Razlika između izmjena na stranici "Islam u Baškortostanu"

m
nema sažetka izmjene
m (Slike)
m
[[Monoteizam|Monoteistička]] religija [[Islamislam]] sepojavila pojaviose na teritoriji [[Baškortostan|Baškortostana]] još u 7. vijeku nove ere.
 
== Historija ==
 
=== 7. vijek ===
[[Datoteka:Суфия2.jpg|mini|220x220piksel|Sufijska džamija]]
Prodor islama na teritorije Baškortostana omogućili su trgovački i ekonomski odnosi sas [[Islamski svijet|muslimanskim zemljama]], koji su sklapani tokom 8. i 9. vijeka. Prvim islamskim [[Arheologija|arheološkim]] spomenikom na [[Ural (planina)|Uralu]] smatra se mezar Levašovskog u Išimbajskom regionu, Baškortostanu Baškortostanu. Tokom iskopavanja, pronađena su tri srebrna [[Dirhem|dirhema]] i jedan zlatni [[dinar]] [[Hilafet|arapskog Hilafeta]] iz 706. i 712. godine, a skelet je pronađen sa rukama pored tijela, a njegova glava je okrenuta ka zapadu, što ukazuje na ranomuslimanske pogrebne običaje.<ref>{{Cite web|url=http://www.dumrf.ru/regions/2/history|title=Ahmad Makarov. Islam v istorii baškirskogo naroda|last=РФ|first=ДУМ|website=«Мусульмане России» — Dumrf.ru|language=ru|access-date=2021-05-07}}</ref> Postoje dokazi da je [[Poslanici u islamu|muslimanski poslanik]] [[Muhammed|Muhammed a.s.]] u 7. vijeku poslao jednog od svojih sljedbenika na Ural. O ovome svjedoče u svojim spisima historičari [[Hisametdin bin Šarifudin]] i [[Tadžudin Jalsigul el Baškordi]], koji su također zabilježili o prvom predstavniku baškirskog naroda koji je primio islam. [[Turska|Turski]] teolog [[Osman Nuri Topbaš]] i poglavica [[Derviš|sufijskog]] reda Nakšabandija Šejh Muhamed Nazim el Hakani pominju imena tri ashaba koji su poslati u Baškortostan.<ref>{{Cite web|url=https://www.bashinform.ru/news/372688-v-miyakinskom-rayone-ustanovili-memorial-spodvizhnikam-proroka-mukhammada/|title=В Миякинском районе установили мемориал сподвижникам пророка Мухаммада|date=2011-06-17|website=www.bashinform.ru|language=ru|access-date=2021-05-07}}</ref>
 
=== 10. vijek ===
[[Datoteka:Турахан.jpg|mini|220x220piksel|Mauzolej Husein-bega. 14. vijek]]
Kulturni i ekonomsko-trgovinski odnosi sa zemljama [[Srednja Azija|srednje Azije]] pomogli su širenje učenja [[Hanefijski mezheb|hanefitskog mezheba]] (vjerske škole) po cijelom Baškortostanu. Velika rasprostranjenost islama među [[Baškiri|Baškirima]] jeposlužila poslužiloje kao povod za njegovo imenovanje za državnu religiju na teritoriji [[Povolška Bugarska|Povolške Bugarske]] tokom 922, koja je obuhvatala zapadni dio teritorije Baškortostana. Međutim, prema Frenku Alenu, "''najvažnija u nizu brojnih i drevnih legendi o islamizaciji Baškira je ta, da se grad Bulgar ne pojavljuje u spisima, a islamizacija se pripisuje misionarima iz [[Buhara|Buhare]], [[Bagdad|Bagdada]] i [[Anadolija|Anadolije]]''".<ref>{{Citation|title=DZ|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-1-4020-6754-9_5009|publisher=Springer Netherlands|date=2008|accessdateaccess-date=2021-05-07|isbn=978-1-4020-6753-2|pages=573–573}}</ref>. Glavnu ulogu u preobraćenju Baškira u islam tokom ranih faza imali su sufijski misionari bratstava Jasavija i Nakšbandija, koji su stigli do južnog Urala iz urbanih centara srednje Azije, preprije svega iz Buhare. Baškiri iz plemena Sart vjeruju da su u 14. vijeku na baškortsku teritoriju došli misionari među kojima je bio uzbečki mula Sejid bin Kujden, a sa sobom je doveo okootprilike 200 vjerskih učenjaka, koji su se miješali sa Baškirima i time osnovali pleme Sart. Ovaj događaj je omogućio dominantan uticaj „lokalnog"lokalnog islama“islama" među Baškirima, koji kombinujekombinira elemente [[Sunitski islam|sunitskog islama]] hanefitske škole i sufijskih običaja.
 
