Razlika između izmjena na stranici "Eritreja"

Uklonjeno 39 bajtova ,  prije 4 mjeseca
m
razne ispravke
m (razne ispravke)
pozivni_broj=291|
|}}
'''Eritreja''' ([[Ge'ez alfabet|Ge'ez]]: {{Unicode|ኤርትራ}} {{Unicode|''ʾErtrā''}}, [[Arapski jezik|Arapski]]: إرتريا ''Iritriya''), službeni naziv '''Država Eritreja''', je država u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] sa glavnim gradom [[Asmara|Asmarom]]. Graniči se s [[Etiopija|Etiopijom]] na jugu, [[Sudan|Sudanom]]om na zapadu i [[Džibuti|Džibutijem]]jem na jugoistoku, dok na sjeveroistoku i istoku izlazi na [[Crveno more]]. Zemlja ima ukupnu površinu od približno 117.600 km2 (45.406 kvadratnih milja) jer uključuje [[arhipelag Dahlak]] i nekoliko [[ostrva Haniš]]. Eritreja je multietnička država sa 6,5 miliona stanovnika i devet priznatih etničkih grupa koji govore devet različitih jezika. Najrasprostranjeniji jezici su [[Tigrinjski jezik|tigrinjski]], [[Afarski jezik|afarski]], [[Bedavijetski jezik|bedavijetski]], [[Bilenski jezik|bilenski]], [[Kunamski jezik|kunamski]], [[Nara jezik|nara]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Saho jezik|saho]] i [[Engleski jezik|engleski]]. Većina stanovništva su [[Kršćanstvo|hrišćani]] i [[Islam|muslimani]], dok se mala manjina drži [[Tradicionalne afričke religije|tradicionalnih vjera]].
 
Veći dio teritorije današnje Eritreje i sjeverne Etiopije je pokrivala hrišćanska [[Kraljevina Aksum]] koja je osnovana tokom prvog stoljeća p.n.e. Tokom srednjeg vijeka veći dio Eritreje je bio dio [[Kraljevina Habesha|Kraljevine Habesha]], dok je manji dio bio dio [[Hamasin|Hamasina]]a. Stvaranje današnje Eritreje je rezultat inkorporacije nekoliko nezavisnih kraljevina (na primjer Kraljevine Habesha i [[Sultanat Ausa|sultanata Ausa]]) koje je zauzela [[Kraljevina Italija]] formirajući [[Italijanska Eritreja|italijansku Eritreju]]. Nakon poraza italijanske kolonijalne vojske 1942. godine, Eritrejom je upravljala britanska vojna uprava do 1952. godine kada je [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština UN-a]] ujedinila sa Etiopijom. Nakon što je vlada Etiopije poništila eritrejski parlament i formalno anektirala Eritreju 1962. godine, [[eritrejski oslobodilački front]] je pokrenuo [[eritrejski rat za nezavisnost]] do proglašenja nezavisnosti 1993. godine.
 
Eritreja je unitarna [[Jednopartijska država|jednopartijska]] predsjednička republika u kojoj nikada nisu održani nacionalni zakonodavni i predsjednički izbori. Prema podacima [[Human Rights Watch|Human Rights Watcha]]a, zaštita ljudskih prava u Eritreji je među najgorima na svijetu. Međutim, Eritrejska vlada je odbacila ove navode kao politički motivirane. Sloboda štampe u Eritreji je izuzetno ograničena, pošto sve medijske publikacije i pristup snažno kontrolira vlada. Eritreja je članica [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Međuvladina uprava za razvoj|Međuvladine uprave za razvoj]] i država posmatrač u [[Arapska liga|Arapskoj ligi]] zajedno sa [[Brazil|Brazilom]]om i [[Venecuela|Venecuelom]].
 
