Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Prava seksualnih manjina u Bosni i Hercegovini"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
Red 3:
U Bosni i Hercegovini su legalne [[Seks|seksualne aktivnosti]] između [[Homoseksualnost|istospolnih osoba]]. Međutim, istospolni parovi nemaju istu zakonsku zaštitu kao parovi suprotnog spola.
 
Bosna i Hercegovina je [[Sekularizam|sekularna]] zemlja u kojoj veliku većinu čine [[Musliman|muslimani]] i [[Kršćanstvo|kršćani]] ([[Rimokatolička crkva|katolici]] i [[Pravoslavlje|pravoslavci]]). Iako je BiH službeno sekularna zemlja, religija ima vrlo važnu ulogu u bosanskohercegovačkom društvu. Zbog toga su stavovi prema pripadnicima LGBT zajednice prilično [[Konzervativizam|konzervativni]], baš kao i u drugim [[Istočna Evropa|istočnoevropskim zemljama]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://theculturetrip.com/europe/bosnia-herzegovina/articles/whats-it-like-to-be-lgbt-in-bosnia/|title=What's it Like to Be LGBT in Bosnia?|last=Bedford|first=Sam|website=Culture Trip|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref> Mnogi LGBT događaji, a posebice [[Queer Sarajevo Festival 2008|Queer Sarajevo Festival]] održan 2008. godine, su rezultovali nasiljem, nakon što su [[Vehabizam|vjerski ekstremisti i radikali]] napali grupu i skandirali ekstremističke fraze. Prema istraživanju iz 2015. godine, 51% LGBT [[Bosanci|Bosanaca]] i [[Hercegovci|Hercegovaca]] prijavilo je neki oblik [[Diskriminacija|diskriminacije]] protiv njih, uključujući verbalno zlostavljanje, uznemiravanje, pa čak i [[fizičko nasilje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/gays-in-bosnia-still-living-life-in-the-closet/a-36174436|title=Gays in Bosnia still living life in the closet {{!}} DW {{!}} 27.10.2016|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
Ipak, atmosfera u bosanskohercegovačkom društvu se iz dana u dan mijenja. Vlada je 2016. odobrila Zakon protiv diskriminacije, zabranjujući diskriminaciju zbog seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. U BiH se otvara sve više gay barova i objekata, posebno u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name=":0" /> Težnja BiH za članstvom u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] također je imala važnu ulogu u donošenju ovog zakona.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.lgbti-era.org/content/bosnia-and-herzegovina|title=BOSNIA AND HERZEGOVINA {{!}} LGBTI Equal Rights Association for Western Balkans and Turkey|website=www.lgbti-era.org|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref> Udruženje [[ILGA-Europe]] svrstalo je Bosnu i Hercegovinu na 22. mjesto od 49 evropskih zemalja u smislu legislacije LGBT prava.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://rainbow-europe.org/#8625/0/0|title=Rainbow Europe|website=rainbow-europe.org|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
== Zakon o istospolnim seksualnim aktivnostima ==
Bosnu i Hercegovinu čine 2 entiteta: Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS). Istospolne seksualne aktivnosti legalizovane su u Federaciji Bosne i Hercegovine 1996. godine, a u Republici Srpskoj 1998. godine, usvajanjem pojedinačnih zakona u oba entiteta.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.globalgayz.com/gay-life-in-bosnia-and-herzegovina/|title=Gay Life in Bosnia and Herzegovina|website=www.globalgayz.com|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref> Brčko Distrikt je, slijedeći primjere iz 2 entiteta, legalizovao homoseksualnost 2003.<ref>{{Cite journal|date=2016|editor-last=Bilić|editor-first=Bojan|title=LGBT Activism and Europeanisation in the Post-Yugoslav Space|url=http://dx.doi.org/10.1057/978-1-137-57261-5|journal=|doi=10.1057/978-1-137-57261-5|access-date=17. 5. 2021}}</ref> Dob pristanka je 14 godina, bez obzira na spolnu orijentaciju (seksualni odnosi sa osobom mlađom od 14 godina smatraju se silovanjem). <ref>{{Cite web|url=https://jakubmarian.com/age-of-consent-by-country-in-europe/|title=Age of consent by country in Europe|language=en|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
== Priznavanje istospolnih zajednica ==
Istospolni brakovi nisu priznati ni na državnom ni na entitetskom nivou. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav BiH]] ne definiše rodnu podobnost za brak, a oba entiteta ograničavaju brak na parove suprotnog spola, kako je propisano njihovim odgovarajućim zakonima o [[Porodica|porodici]].<ref>{{Cite web|url=http://lib.ohchr.org/HRBodies/UPR/Documents/Session7/BA/JS_UPR_BIH_S07_2010_JointSubmission.pdf|title=Cultural norms/beliefs about gender/sexuality that might lead to human rights violations, including discrimination|website=Lib.ohchr.org.|access-date=17. 5. 2021}}</ref>
 
Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je 19. oktobra 2018. godine zahtjev za legalizaciju građanskih zajednica. "Navedena tačka našla se na dnevnom redu sjednice i usvojena je u istom obliku u kojem je i predložena", rekao je premijer FBiH Fadil Novalić. Vlada će formirati radno tijelo za analizu prijedloga, koje će [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]] morati usvojiti kasnije.<ref>{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a292062-Prihvacen-zahtjev-za-legalizaciju-istopolnih-brakova-u-FBiH/|title=Prihvaćen zahtjev za legalizaciju istopolnih brakova u FBiH|date=2018-10-19|website=N1|language=bs-BA|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref> Prema istraživanju, oko 80% bošnjačkih istospolnih parova želi da njihove veze budu priznate.
 
== Zaštita od diskriminacije ==
Član 12. Zakona o ravnopravnosti spolova, koji je usvojen početkom 2003. godine, zabranjuje diskriminaciju na temelju spola i seksualne orijentacije. Međutim, seksualna orijentacija nije izričito definisana.
 
Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine također izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, kao i zakon o radu Brčko Distrikta.<ref>{{Cite web|url=https://www.lgbti-era.org/content/bosnia-and-herzegovina|title=BOSNIA AND HERZEGOVINA {{!}} LGBTI Equal Rights Association for Western Balkans and Turkey|website=www.lgbti-era.org|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
Zakon o zabrani diskriminacije usvojen je 2009. godine. On zabranjuje diskriminaciju na temelju spola, rodnog izražavanja i seksualne orijentacije. Nadalje, zakon zabranjuje uznemiravanje i segregaciju na temelju seksualne orijentacije. Član 2. zakona kaže sljedeće:<ref>Zakon o zabrani diskriminacije: https://www.osce.org/files/Law%20on%20Progibition%20of%20Discrimination_0.pdf</ref>
Red 24:
"''Diskriminacijom će se, u smislu ovog zakona, smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života.''"
 
Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije BiH na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine održanoj 14. jula 2016., Bosna i Hercegovina je konačno dobila unaprijeđen zakonski okvir za zaštitu od diskriminacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.ilga-europe.org/resources/news/latest-news/anti-discrimination-law-updated-bosnia-herzegovina|title=Anti-discrimination law updated – great step forward in Bosnia and Herzegovina {{!}} ILGA-Europe|website=www.ilga-europe.org|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://soc.ba/en/better-protection-of-lgbti-persons-through-the-amendments-to-the-anti-discrimination-law-of-bih/|title=Better protection of LGBTI persons through the amendments to the Anti-discrimination Law of BiH|date=2016-07-14|website=Sarajevski Otvoreni Centar|language=en-US|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
== Rodni identitet i izražavanje ==
Red 39:
 