Iz 13. vijeka potiču zemni ostaci Šejha Muhameda Ramadana el Auša, zakopane na planini Auštau (sada u Učalinskom okrugu Baškortostana), a iz 14. vijeka mošti Husein-bega, „prvog"prvog baškirskog imama“imama". Brat iz monaškog Reda [[Minori|Minorita]], Jovan Ugarin koji je živeoživio u Baškiriji sa Vilijamom Englezom „6"šest godina bez prekida“prekida", u svom pismu generalu, iz 1320. godine, rekao je: „Um"Um vladara Baskardije i većine njegove porodice, potpuno je zatrovan Saracenskim obmanama“obmanama".<ref>{{Cite journal|last=Antonov|first=V.V.|last2=Kharisova|first2=Z.I.|last3=Mansurova|first3=Z.R.|last4=Rodionova|first4=L.E.|last5=Kalimullin|first5=N.R.|last6=Kulikov|first6=G.G.|date=2020-10-05|title=System model of an intelligent domain-oriented profiling system|url=http://dx.doi.org/10.18287/2223-9537-2020-10-3-338-350|journal=Ontology of designing|volume=10|issue=3|pages=338–350|doi=10.18287/2223-9537-2020-10-3-338-350|issn=2223-9537}}</ref>
 
=== 14. vijek ===
Kao dio teritorije Baškortostanske muslimanske [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], Kazanskog i sibirskog kanata, Nogajska horda je također je imala korist od daljeg jačanja islama kod Baškira. Sa Uzbek-Kanom na vlasti (1312-13421312–1342), Islamislam je postao zvanična religija hanstva Zlatne Horde. Tokom njegove vladavine, Baškirima su poslati muslimanski misionari koji su obučavani u Bulgaru. U dolinama baškortostanskih rijeka - Beli, Uršaka, Demos, Čermasana, Ika mogu se naći grobovi više od 20 muslimanskih misionara.
 
Jedan od glavnih uslova pristupanja Baškortostana u sastav [[Rusija|Rusije]] je bilo je očuvanje slobode vjeroispovijesti i tradicionalnih običaja Baškira. Prekršaji ugovora od strane carske vlasti (prinuđeno pokrštavanje i sl.) su u više navrata dovodili su do dizanja baškirskih ustanaka. Na primjer, ustanak pod vođstvom Sajid-Batira (Safar Kana) na kraju 17. vijeka poprimio je oblik [[Džihad|džihada]].
 
=== 18. vijek ===
[[Datoteka:Медресе Галия (Уфа).jpg|mini|220x220piksel|Medresa «"Galija»"]]
Historičar V. N. Vitevski govori o postojanju baškirskog glavnog svetilišta - Azijevske džamije koja je „''"tokom svih nemira služila kao baškirsko savjetodavno mjesto''“". U proljeće 1736. godine, džamijadžamiju je uništenauništio od strane odredaodred smrti I. K. Kirilova tokom suzbijanja baškirskih ustanaka.<ref>{{Cite journal|date=1897-12-11|title=The Aerial Spread of Small-Pox|url=http://dx.doi.org/10.1136/bmj.2.1928.1758-a|journal=BMJ|volume=2|issue=1928|pages=1758–1758|doi=10.1136/bmj.2.1928.1758-a|issn=0959-8138}}</ref>
 