==Ime==
Ime ''Eritreja'' izvedeno je iz grčkog imena za [[Crveno more]].|Ἐρυθρὰ Θάλασσα – ErItra Talasa, po korijenu ἐρυθρός – ''eritros'' = crven. Prvi put je formalno usvojeno 1890., formiranjem [[Italijanska Eritreja|Italijanske Eritreje]] ({{it|Colonia Eritrea}}).<ref name="ConnellKillion2010">{{cite book|author1=Dan Connell|author2=Tom Killion|title=Historical Dictionary of Eritrea|url=https://books.google.com/books?id=SYsgpIc3mrsC&pg=PA7|date=14. 10. 2010|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7505-0|pages=7–}}</ref> Ime se zadržalo tokom naknadnih uprava: britanske vojne uprave, a zadržala ga i [[Federacija Etiopije i Eritreje]]; ponovno je potvrđeno Eritrejskim referendumom o neovisnosti, 1993. i [[Ustav Eritreje|Ustavom iz 1997.]]
Vjeruje se da je dio [[Danakil|Danakilske depresije]] u Eritreji takođe bio glavno područje ljudske evolucije i da može sadržavati druge tragove evolucije hominida ''[[Homo erectus]] '' do [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernih ljudi]].<ref>{{cite web|url=http://exn.ca/hominids/pleistocenepark.cfm|title=Pleistocene Park|accessdateaccess-date=2. 10. 2006|date=8. 9. 1999}}</ref><ref name="pmid10811218">{{Cite journal | last1 = Walter | first1 = R. C. | last2 = Buffler | first2 = R. T. | last3 = Bruggemann | first3 = J. H. | last4 = Guillaume | first4 = M. M. M. | l}}</ref><ref name="Blench143144">{{cite book|last1=Blench|first1=R.|title=Archaeology, Language, and the African Past|date=2006|publisher=Rowman Altamira|isbn=978-0759104662|pages=143–144|url=https://www.google.com/books?id=esFy3Po57A8C}}</ref>
 
== Geografija ==
Eritreja je u [[suptropi|suptropskoj]] [[klima]]tskoj zonu. Klimatski uslovi ovise o nadmorskoj visini mjesta. Regija oko glavnog grada smještena na nadmorskoj visini od 2.300 m ima prosječnu temperaturu od 16&nbsp;°C i oko 500&nbsp;mm padavina godišnje. U [[Masavo]]u, na obali Crvenog mora, prosječna dnevna temperatura je 30&nbsp;°C (ovdje izmjerena najviša srednja temperatura na svijetu), uz godišnji prosjek padavina od oko 200&nbsp;mm. Temperaturni i kišni odnosi u zapadnim visoravnima slični su onima na obali. Klimu odlikuju dvija glavna godišnje doba – period kiše od juna do avgusta i period suše tokom ostatka godine.
 
Vegetacijske zone ovise o razini mora. Obalne regije, uključujući čitavu istočnu polovinu države (istočno od Adikejeha i Senafa), čine pustinjske regije gotovo bez ikakvog vegetacijskog pokrova, a pustinjski krajolik je i na sjeveroistočnoj granici sa [[Sudan]]om. Prema unutrašnjosti, [[pustinja]] se pretvara u travnatu [[savana|savanu]], koja zauzima većinu područja zapadnog dijela zemlje. Na višim uzvisinama planina središnjeg dijela zemlje i na jugoistoku (južno od rijeke [[Gas]]) krajolik ima uglavnom [[grm]]ovit pokrov, sa rijetkim [[stabla]]šicama. [[Šume]] nalaze se samo u najvlažnijim regijama (u 2000. zauzimale su 13,5% površine), u planinama sjeverno od [[Asmero]]a i na jugozapadu eritrejjso-etiopske granice uz rijeku [[Takeze Wenz]].<ref>Pankhurst, Richard K.P. (17 January 2003) {{cite web |url=http://www.addistribune.com/Archives/2003/01/17-01-03/Let.htm |title=Let's Look Across the Red Sea I |accessdateaccess-date=9. 1. 2006 |url-status=bot: unknown |archiveurlarchive-url=https://web.archive.org/web/20060109162335/http://www.addistribune.com/Archives/2003/01/17-01-03/Let.htm |archivedatearchive-date=9. 1. 2006}}, ''Addis Tribune''</ref><ref>{{cite book|date= 2012|publisher=Oxford University Press|page=48|url=https://www.google.com/books?id=xeJMAgAAQBAJ&pg=PA48|title=The Oxford Companion to Archaeology|author=Phillipson, David |editor=Neil Asher Silberman}}</ref>
 
