Razlika između verzija stranice "Eritreja"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 26:
pozivni_broj=291|
|}}
'''Eritreja''' ([[Ge'ez alfabet|Ge'ez]]: {{Unicode|ኤርትራ}} {{Unicode|''ʾErtrā''}}, [[Arapski jezik|Arapski]]: إرتريا ''Iritriya''), službeni naziv '''Država Eritreja''', je država u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] sa glavnim gradom [[Asmara|Asmarom]]. Graniči se s [[Etiopija|Etiopijom]] na jugu, [[Sudan
Veći dio teritorije današnje Eritreje i sjeverne Etiopije je pokrivala hrišćanska [[Kraljevina Aksum]] koja je osnovana tokom prvog stoljeća p.n.e. Tokom srednjeg vijeka veći dio Eritreje je bio dio [[Kraljevina Habesha|Kraljevine Habesha]], dok je manji dio bio dio [[Hamasin
Eritreja je unitarna [[Jednopartijska država|jednopartijska]] predsjednička republika u kojoj nikada nisu održani nacionalni zakonodavni i predsjednički izbori. Prema podacima [[Human Rights Watch
==Ime==
Ime ''Eritreja'' izvedeno je iz grčkog imena za [[Crveno more]].|Ἐρυθρὰ Θάλασσα – ErItra Talasa, po korijenu ἐρυθρός – ''eritros'' = crven. Prvi put je formalno usvojeno 1890., formiranjem [[Italijanska Eritreja|Italijanske Eritreje]] ({{it|Colonia Eritrea}}).<ref name="ConnellKillion2010">{{cite book|author1=Dan Connell|author2=Tom Killion|title=Historical Dictionary of Eritrea|url=https://books.google.com/books?id=SYsgpIc3mrsC&pg=PA7|date=14. 10. 2010|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7505-0|pages=7–}}</ref> Ime se zadržalo tokom naknadnih uprava: britanske vojne uprave, a zadržala ga i [[Federacija Etiopije i Eritreje]]; ponovno je potvrđeno Eritrejskim referendumom o neovisnosti, 1993. i [[Ustav Eritreje|Ustavom iz 1997.]]
Vjeruje se da je dio [[Danakil|Danakilske depresije]] u Eritreji takođe bio glavno područje ljudske evolucije i da može sadržavati druge tragove evolucije hominida ''[[Homo erectus]] '' do [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernih ljudi]].<ref>{{cite web|url=http://exn.ca/hominids/pleistocenepark.cfm|title=Pleistocene Park|
== Geografija ==
Red 45:
Eritreja je u [[suptropi|suptropskoj]] [[klima]]tskoj zonu. Klimatski uslovi ovise o nadmorskoj visini mjesta. Regija oko glavnog grada smještena na nadmorskoj visini od 2.300 m ima prosječnu temperaturu od 16 °C i oko 500 mm padavina godišnje. U [[Masavo]]u, na obali Crvenog mora, prosječna dnevna temperatura je 30 °C (ovdje izmjerena najviša srednja temperatura na svijetu), uz godišnji prosjek padavina od oko 200 mm. Temperaturni i kišni odnosi u zapadnim visoravnima slični su onima na obali. Klimu odlikuju dvija glavna godišnje doba – period kiše od juna do avgusta i period suše tokom ostatka godine.
