Razlika između verzija stranice "Guadalajara"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznaka: vraćeno
Red 16:
[[Datoteka:Catedral_de_Guadañajara.JPG|lijevo|mini| Izgrađena 1618. godine, katedrala u Guadalajari zapažen je primjer španske renesansne arhitekture .]]
[[Datoteka:University_of_Guadalajara_(Mexico)_(cropped).jpg|desno|mini|250x250piksel| Univerzitet u Guadalajari osnovao je 1791. godine [[Karlo IV, kralj Španije|Charles IV od Španije]] .]]
==historija==
 
 
Nakon pobjede Tonalá (rođen 25. marta 1530. godine), Nuño de Guzmán uživa počast i omažu svih zajednica u dolini Atemajac, gdje je sada sjedište glavnog grada Jalisciensea. Osvajač čak teži da ga Karlo V. nazvao prvim markizom doline Tonalá.
 
Grad je imao četiri naselja prije nego što je uspostavljen njegov boravak u tom glavnom gradu, u početku je bio u [[Nochistlán]] na mjestu poznatom kao zapote danas poznat kao San Juan. Osnovao ga je [Cristóbal de Oñate] 5. januara 1532. godine, koji je u tu svrhu naručio [Nuño de Guzmán]. Želio je imati grad koji će mu služiti da osigura osvajanja. Između La Villa de Guadalajara osnovao ju je 42 susjeda; ime Guadalajara je uzeto u spomen na [[Guadalajara (Španija)|španski grad]], rodno mjesto Nuño de Guzmán. Malo je izživio Vilu na ovom mjestu, sa žudnjama Guzmána, [[Juan de Oñate]] (sin Cristóbala de Oñatea), Miguela de Ibarre i Sancha Ortiza, 19. maja 1533. godine, projicirao je da je preseli. Tako je do 8. augusta [1533.], Guadalajara bila na svom drugom mjestu.
 
Novi grad su 28. septembra 1535. napali Aboridžini koji su učestvovali u [Mixton ratu]. Cristóbal de Oñate, tada guverner grada organizirao je bitku protiv Aboridžina iz koje su pobjednici bili novi stanovnici Guadalahare. Zatim su mislili da ga premještaju u dolinu Atemajac, kroz ovu dolinu je prošla rijeka [[Ivan Božji| Sveti Ivan Božji]] i bio je sigurnije mjesto da se brani od bilo kakvu napad od strane prirodnih.
 
Neki su se preselili iz Tlacotána u Tonalá, a drugi u Tetlán gdje su 9. oktobra 1541. proglašeni novi susjedi. Cristóbal de Oñate je 5. februara 1542. imenovao članove nove gradske vijećnice koji će voditi destinacije novog grada. Konačno, 14. februara 1542. godine, grad Guadalajara je osnovao na mjestu gdje se trenutno nalazi; osim Cristóbala de Oñatea, 63 španske porodice (uključujući Portugal u to vrijeme). Postavljena je prva vijećnica sadašnje Guadalahare, koju je predsjedao biskaj Miguel de Ibarra.
 
Do augusta 1542, kraljevske čestitke koje je izdao špansko car Karlo I. i [[Karlo I od Španije| V Svetog Rimskog Carstva]], u novembru 1539. godine, u kojem je dobio titulu grada i oglašenja Guadalahare. Istog mjeseca obje karte su proglašene na glavnom trgu romana i definitivna Guadalajara.
 
Godine 1560. papa [[Paulo III]] je odobrio osnivanje u Guadalahari biskupa Nove Galicije, a iste godine je i publika vladavine prebačena za taj grad, koji je u to vreme sklonio oko 500 Španaca, tako da su se mnogi drugi crni robovi i oko 2200 autohtonih porodica razbacali na prostoru od pet kilometara oko prvih temelja Katedrale.
 
18. novembra 1791. godine, u gradu pod istim imenom, glavnom gradu Novog kraljevstva Galicije, dogovorena je fondacija [Univerziteta Guadalajara]. Inauguracija ovog kulturnog centra bila je 3. novembra 1792. godine, sa sjedištem bivše palače Sv. Toma.
 
Za Rat za nezavisnost, Guadalajara je igrala važnu ulogu, kao što je bilo u ovom gradu da je [[svećenik|cura]] [[Miguel Hidalgo i Costilla]], proglasio ukidanje [ropstva]]. Tu je objavio i novine "[Američko buđenje]" gdje je objavio svoje ideje. U blizini mjesta, na mostu Calderón, bitka se događala gdje su pobunjenici poraženi. Guadalajara je također svjedočio smrti pobunjenika [[José Antonio Torres| José Antonio "El Amo Torres"], koji je pomogao Hidalgu da zauze grad. Na kraju rata za nezavisnost, i proglašenjem slobodne i suverene države [[Jalisco]], Guadalajara je postala glavni grad države.
== Međunarodni odnosi ==
 
=== Gradovi prijatelji===