[[datoteka:Eritrea, administrative divisions - Nmbrs - colored.svg|thumb|left|upright=1.3|Eritrejske regije:<br> 1. – Sjeverna crvenomorska, <br>2. – Anseba, <br>3. – Gash-Barka, <br>4. – Centralna,<br> 5. – Južna, <br>6. – Južna crvenomorska]]
[[Datoteka: Kohaito, zona dei palazzi axumiti 09.JPG | thumb|left| 250 px |Ruševine grada Cohaito sjeverno od Adi Keyih]]
U petom stoljeću prije nove ere na većem dijelu Eritreje stvoreno je kraljevstvo sa središtem u [[Aksum]]u (danas na sjeveru [[Etiopija|Etiopije]]), kojeg su osnovali doseljenici s [[Arabijski poluotok|Arabijskog poluotoka]] u 1. stoljeću nove ere, a u 2. stoljeću pokorila je područja na Arapskom poluotoku i regije sjeverne Etiopije. U drugoj polovini 4. stoljeća, prihvaćeno je kršćanstvo, kao državna religija. U 7. stoljeću kraljevstvo je počelo propadati zbog snage muslimanskog kalifata (ekonomska izolacija) i potisnuto je natrag u unutrašnjost. Aksumovi kraljevi oslobodili su svoje potomke od [[David]]a, [[Salomon]]a i [[Kraljica od Sabe|Kraljice od Sabe]]. .<ref>{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=iJ9yAAAAMAAJ&q=Tools+found+in+the+Barka+Valley+from+8000BC&dq=Tools+found+in+the+Barka+Valley+from+8000BC&hl=sv&sa=X&ved=0ahUKEwisiO6L7rzpAhUDyKYKHd9mA34Q6AEINzAB|title=Eritrea: A Country Handbook|first=Dan|last=Connell|date=24. 5. 2002|publisher=Ministry of Information|via=Google Books}}</ref> Research also shows that many of the ethnic groups of Eritrea were the first to inhabited these areas.<ref>{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=7pReFaFC3fQC&printsec=frontcover&hl=sv#v=onepage&q&f=false|title=Eritrea|first=Mussie Tesfagiorgis|last=G|date=24. 5. 2010|publisher=ABC-CLIO|via=Google Books}}</ref>
Posljednje razdoblje carstva malo je poznato, ali otprilike u 10. stoljeću definitivno su poraženi vladari dinastije Zague iz etiopskog gorja. Od tog vremena, zapadni dio Eritreje, do 19. Stoljeća, bio je više ili manje slobodan dio etiopskih carstava, čiji su vladari preuzeli ideju o kraljevima Aksumita. Godine 1520. [[Portugalci]] su osvojili zapadnu eritrejsku obalu, a sredinom stoljeća također su se nakratko izmjenjivali Turci. Istočni dio Eritreje bio je pod utjecajem različitih muslimanskih država, od kojih je najznačajniji bio Adalski Sultanat (1520 – 1660).<ref name=":210">{{Cite news|url=https://www.ancient.eu/punt/|title=Punt|newspaper=Ancient History Encyclopedia|accessdateaccess-date=27. 11. 2017}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|title=Pharmacographia|first=Friedrich August|last=Flückiger|first2=Daniel|last2=Hanbury|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781108069304|date=20. 3. 2014|location=|page=136|url=https://books.google.com/?id=iTTeAgAAQBAJ&pg=PA136&lpg=PA136&dq=opone+punt#v=onepage&q=opone%20punt&f=false}}</ref>
 
=== 19. stoljeće ===
Zakonodavna vlast se u velikoj mjeri temelji na etiopskom zakonodavstvu iz 1957., s kasnijim izmjenama, ali ne postoji kompaktnije trgovačko, civilno i kazneno zakonodavstvo. Djelomično se primjenjuje i običajno i muslimansko pravo [[šerijat]].
 