Vegetacijske zone ovise o razini mora. Obalne regije, uključujući čitavu istočnu polovinu države (istočno od Adikejeha i Senafa), čine pustinjske regije gotovo bez ikakvog vegetacijskog pokrova, a pustinjski krajolik je i na sjeveroistočnoj granici sa [[Sudan]]om. Prema unutrašnjosti, [[pustinja]] se pretvara u travnatu [[savana|savanu]], koja zauzima većinu područja zapadnog dijela zemlje. Na višim uzvisinama planina središnjeg dijela zemlje i na jugoistoku (južno od rijeke [[Gas]]) krajolik ima uglavnom [[grm]]ovit pokrov, sa rijetkim [[stabla]]šicama. [[Šume]] nalaze se samo u najvlažnijim regijama (u 2000. zauzimale su 13,5% površine), u planinama sjeverno od [[Asmero]]a i na jugozapadu eritrejjso-etiopske granice uz rijeku [[Takeze Wenz]].<ref>Pankhurst, Richard K.P. (17 January 2003) {{cite web |url=http://www.addistribune.com/Archives/2003/01/17-01-03/Let.htm |title=Let's Look Across the Red Sea I |
[[datoteka:Eritrea, administrative divisions - Nmbrs - colored.svg|thumb|left|upright=1.3|Eritrejske regije:<br> 1. – Sjeverna crvenomorska, <br>2. – Anseba, <br>3. – Gash-Barka, <br>4. – Centralna,<br> 5. – Južna, <br>6. – Južna crvenomorska]]
Red 93:
[[Datoteka: Kohaito, zona dei palazzi axumiti 09.JPG | thumb|left| 250 px |Ruševine grada Cohaito sjeverno od Adi Keyih]]
U petom stoljeću prije nove ere na većem dijelu Eritreje stvoreno je kraljevstvo sa središtem u [[Aksum]]u (danas na sjeveru [[Etiopija|Etiopije]]), kojeg su osnovali doseljenici s [[Arabijski poluotok|Arabijskog poluotoka]] u 1. stoljeću nove ere, a u 2. stoljeću pokorila je područja na Arapskom poluotoku i regije sjeverne Etiopije. U drugoj polovini 4. stoljeća, prihvaćeno je kršćanstvo, kao državna religija. U 7. stoljeću kraljevstvo je počelo propadati zbog snage muslimanskog kalifata (ekonomska izolacija) i potisnuto je natrag u unutrašnjost. Aksumovi kraljevi oslobodili su svoje potomke od [[David]]a, [[Salomon]]a i [[Kraljica od Sabe|Kraljice od Sabe]]. .<ref>{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=iJ9yAAAAMAAJ&q=Tools+found+in+the+Barka+Valley+from+8000BC&dq=Tools+found+in+the+Barka+Valley+from+8000BC&hl=sv&sa=X&ved=0ahUKEwisiO6L7rzpAhUDyKYKHd9mA34Q6AEINzAB|title=Eritrea: A Country Handbook|first=Dan|last=Connell|date=24. 5. 2002|publisher=Ministry of Information|via=Google Books}}</ref> Research also shows that many of the ethnic groups of Eritrea were the first to inhabited these areas.<ref>{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=7pReFaFC3fQC&printsec=frontcover&hl=sv#v=onepage&q&f=false|title=Eritrea|first=Mussie Tesfagiorgis|last=G|date=24. 5. 2010|publisher=ABC-CLIO|via=Google Books}}</ref>
Posljednje razdoblje carstva malo je poznato, ali otprilike u 10. stoljeću definitivno su poraženi vladari dinastije Zague iz etiopskog gorja. Od tog vremena, zapadni dio Eritreje, do 19. Stoljeća, bio je više ili manje slobodan dio etiopskih carstava, čiji su vladari preuzeli ideju o kraljevima Aksumita. Godine 1520. [[Portugalci]] su osvojili zapadnu eritrejsku obalu, a sredinom stoljeća također su se nakratko izmjenjivali Turci. Istočni dio Eritreje bio je pod utjecajem različitih muslimanskih država, od kojih je najznačajniji bio Adalski Sultanat (1520 – 1660).<ref name=":210">{{Cite news|url=https://www.ancient.eu/punt/|title=Punt|newspaper=Ancient History Encyclopedia|
=== 19. stoljeće ===
Red 127:
Zakonodavna vlast se u velikoj mjeri temelji na etiopskom zakonodavstvu iz 1957., s kasnijim izmjenama, ali ne postoji kompaktnije trgovačko, civilno i kazneno zakonodavstvo. Djelomično se primjenjuje i običajno i muslimansko pravo [[šerijat]].
