|
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
{{Infokutija vjerski objekt
| ime = Gradska (Sultan Ahmedov) džamija u Prijedoru
| slika =
| veličina_slike =
| alt_slike =
| opis_slike =
| vrsta_karte = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte = 250px
| reljef_karte = da
| opis_karte = Položaj Gradske džamije u Bosni i Hercegovini
| geografska_širina =
| geografska_dužina =
| lokacija = [[Prijedor]]
| država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
| arhitekt =
| arhitektonski_tip =
| arhitektonski_stil =
| osnivač =
| glavni_ugovarač =
| smjer_fasade =
| kamen_temeljac =
| godina_dovršetka =
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina = 17,00 m.
| širina = 10,30 m.
| visina_maks =
| broj_munara = 1
| visina_munare =
| materijali = Kamen
}}
'''Gradska džamija''' (sultan Ahmedova đžamija ili sultan Mahmudija) nalazila se u dijelu grada [[Prijedor]]a koji se naziva Stari grad. Za vrijeme vladavine sultana Mahmuda I (1730-1754), na ostrvu je, 1747. godine, sagrađena tvrđava i unutar nje džamija. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. novembra 2008. godine je donijela odluku da se mjesto Gradske (Sultan Ahmedove) džamije sa haremom i nišanima u Prijedoru proglase za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3059 |title= Gradska džamija u Prijedoru |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date= 13. 11. 2020}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.
== Historija ==
Grad Prijedor je osnovan u vrijeme Bečkog rata (1683-1699), a nastao je doseljavanjem [[musliman]]skog stanovništva iz [[Lika|Like]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Jezgro grada je bilo izgrađeno na jednom ostrvu kojeg su opasavale rijeka [[Sana]] i Jendek (Berek-Žabljak). Na ostrvcetu je, za vrijeme vladavine [[sultan]]a Mahmuda I (1730-1754), sagrađena tvrđava. Oko nje se formiralo podgrađe Pridor, iz dva dijela: Turska varoš i Srpska varoš. Pridor je vremenom postao Prijedor sa mahalama Grad, Zagrad, Ograde, Čaršija, Majkovaca, Urije i Puharska.
O vremenu gradnje Gradske džamije u Prijedoru svjedočio je natpis na kamenoj ploči veličine 27 x 34 cm smještenoj nad ulazom u džamiju. Natpis je bio uklesan na [[Arapski jezik|arapskom]] jeziku, u dva reda krupnim neshi pismom i godinom 1747. kada je džamija izgrađena.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/sultan-mahmudova-d%C5%BEamija-u-prijedoru/1157335 Sultan Mahmudova džamija u Prijedoru - Anadolu Agency]</ref>
Gradska džamija u Prijedoru je zapaljena 30. maja 1992. godine, potom je do kraja srušena, a materijal je odvezen na različite lokacije van grada. Na lokalitetu džamije ostali su temelji i sedam polomljenih nišana.
== Opis ==
Gradska džamija je pripadala tipu džamija sa četvorovodnim krovom i drvenom [[Munara|munarom]]. Vanjske dimenzije džamije su iznosile oko 17,0 x 10,3 m. Objekat džamije se sastojao od ulaznog prostora (zatvorene sofe) i centralnog molitvenog prostora. Ulazni dio je imao dimenzije oko 8,50 x 5,00 m. Sastojao se od prizemne i spratne etaže, sa međuspratnom konstrukcijom izrađenom od drveta. U sjevernom uglu prostorije nalazilo se drveno jednokrako stepenište kojim se dolazilo u prostoriju na spratu i [[mahfil]].
Na sjeverozapadnom zidu se nalazio glavni ulaz u džamiju. Molitveni prostor džamije je imao pravougaonu osnovu dimenzija 10,35 x 8,5 m. U sjeverozapadnom dijelu molitvenog prostora nalazio se prednji unutrašnji mahfil čija dužina je iznosila oko 4 metra. [[Mihrab]] i mihrabska niša su bili izrađeni od kamena sa jednostavnom profilacijom.
Bila je prekrivena strmim četvorovodnim krovom. Krovna konstrukcija je bila izrađena od drveta sa pokrovom od crijepa (nema podataka o izvornom krovnom pokrivaču). Na fasadi objekta je bilo smješteno deset zasvođenih prozora raspoređenih u dva horizontalna reda.
Munara džamije, iako izgrađena od drveta po svom izgledu-dimenzijama, odnosno proporcijama, vrlo je slična kamenim munarama. Munara spada u tip drvenih munara sa otvorenom galerijom.
Debljina kamenih zidova je iznosila cca 90 cm. Unutrašnja i vanjska strana zidova je bila malterisana i krečena.
== Nova Gradska džamija ==
Godine 2007. započela je izgradnja nove džamije.<ref>[https://www.islamskazajednica.ba/aktivnosti-reisu-l-uleme/20983-sergija-za-gradsku-dzamiju-u-prijedoru Sergija za Gradsku džamiju u Prijedoru Islamska zajednica za Bosnu i Hercegovinu]</ref> Džamija koja je izgrađena se gradi na mjestu Gradske džamije porušene 1992. godine ne uživa režim zaštite utvrđen odlukom Komisije za nacionalne spomenike, jer nije izvedena u skladu sa stanjem džamije prije njenog rušenja i nije rehabilitiran u skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije, pa ne ispunjava kriterije za donošenje odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom
== Reference ==
{{reference}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Džamije u Prijedoru]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Prijedoru]]
| 