Razlika između verzija stranice "Tadeusz Mazowiecki"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 27:
}}
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki nah.jpg|mini|Tadeusz Mazowiecki (1989)]]
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki 80th birthday cropped.jpg|mini|Tadeusz Mazowiecki (2007)]]
[[Datoteka:Tadeusz_Mazowiecki_bust_in_Sarajevo.jpg|mini|Bista Tadeusza Mazowieckog u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki Park, Poznan (3).JPG|mini|Park Mazowieckog, [[Poznań]]]]
'''Tadeusz Mazowiecki''' [fonetski: Tadeuš Mazovjecki, {{IPA-pl|taˈdɛuʂ mazɔˈvʲɛt͡skʲi|IPA|Pl-Tadeusz Mazowiecki.ogg}}] (rođen 18. aprila 1927. u [[Płock]]u – umro 28. oktobra 2013. u [[Varšava|Varšavi]]) je bio [[Poljska|poljski]] pisac, novinar, filantrop i kršćansko-demokratski političar, bivši vođa pokreta [[Solidarnost]], i prvi nekomunistički premijer u centralnoj i istočnoj Evropi nakon 1989.
== Biografija ==
Line 55 ⟶ 56:
U 1989. godini Tadeusz Mazowiecki prihvatio je prijedlog Lecha Wałęse da postane premijer. Tada je izgovorio poznate riječi: ''mogu biti dobar ili loš premijer, ali neću pristati da budem naslikani premijer.''<ref>{{Cite web|url=https://przegladdziennikarski.pl/premier-niemalowany/|title=Premier niemalowany {{!}} Przegląd Dziennikarski|last=Lech|first=Lesław|date=2014-10-03|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Sejm Poljske Narodne Republike 10. mandata (tzv. Ugovorni Sejm) imenovao ga je 24. avgusta na funkciju premijera – 378 poslanika glasalo je za, 4 su bila protiv, a 41 suzdržan. Istog dana, Sejm Narodne Republike Poljske imenovao je njegovu vladu.<ref>{{Cite book|last=Hall|first=Aleksander|title=Osobista historia III Rzeczypospolitej|publisher=Rosner & Wspólnicy|year=2011|isbn=978-83-60336-42-7|location=Warszawa|language=pl}}</ref>
Vlada Tadeusza Mazowieckog uspjela je u kratkom periodu realizovati niz osnovnih reformi. Politički sistem je u potpunosti promijenjen, uveden je veliki spektar građanskih sloboda, kao i višestranački sistem,
U parlamentarnim izlaganjima, Tadeusz Mazowiecki govorio je o „debeloj liniji“, koja značila odvajanje nove vlade od perioda Narodne Republike Poljske, a posebno od zločina i zloupotrebe te moći. Kritičari Mazowieckog koristili su ovaj izraz koji se odnosi na „debelu liniju“ kako bi opisali toleranciju vlade prema nekažnjivosti komunističkih aktivista i njima podređenih službenika tajnih službi. U vladi Tadeusza Mazowieckog, odsjeke pod upravom
Jedan od glavnih uzroka pada njegove vlade bio je sukob sa Lechom Wałęsom (tzv. rat na vrhu), koji je rastao od proljeća 1990. godine Ovaj sukob naveo je Mazowieckog da se kandiduje protiv Wałęse na predsjedničkim izborima 1990.godine. Poznati slogan njegove predsjedničke kampanje „snaga smirenja“ (''siła spokoju)'' vremenom se počeo pozitivno koristiti za generalno opisivanje njegovih političkih aktivnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.prezydent.pl/archiwum-bronislawa-komorowskiego/kancelaria/aktywnosc-doradcow/art,179,henryk-wujec-i-jan-litynski-wspominaja-tadeusza-mazowieckiego.html|title=Henryk Wujec i Jan Lityński wspominają Tadeusza Mazowieckiego|date=2013-10-29|website=www.prezydent.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Sam slogan posuđen je iz kampanje Françoisa Mitterranda iz 1981. godine („La force tranquille“).<ref>{{Cite book|last=Smełka-Leszczyńska|first=Zofia|url=https://books.google.ba/books/about/Usun%C4%85%C4%87_do_30_dni.html?id=VEmLzQEACAAJ&redir_esc=y|title=Usunąć do 30 dni Semiotyka polskich plakatów wyborczych|publisher=Wydawnictwo Naukowe Scholar|year=2020|isbn=978-83-653-9060-8|location=Warszawa|pages=92|language=pl}}</ref> U konačnici, Mazowiecki je ipak izgubio ove izbore ne ulazeći u drugi krug (dobio je 18,08% glasova, odnosno 2.973.364 glasa).<ref>{{Cite web|url=http://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WDU19900830483|title=Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 26 listopada 1990 r. o wynikach głosowania i wyniku wyborów Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej, zarządzonych na dzień 25 listopada 1990 r.|date=1990-11-26|website=isap.sejm.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref>
Gubitak na predsjedničkim izborima već u prvom krugu Mazowiecki je okarakterisao kao izglasavanje nepovjerenja od strane društva. Kao rezultat toga, dao je ostavku i
=== Dalji angažman u Trećoj republici Poljskoj ===
Line 73 ⟶ 74:
=== Specijalni izaslanik UN-a u BiH ===