Politička situacija u Eritreji je nezadovoljavajuća, slična je većini afričkih zemalja; postala je praktično jednopartijska autoritarna država. ''Narodni front za demokratiju i pravo'' jedina je dozvoljena politička stranka. Slobodni državni parlamentarni izbori već su najavljeni nekoliko puta, ali uvijek su (zadnji puta u decembru 2001.) odloženi zbog neizvjesnosti. U međuvremenu, predsjednički izbori zakazani za decembar 2001. nisu se održali. U zemlji su suzbijeni neovisni mediji, a jedan stalni strani novinar, reporter [[BBC]]-a, bio je prisiljen napustiti zemlju 2004. U 2001. Vlada je prekinula sve privatne štampane medije, koje su kritičari otkrili prema stranim posmatračima, vlada ih drži u pritvoru, ponekad u tajnosti. Eritreja je zauzela 163. mjesto (od 197) po novinarskoj slobodi. Vlada ograničava putovanja stranih diplomata izvan Asmera, u pokušaju da spriječi odnose građana sa strancima. Obvezna i produžena služba u vojsci koristi se i protiv kritičara i disidenata. Vlada je proglasila nultu toleranciju prema korupciji, ali to je još veliki problem (prema indeksu percepcije korumpiranosti na 107. mjestu u svijetu 2005., prema ''Transparency International''). Eritreja nije slobodna čak ni u vjerskom pogledu – država je u maju 2002. priznala samo muslimanske i kršćanske denominacije, pravoslavna i protestantska luteranska denominacije, ostale religije i vjerska usmjerenja nisu registrirani i nisu slobodni u obavljanju vjerskih obreda, a prisiljeni su dati državi oznake svojih članova koji su često zatvarani.<ref name="UNHRC">{{cite web|url= http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/CoIEritrea/Pages/ReportCoIEritrea.aspx| title = Report of the commission of inquiry on human rights in Eritrea | website= UNHRC website | date=8. 6. 2015 |
'''Spoljna politika''' uglavnom se ostvaruje sa [[AKP|državama AKP]], skupom od sadašnjih 77 zemalja u [[Afrika|Africi]], na [[Karibi]]ma i [[Pacifik|pacifičkim]] regijama koje imaju trgovinske odnose sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]].
Red 178:
=== Religija ===
Najraširenija vjerovanja su [[kršćanstvo]] i [[islam]], a svakom od njih privrženo je oko 50% stanovništva. Većina stanovništva pripada Eritrejskoj pravoslavnoj crkvi, a postoje i male skupine katolika i protestanata. [[Muslimani]] uglavnom pripadaju [[suniti|sunitskom]] obredu islama. Postoji mali broj pripadnika animističkih religija. U zemlji nema međuvjerskih sporova.
Prema ''Pew Research Center'', u 2010, 62,9% eritrejskog stanovništva pridržava se [[kršćanstvo|kršćanstva]], sa 36,6% slijedi [[islam]], a 0,4% prakse afričke religije. Ostali prakticiraju [[judaizam]], [[hinduizam]], [[budizam]] i druge vjere (<0,1% svaku), ili su religiojski povezani (0,1%) <ref name = "Pew">{{ cite web | title = Religion structure by countries, 2010-2050 | url = http: //www.pewforum.org/2015/04/02/religious-projection- table / 2050 / simple / all / |publisher = Pew Research Center |
[[Datoteka:Sheikh Hanafi Mosque (8529064326).jpg |mini|left| [[Džamija]] [[hanafizam|hanefijskog]] [[šeik]]a, [[Massawa]] , 15. stoljeće.]]
[[Datoteka:Asmara, cattedrale cattolica, 01.JPG |thumb |[[Crkva]] [[Djevica krunice|Gospe od krunice]] u glavnom gradu [[Asmero]].]]
|