|
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
'''Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića''' kod [[Bihać]]a, [[Bosna i Hercegovina]] je arheološki nalaz sa početka [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimske vladavine]] u ovim krajevima u I vijeku n.e. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se ulomak urne proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1330 |title=Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. Fragment japodske kamene urne nalazi se izložen u stalnoj izložbenoj postavci u zgradi regionalnog [[Muzej Unsko-sanskog kantona|Muzeja Unsko-sanskog kantona]] u Bihaću.
'''Rudnik mrkog uglja Banovići''' (RMU Banovići d.d.) je [[rudnik]] [[Ugalj|uglja]] na prostoru opštine [[Banovići]] u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Rudnik ima dva površinska kopa, Grivice i Turija i podzemni kop Omazići.<ref>[https://www.rmub.ba/ Rudnik mrkog uglja Banovići - zvanična stranica]</ref> Na prostoru rudnika se nalaze rudne rezerve u iznosu od 208 miliona tona [[lignit]]a, što ih čini jednim od najvećih rudnih rezervi u [[Evropa|Evropi]] i svijetu. Godišnji kapacitet proizvodnje je oko 1,27 miliona tona uglja.<ref>[https://www.poslovni.hr/regija/rudnik-mrkog-ugljena-banovici-ostvario-dobit-a-radnici-dobili-nagradu-4265330url=https%3A%2F%2Fwww.poslovni.hr%2Fregija%2Frudnik-mrkog-ugljena-banovici-ostvario-dobit-a-radnici-dobili-nagradu-4265330 Rudnik mrkog ugljena Banovići ostvario dobit, a radnici dobili nagradu - 27.12.2020]</ref>
== Organizacione jediniceHistorija ==
Fragment ploče sa graviranim crtežima nađen je u sekundarnom položaju u grobu br. 44 nekropole u Dolovima u Golubiću, pri sistematskim iskopavanjima 1960. godine. Nekropola u Dolovima datovana je u kraj III i početak IV vijeka n.e. Na toj nekropoli su za mnoge grobove u obliku sanduka slaganih od kamenih ploča upotrebljeni spomenici sa neke starije nekropole u blizini. Fragment ploče sa crtežom okrenutim prema unutrašnjosti nalazio se na položaju lijeve bočne strane pored glave skeleta mlađeg ženskog lica.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
* Površinska eksploatacija sastoji se od dva površinska kopa: Grivice i Turija. Površinski kop Čubrić nakon tri decenije eksploatacije zatvoren je 2011. godine. Na površinskim kopovima do danas je otkopano oko 74 miliona tona uglja i oko 370 miliona metara kubnih otkrivke. Utovar otkrivke vrši se bagerima kašikarima, zapremine kašike od 8 – 21 metara kubnih u kamione nosivosti 136- 170 tona kojima se prevozi na odlagalište. Rad na otkopavanju otkrivke odvija se u etažama visine 12 metara, uz prethodno rastresanje miniranjem.
:Ugalj se dobiva uglavnom bagerima kašikarima i djelom dreglajnima (zapremine kašike 5- 9 metara kubnih), te se damperima odvozi do drobiličnih postrojenja i gumenih transportnih traka.
* Podzemna eksploatacija (nekadašnji naziv jama "Omazići" ) radi od 1938. godine. Lociran je u sjeveroistočnom dijelu bazena. Rješenjem nadležnog organa od 1965. godine proglašen je metanskom jamom. Otkopavanje uglja vrši se na dva načina: širokočelna metoda otkopavanja u pojasevima sa zarušavanjem krovine i širokočelna otkopna metoda (pojasno) sa samohodnom hidrauličnom podgradom (SHP) i zarušavanjem krovine. U mjesecu avgustu 2013. godine pušteno je u rad široko mehanizovano čelo, koje je ujedno i prvo novo mehanizovano široko čelo u BiH od 1990. godine. Kompleks se sastoji od: sekcija mehanizovane podgrade TAGOR, kombajn za dobivanje uglja AJKOF, čelni i odvozni grabuljasti transporter RIBNIK, elektrohidraulično upravljanje TIFENBAH, hidraulične pumpe HAUHINCO , monitoring i vizualizacija SMOK. To je moderan produktivan proizvodni kapacitet, njegovim uključivanjem u rad proizvodnja je povećana za četiri puta. Njegovi efekti ogledaju se u većoj proizvodnji, humanizaciji rada i smanjenju povreda. Izrada pripremnih prostorija vrši se na dva načina i to: polumehanizovano – bušačko minerskim radovima i mehanizovano - kombajnom tipa AMZW – 50. Mehanizovanom izradom pripremnih prostorija stvoreni su uslovi za bolju dinamiku izrade pripremnih prostorija i blagovremeno pripremanje novih proizvodnih kapaciteta. Kontrola gasnog stanja i ventilacionih prilika u jami vrši se metarometrijskom stanicom tipa KSP – 2C. U pogonu "Podzemna eksploatacija" zaposleno je 724 radnika.