Tadeusz Mazowiecki izabran je za specijalnog izaslanika i izvještitelja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u BiH u turbulentnom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnom periodu od 1992. do 1995. godine]] čiji su kasniji izvještaji i govori o situaciji u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] bili konstantni alarm međunarodnoj zajednici o situaciji na Balkanu. Mazowiecki je u BiH došao sedmicu dana nakon što je preuzeo funkciju specijalnog izaslanika. Već nakon deset dana pripremio je prvi izvještaj u kom je preko UN-ove komisije za ljudska prava upozorio javnost na masovna kršenja ljudskih prava od strane svih strana u sukobu, kao i na brojne smrtne slučajeve, te da jedinice UN-a na terenu nisu u stanju da efikasno odbrane ugroženo stanovništvo i ne mogu zaustaviti kršenje ljudskih prava. Naredni izvještaji Tadeusza Mazowieckog predstavljali su opštu situaciju u Bosni, [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], sa posebnim naglaskom na uništavanje vjerskih predmeta, silovanje kao metod [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] i humanitarnu krizu. Ulagao je ogromnu energiju u borbu za stvaranje koncepta tzv. „sigurnosnih zona” (područja za koja je garantovano da će biti sigurna, gdje će ljudi biti osigurani hranom i osnovnim lijekovima) koji je predstavio je Odboru za ljudska prava 1992. godine. Samo osam mjeseci kasnije, u maju 1993. godine, uspostavljene su sigurnosne zone u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Bihać|Bihaću]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Žepa (Rogatica)|Žepi]] i [[Goražde|Goraždu]]. Nažalost, kao što je Mazowiecki i istakao, u naredne tri godine ta područja nisu pružala dovoljnu zaštitu stanovništva od vojnih napada, niti su mogla spriječiti blokadu humanitarne pomoći.<ref>{{Cite web|url=https://wiez.pl/2018/05/29/tadeusz-mazowiecki-czlowiek-ktory-zmienial-swiat/|title=Człowiekowi, który zmieniał świat. O bośniackiej misji Tadeusza Mazowieckiego|last=Divjak|first=Jovan|date=29. 5. 2018|website=Więź|language=pl|access-date=2021-05-14}}</ref>
Godine 1993. u jednom od svojih izvještaja predstavio je i ideju za [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY), te je kao rezultat ovih izvještaja, ali i pritiska međunarodnog ženskog pokreta, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće Sigurnosti UN-a]], u svojim rezolucijama 808/1993 i 827/1993 odlučilo je da osnuje ICTY koji je za cilj imao pružanje doprinosa obnavljanju i održavanju međunarodnog mira i sigurnosti kroz administraciju pravde. Iste godine, Tadeusz Mazowiecki preporučio je UN Komisiji za ljudska prava da: „sve žrtve silovanja, bez obzira da li su izbjeglice ili ne, trebaju da imaju pristup neophodnoj medicinskoj i psihološkoj brizi. Takva pomoć treba da bude pružena u okviru programa rehabilitacije žena i djece traumatizirane ratom”.<ref>{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/download/Documents/48000/eur630062009eng.pdf|title=‘Whose Justice?’ The Women of Bosnia and Herzegovina Are Still Waiting|date=2009|website=Amnesty International|page=51|language=en|publication-place=London|access-date=2021-05-14}}</ref>
Ostavka Mazowieckog, uprkos zahtjevima i insistiranju [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara UN-a]], prvenstveno zbog činjenice da su UN dopustile da padnu zaštićene zone Srebrenica i Žepa, ali i ogormna tragedija ljudi na području Balkana, bila je njegovo posljednje zvono poznato cijelom svijetu. Svoju odluku detaljno je obrazložio u svom dramatičnom pismu iz [[Ženeva|Ženeve]] 1995. godine u kom je predstavio realnu situaciju nemilosrdnog kršenja ljudskih prava u BiH, ali i oštro osudio nedostatak efikasne reakcije i pomoći od strane međunarodne, ali prije svega evropske zajednice:<ref>{{Cite web|url=https://solidarna.ceo.org.pl/sites/solidarna.ceo.org.pl/files/pliki/Scenariusze%20i%20%C4%87wiczenia/Scenariusze%20i%20%C4%87wiczenia%20-%20%C5%9Bcie%C5%BCka%20historyczna/tadeusz_mazowiecki_i_balkany.pdf|title=Sześć słów o Tadeuszu Mazowieckim - Tadeusz Mazowiecki i Bałkany’’|date=18. 11. 2016|website=solidarna.ceo.org.pl|language=pl|access-date=14. 5. 2021}}</ref>
{| class="wikitable"
|''Mogao bih nastaviti opisivati zločine i kršenja ljudskih prava. Ali sadašnji kritični trenutak je trenutak da shvatimo i prirodu ovih zločina, ali i odgovornost Evrope i međunarodne zajednice za vlastitu nemoć. Kako možete vjerovati u sutra Evrope koju čine djeca onih ljudi koji su danas napušteni?''
|}
Tadeusz Mazowiecki je istinski volio BiH i ljude u njoj. Svoju ljubav pokazivao je moralnim, nesebičnim doprinosom u borbi za očuvanje mira i istine na način koji nije uobičajen među političarima i diplomatama. O njegovom moralu, velikom srcu i istrajnosti koji su ga vodili kroz najmračnije trenutke rata pričaće generacije. Bio je ne samo veliki prijatelj svih naroda Bosne i Hercegovine, ali kako je i sam govorio, glas slabih i nemoćnih onda kad ih niko nije želio slušati, zbog čega će mu zauvijek biti zahvalne porodice žrtava balkanskih ratova devedesetih.
=== Smrt i sahrana ===
| |||