U periodu od 17. do 18. vijeka, muslimanski običaji i vrijednosti su od ključnog su značaja u životu Baškira, njihovih porodica i bračnih i međuljudskih odnosa. Istovremeno, razvija se po Baškortostanu muslimansko obrazovanje, otvaraju se nove [[Medresa|medrese]] i [[Mekteb|mektebi]]. Tokom 1788. godine, carske vlasti u Ufi su osnovale su Orenburško muslimansko spiritualno udruženje, koje je upravljalo muslimanima. U isto vremevrijeme jača ugled islama i zvaničnog muslimanskog sveštenstva u [[Ural (rijeka)|Ural]]-[[Volga|Volgi]]. Do kraja 19. vijeka u pokrajini Ufa je živjelo okoje 2otprilike hiljade2.000 članova muslimanskog sveštenstva. Građani su obilježavali muslimanske svetkovine, rituale i tradiciju hodočašća do svetih mjesta. Potreba da se živi u skladu sa muslimanskim obredima i normama života doprinijela je razvoju pisanja arapskim pismom, kao i izgradnji džamija.
 
Krajem 19. vijeka javlja se intenzivno reformističko i tradicionalističko raspoloženje među muslimanima. Tradicionalistička reakcija (kadimizam) bila je izražena u obliku žalbi konzervativnih mula da će se povući u okvire vjerske zajednice i ignorisatizanemariti procese ruske modernizacije. Reformistički pokret (džadidizam) koji se javio među pripadnicima intelektualne elite i progresivnih mula, u cilju očuvanja islama kao ideološkog sistema, on je pokušao da modernizuje muslimansku zajednicu kroz modernizaciju njene privrede, sekularizacije kulture i organizaciju društvenog i političkog života. Istovremeno su ubrzani procesi marginalizacije baškirskog društva i osiromašenja znatnog deladijela stanovništva. Javlja se išanizam - degradirani sufizam je izgubio je filozofske, etičke osnove, ali je zadržao običaje i oblike društvenih odnosa. Išanizam su uveli u region bratstva Nakšabandija - Mudžadidija, a njihova karakteristična osobina bila je ljubav prema ritualima i ritualno obožavanje dogmi. Mnogi od tih šejhova, osim verskihvjerskih i nastavnih aktivnosti, bavili su se biznisom, politikom, postali veliki zemljoposjednici. To jest, sufizam je uklonjen iz sistema moralnog samousavršavanja, dok je ritualni oblik ostao.
 
Etnografske ekspedicije tokom 1893, 1894. i 1896. godine na području Baškortostana u svakom selu se nalazila džamija. Od 1913-1915. godinedo 1915. postojalo je 15791.579 muslimanskih osnovnih škola (mekteba) u pokrajini Ufa, gdje je studirala 91.000 studenata (šakirda), od kojih je bilo 18.000 djevojčica. U XIX19. vijeku po Baškortostanu se širi jedna vrsta sufizma, struja klasične islamske filozofije - išanizam. Odlike išanizma, zastupljenog kod bratstva Nakšabandija i Mudžadida, bile su obaveznost obreda i rituala, kao i obožavanje dogmi. Centri islamskog obrazovanja su medrese: Galija, Gusmanija, Rasulija, Sterlibaševske medrese, Husejnija i drugih, a neke od njih su uvele niz novih nastavnih metoda.
 
== Galerija ==
<gallery mode=packed>
Datoteka:ТуймазыМечеть.jpg|Džamija [[el-Fatiha]]
Datoteka:Lala Tulpan.jpg|Džamija [[Lala Tulipan]]
 
== Reference ==
{{Refspisak}}{{Commonscat|Mosques in Bashkortostan}}
 
== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Mosques in Bashkortostan|Džamije u Baškortostanu}}
 
[[Kategorija:Baškortostan]]
[[Kategorija:Religija u Aziji]]