* Separacija je lokacijski smještena na krajnjoj tački [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko - Banovići]], a sa površinskom i podzemnom eksploatacijom povezana je asfaltnim putem i prugom uzanog kolosjeka.
* Željeznički transport vrši prevoz rovnog uglja od proizvodnih cjelina do Separacije. Na tim dionicama izgrađena je uskotračna pruga te se transport uglja obavlja isključivo šinskim vozilima. Kao vučna vozila koristile su se parne lokomotive do 2014. god, a danas dizel lokomotive. Pored uskotračne pruge od 16 km. željeznički transport raspolaže i dijelom normalnog kolosijeka od 4 km na kome se vrši priprema vozova na otpremi uglja željeznicom BiH. Željeznički transport se samostalno održava. Godišnje se preveze oko 1,5 miliona tona rovnog uglja. U željezničkom transportu radi oko 253 radnika.
* Direkcija
* Standard i usluge
* Termoelektrana. Na vanrednoj sjednici [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] data je saglasnost na Informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju TE ”Banovići” – blok 1-350 MW, investitora RMU Banovići. Istovremeno ovlašteni su [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine]] i RMU ”Banovići” d.d. Banovići da u ime [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] okončaju sve aktivnosti na zaključivanju potrebnih ugovora.
Pounje je bilo centar izrade monumentalne sepulkralne kamene plastike, od koje su najbrojnije zastupljene japodske urne. Porijeklo i hronologija tih umjetničkih dijela još nisu u potpunosti rasvijetljeni. U periodu od III-I vijeka p.n.e. kod Japoda prevladava incineracija (spaljivanje pokojnika), koje se nastavlja i u I-II vijeku naše ere pod [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskom vlašću]]. Stoga hronološko određenje pomenutih urni još nije sa sigurnošću riješeno, mada preovladava mišljenje da pojedini primjerci, među kojima i ovaj iz Golubića, pripadaju tzv. starijoj grupi urni, oko početka rimske vladavine u ovim krajevima u I vijeku n.e
== Opis ==
Ploča sa prikazom japodskih konjanika izrađena je od mekanog lokalnog kamena bihacita (lapora, muljike) pogodnog za obradu i otpornog na atmosferilije. Po obliku i položaju crteža, pripadala je desnoj bočnoj strani kamene urne sa sačuvanom izbočinom. Očuvane dimenzije su sljedeće: 0.98x0.42x0.10 m. Nedostaje dio u dužini od 0.32x0.08 m na donjem dijelu od izbočine do sredine stranice urne. Prema crtežima i opštem izgledu fragmenta vidi se da od dužine i visine prvobitne urne nije ništa oduzeto.<ref name="Japodi">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/46512954/Branka-Raunig-Umjetnost-i-Religija-Prahistorijskih-Japoda |title= Branka Raunig - UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA|work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate=
9. 2. 2016}}</ref>
Prednju ornamentovanu stranu ploče pokrivaju tri predstave i okvir od pleternog ornamenta i obliku zavijutaka rađenih šestarom. Centralni položaj zauzima figura konjanika na konju u hodu na lijevo. Figura konja je jako izduženog tijela, male glave i povijenog vrata. Detalji (oko, uši, gubica, kopita, falus, konjska oprema) su precizno izrađeni. Nema predstave grive. Figura konjanika je nesrazmjerno mala u odnosu na figuru konja. Prikazana je u profilu. Detalji lica su izrađeni istim načinom kao na [[Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika|ploči iz Založja]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:KompanijeJapodska ukulturna Bosni i Hercegovinigrupa]
[[Kategorija:BanovićiNacionalni spomenici u Bihaću
| 