Politička situacija u Eritreji je nezadovoljavajuća, slična je većini afričkih zemalja; postala je praktično jednopartijska autoritarna država. ''Narodni front za demokratiju i pravo'' jedina je dozvoljena politička stranka. Slobodni državni parlamentarni izbori već su najavljeni nekoliko puta, ali uvijek su (zadnji puta u decembru 2001.) odloženi zbog neizvjesnosti. U međuvremenu, predsjednički izbori zakazani za decembar 2001. nisu se održali. U zemlji su suzbijeni neovisni mediji, a jedan stalni strani novinar, reporter [[BBC]]-a, bio je prisiljen napustiti zemlju 2004. U 2001. Vlada je prekinula sve privatne štampane medije, koje su kritičari otkrili prema stranim posmatračima, vlada ih drži u pritvoru, ponekad u tajnosti. Eritreja je zauzela 163. mjesto (od 197) po novinarskoj slobodi. Vlada ograničava putovanja stranih diplomata izvan Asmera, u pokušaju da spriječi odnose građana sa strancima. Obvezna i produžena služba u vojsci koristi se i protiv kritičara i disidenata. Vlada je proglasila nultu toleranciju prema korupciji, ali to je još veliki problem (prema indeksu percepcije korumpiranosti na 107. mjestu u svijetu 2005., prema ''Transparency International''). Eritreja nije slobodna čak ni u vjerskom pogledu – država je u maju 2002. priznala samo muslimanske i kršćanske denominacije, pravoslavna i protestantska luteranska denominacije, ostale religije i vjerska usmjerenja nisu registrirani i nisu slobodni u obavljanju vjerskih obreda, a prisiljeni su dati državi oznake svojih članova koji su često zatvarani.<ref name="UNHRC">{{cite web|url= http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/CoIEritrea/Pages/ReportCoIEritrea.aspx| title = Report of the commission of inquiry on human rights in Eritrea | website= UNHRC website | date=8. 6. 2015 |accessdateaccess-date=9. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.hrw.org/world-report/2017/country-chapters/eritrea |title=World Report 2017: Rights Trends in Eritrea |date=12. 1. 2017 |website=Human Rights Watch}}</ref><ref name="Eritrea’s Silent Totalitarianism - McGill Journal of Political Studies">{{cite web |url=https://mjps.ssmu.ca/2018/02/21/eritreas-silent-totalitarianism/|title=Eritrea's Silent Totalitarianism |first=Asma |last=Saad |date=21. 2. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44771292 |title=Making peace with 'Africa's North Korea'|first=Fergal|last=Keane|date=10. 7. 2018|publisher=|via=www.bbc.com}}</ref><ref>{{cite news |last1=Taylor |first1=Adam |title=The brutal dictatorship the world keeps ignoring |url=https://www.washingtonpost.com/news/worldviews/wp/2015/06/12/the-brutal-dictatorship-the-world-keeps-ignoring/ |accessdateaccess-date=20. 5. 2019 |work=Washington Post |date=12. 6. 2015 |language=en}}</ref>
 
'''Spoljna politika''' uglavnom se ostvaruje sa [[AKP|državama AKP]], skupom od sadašnjih 77 zemalja u [[Afrika|Africi]], na [[Karibi]]ma i [[Pacifik|pacifičkim]] regijama koje imaju trgovinske odnose sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]].
=== Religija ===
Najraširenija vjerovanja su [[kršćanstvo]] i [[islam]], a svakom od njih privrženo je oko 50% stanovništva. Većina stanovništva pripada Eritrejskoj pravoslavnoj crkvi, a postoje i male skupine katolika i protestanata. [[Muslimani]] uglavnom pripadaju [[suniti|sunitskom]] obredu islama. Postoji mali broj pripadnika animističkih religija. U zemlji nema međuvjerskih sporova.
Prema ''Pew Research Center'', u 2010, 62,9% eritrejskog stanovništva pridržava se [[kršćanstvo|kršćanstva]], sa 36,6% slijedi [[islam]], a 0,4% prakse afričke religije. Ostali prakticiraju [[judaizam]], [[hinduizam]], [[budizam]] i druge vjere (<0,1% svaku), ili su religiojski povezani (0,1%) <ref name = "Pew">{{ cite web | title = Religion structure by countries, 2010-2050 | url = http: //www.pewforum.org/2015/04/02/religious-projection- table / 2050 / simple / all / |publisher = Pew Research Center | accessdateaccess-date = October 26., 2017. }}</ref>. [[SAD|Stejt Department]] [[SAD]] smatra (2011.) da se 50% stanovništva Eritreje pridržava kršćanstva, 48% slijedi islam, a 2% poštuje druge religije, uključujući [[tradicija|tradicijske]] vjere i [[animizam]] <ref name = "webcitation.org">{{cite web | url = https: //www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2854.htm | title = Eritreja |publisher = American State Department | archiveurlarchive-url = https: //www.webcitation.org/5ywEZKW1R? url = http: //www.state.gov/r/pa/ei/bgn/ 2854.htm | archivedatearchive-date = May 25. 2011. | df = dmy |}}</ref>.
[[Datoteka:Sheikh Hanafi Mosque (8529064326).jpg |mini|left| [[Džamija]] [[hanafizam|hanefijskog]] [[šeik]]a, [[Massawa]] , 15. stoljeće.]]
[[Datoteka:Asmara, cattedrale cattolica, 01.JPG |thumb |[[Crkva]] [[Djevica krunice|Gospe od krunice]] u glavnom gradu [[Asmero]].]]