=== Povorka ponosa u Sarajevu ===
Prva povorka ponosa u Bosni i Hercegovini održana je 9. septembra 2019. u glavnom gradu Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://povorkaponosa.ba/2019/09/07/solidarno-za-slobodu-slobodu-okupljanja-slobodu-identiteta-i-slobodu-ljubavi/|title=Solidarno za slobodu – slobodu okupljanja, slobodu identiteta i slobodu ljubavi! {{!}} Povorka Ponosa|language=en-US|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref> Procjenjuje se da je na njoj učestvovalo oko 2000 ljudi. Bosna i Hercegovina je time postala posljednja država bivše Jugoslavije koja je organizovala manifestaciju ovakvog tipa.<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/09/08/bosnian-capital-hosts-first-ever-pride-march/|title=Bosnian Capital Hosts First-Ever Pride March|date=2019-09-08|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
=== Incident na Queer Sarajevo Festivalu 2008. ===
Dana 24. septembra 2008. desetak osoba napadnuto je na kraju prvog dana festivala. Izvješteno je da je osmero ljudi, uključujući jednog policajca, povrijeđeno nakon što je velika grupa islamskih fundamentalista i huligana fizički napala posjetioce i masu. Prema organizatorima četverodnevnog događaja, policija je dopustila da se učesnici nenajavljenog protesta približe mjestu događaja ugrožavajući sudionike Queer Sarajevo Festivala.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2008/09/eight-injured-sarajevo-queer-festival-attacked-20080926/|title=Eight injured as Sarajevo Queer Festival attacked|website=www.amnesty.org|language=en|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Organizacija Q je otvorila festival, ali su napadi napadi natjerali organizatore da ostatak festivala učine privatni, te da ga otkažu nekoliko dana kasnije. Iako je Organizacija Q javne događaje organizovala i prije, ovaj festival bio je prvi kulturni događaj ove vrste u historiji Sarajeva.<ref name=":4" />
Red 49:
 
=== Incident na Merlinka Festivalu 2014. ===
Dana 1. februara 2014., četrnaest maskiranih muškaraca uletjelo je na festival Merlinka, dovikujući homofobne uvrede. Troje sudionika festivala je povrijeđeno. Policija je stigla neposredno nakon što odlaska napadača i i kritikovana je jer je učinila vrlo malo u pronalaženju i procesuiranju napadača.<ref>{{Cite web|url=https://www.hrw.org/news/2014/02/04/bosnia-and-herzegovina-attack-lgbt-activists|title=Bosnia and Herzegovina: Attack on LGBT Activists|date=2014-02-04|website=Human Rights Watch|language=en|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref> Festival se nastavio sljedećeg dana, bez incidenata, te uz punu zaštitu policijskih snaga.
 
== Javno mnjenje ==
Istraživanje iz 2015. pokazalo je da bi 44% Bosanaca i Hercegovaca pokušalo liječiti svoje dijete kada bi ono bilo gay. Još 11% izjavilo je da bi prestali komunicirati sa svojim djetetom. Također je utvrdilo da 19% stanovništva Bosne i Hercegovine podržava davanje ekonomskih i socijalnih prava istospolnim parovima.
 
Prema anketi Pew Research objavljenoj 2017. godine, 13% ispitanika u Bosni i Hercegovini podržalo je istospolne brakove, a 84% njih se usprotivilo. 82% Bosanaca i Hercegovaca vjeruje da društvo ne smije prihvatiti homoseksualnost.<ref>{{Cite web|url=https://www.pewforum.org/2017/05/10/social-views-and-morality/|title=Social views and morality|access-date=17. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/09154356/Central-and-Eastern-Europe-Topline_FINAL-FOR-PUBLICATION.pdf|title=Religious Belief and National Belonging in Central and Eastern Europe|access-date=17. 5. 2021}}</ref>
 
Prema anketi iz 2019. godine, održanoj prije prve gay parade u Sarajevu, 33% ispitanika podržalo je paradu, a 58% je bilo protiv. 14% ispitanika izjavilo je da podržava legalizaciju istospolnih brakova, a 81% se usprotivilo. Anketa je provedena u Kantonu Sarajevo, te nije obuhvatila ostatak zemlje.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ekskluzivno-objavljujemo-povorku-ponosa-podrzava-trecina-gradjana-sarajeva-vecina-je-ipak-protiv/190906051|title=Ekskluzivno objavljujemo: Povorku ponosa podržava trećina građana Sarajeva, većina je ipak protiv|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2021-05-17. 5. 2021}}</ref>
 
Prema studiji iz 2021. godine, prva LGBT+ parada ponosa u Sarajevu doprinijela je povećanoj podršci LGBT aktivizmu u Sarajevu. Međutim, nije se raširila u ostalim krajevima BiH.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Prava_seksualnih_manjina_u_Bosni_i_Hercegovini"