Razlika između verzija stranice "Armensko groblje u Džulfi"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: razne ispravke
mNo edit summary
 
Red 1:
[[Datoteka:Armenian cemetery in Julfa, 1915.jpg|mini|Fotografija lokaliteta iz 1915. godine.]]
'''Armensko groblje u Džulfi''' bilo je drevno [[groblje]] u blizini grada [[Džulfe]] u autonomnoj republici [[Nahičevanska Autonomna Republika|Nahčivan]] u [[Azerbejdžan]]u na kojemu se nalazilo približno 10.000 kamenih grobnih spomenika od kojih je oko 5.000 ostalo neoštećeno do sredine 20. vijeka. Nadgrobni spomenici bili su ''hačkari'', jedinstveni [[Armeni|armenski]] [[Hrišćanstvo|hrišćanski]] spomenici [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] izrađeni od crvenkastog ili narandžastog kamena slični [[stećci]]ma. U kasnim 1990-ima, nakon završetka [[Rat za Nagorno-Karabah|Rata za Nagorno-Karabah]], groblje je i dalje bilo na svome mjestu, ali su tada azerbejdžanske vlasti započele sistematsku kampanju uništavanja spomenika.
 
Godine 1648. godine [[Alexandre de Rhodes]] opisao je svoju posjetu Armenskom groblju u Džulfi pobrojavši na njemu oko 10.000 spomenika. Manji broj spomenika spašen je prije uništavanja i danas se nalaze u Armeniji.
 
== Reakcije ==
Armenske vlasti i međunarodne organizacije uložile su više protesta osuđujući azerbejdžansku vladu i pozivajući ju da obustavi uništavanje spomenika. 2006. godine Azerbejdžan je onemogućio poslanicima [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] posjetu lokaciji sa namjerom da se utvrdi stanje u kojem se kulturno naslijeđe nalazi. Vlasti su prozvale poslanike zbog "pristranog i histeričnog pristupa" slučaju i izjavile da će dozvoliti misiji posjetu jedino ukoliko posjeti i lokacije na teritorijima pod armenskom okupacijom. 2007. delegacijaDelegacija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope ponovo2007. je ponovno pokušala posjetiti lokaciju sa namjerom da posjeti i [[Baku]], [[Jerevan]], [[Tbilisi]] i [[Gorski Karabah]] (de facto [[Azerbajdžan]], pod kontrolom armenskih snaga). Vlada Azerbejdžana ovoga je puta uložila prigovor na namjeru misije da uđe na teritoriju Nagorno-Karabaha sa teritorija Armenije i zatražila da u regiju uđu iz Azerbejdžana. Zbog zatvorene linije razdvajanja i azerbejdžanske potpune zabrane posjeta regiji do eventualne reintegracije, u Nagorno-Karabah se ne može ući iz Azerbejdžana. Armenska je vlada ovom prilikom dala izjavu kojom osuđuje azerbejdžansku opstrukciju misije izazvanu "jedino namjerom misije da razotkrije uništavanje armenskih spomenika u Nahčivanu." Uz predstavnike evropskih institucija, zabrinutost zbog uništavanja spomenika izrazila je i Vlada [[Iran]]a. Lokalitet se nalazi na samoj granici sa Iranom, i vidljiv je sa druge obale rijeke sa koje je snimljena akcija uništavanja spomenika od strane azerbejdžanskih vojnika. U aprilu 2011. američki ambasador u Azerbejdžanu Matthew Bryza je posjetio Nahčivan, ali su ga azerbejdžanske vlasti spriječile da posjeti i Džulfu.
 
== Očuvani spomenici ==