Razlika između verzija stranice "Zofia Kawecka"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+ |
No edit summary |
||
Red 25:
Zofia Kawecka rođena je u Tuzli u porodici sudskog službenika. Nakon određenog vremena, preselila se sa ocem u [[Sarajevo]]. U to vrijeme mogućnost srednjoškolskog obrazovanja za žene u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] bila je izuzetno ograničena. Stoga je, kako bi nastavila školovanje, poslana u Krakov, gdje je pohađala gimnaziju Svete Jadvige''.''<ref name=":0">{{Cite journal|last=Lis|first=Tomasz Jacek|date=2018|title=Bosanskohercegovacke Poljakinje: Teodora Krajewska, Zofia Kawecka i Helena Nieć|url=https://www.academia.edu/44729835/Bosanskohercegovacke_Poljakinje_Teodora_Krajewska_Zofia_Kawecka_i_Helena_Nie%C4%87|journal=Zbornik Radova Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad|publication-place=Mostar|pages=402–405|isbn=978-9958-11-148-8|access-date=7. 5. 2021}}</ref> Poslije toga, studirala je njemačku i klasičnu filologiju na [[Jagelonski univerzitet|Jagelonskom univerzitetu]] (1906.–1910.). Također je godinu dana studirala na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Godine 1911. doktorirala je filozofiju,<ref name=":1">{{Cite journal|last=Wydra|first=Wiesław|date=1998|title=Pierwsze wrześniowe dni 1939 r. w poznańskiej Bibliotece Uniwersyteckiej we wspomnieniach dr Zofii Kaweckiej|url=https://bazhum.muzhp.pl/media//files/Biblioteka/Biblioteka-r1998-t2_%2811%29/Biblioteka-r1998-t2_%2811%29-s172-178/Biblioteka-r1998-t2_%2811%29-s172-178.pdf|journal=Biblioteka|language=pl|issue=2 (11)|pages=172–178|issn=1506-3615|archive-url=https://web.archive.org/web/20210425072008/https://bazhum.muzhp.pl/media//files/Biblioteka/Biblioteka-r1998-t2_%2811%29/Biblioteka-r1998-t2_%2811%29-s172-178/Biblioteka-r1998-t2_%2811%29-s172-178.pdf|archive-date=25. 4. 2021|access-date=7. 5. 2021}}</ref> braneći disertaciju ''Muskatbluts Leben und'' ''Dichten.'' Bila je jedna od prvih žena rođenih u Bosni i Hercegovini koja je stekla titulu doktora nauka.<ref name=":0" />
Iste godine vratila se na [[Balkan]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] radila je kao medicinska sestra [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]] u Novom u [[Dalmacija|Dalmaciji]].<ref name=":0" /> Nakon rata preselila se sa ocem u Poznanj gdje je 3. novembra 1920. godine počela raditi u lokalnoj Univerzitetskoj biblioteci. Obavljala je funkcije na rukovodećem položaju, katalogizirala je inkunabule, organizovala predavanja o [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoj]] književnosti i jeziku.<ref name=":1" /> Sarađivala je sa Edwardom Klichom.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.wbc.poznan.pl/dlibra/show-content/publication/edition/161587?id=161587|title=Wspomnienie o profesorze Edwardzie Klichu, Błażej Bubnowicz|last=Kawecka|first=Zofia|date=2009|website=wbc.poznan.pl|series=Okupacja I, „Kronika Miasta Poznania”|publisher=Wydawnictwo Miejskie Posnania|pages=238–239|language=pl|publication-place=Poznań|issn=0137-3552|archive-url=https://web.archive.org/web/20210425080913/https://www.wbc.poznan.pl/dlibra/show-content/publication/edition/161587?id=161587|archive-date=25. 4. 2021|access-date=2021-05-07}}</ref> Kawecka je bila uključena u aktivnosti poljsko-jugoslovenskog društva u Poznanju u sklopu kojeg je, između ostalog, objavljivan časopis „Przegląd Polsko-Jugosłowiański”''("Poljsko-jugoslovenska rubrika").'' Objavljivala je prijevode i članke o kulturi i istoriji južnih Slavena u lokalnim časopisima poput: "Kurier Poznański" (1928.–1930.), "Przegląd Muzyczny" (1921.), "Tęcza" (1931.), "Dziennik Poznański" (1933.), "Przegląd Współczesny" (1924.).<ref name=":0" /> Godine 1936. kralj Jugoslavije dodjelio joj je oficirski krst [[Orden Svetog Save|Ordena Svetog Save]] za doprinos u promociji kulture i književnosti jugoslovenskih naroda u Poljskoj.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> U 1933. godini predstavljala je Poljsku na Trećem kongresu jedinstva slavenskih žena u [[Beograd]]u.<ref name=":0" />
U septembru 1939. Kawecka je bila zapovjednik protuzračne odbrane u biblioteci.<ref name=":2" /> 23. decembra 1939. izbačena je iz svog stana u ul. Małeckiego. Početkom 1940. preselila se u [[Varšava|Varšavu]], gdje je održavala tajne časove njemačkog jezika u državnoj gimnaziji M. Curie-Skłodowskej. Bila je aktivna u odboru samopomoći zaposlenih Univerziteta u Poznanju i u Varšavskom odboru za socijalnu samopomoć. U julu 1941. preselila se na imanje Głazów blizu [[Sandomierz]]a, gdje je radila i kao učiteljica. Po završetku njemačke okupacije, od septembra 1944. do 14. aprila 1945. godine, predavala je u srednjoj školi u Sandomierzu. Vratila se u Poznanj, gdje je 24. aprila 1945. godine nastavila raditi u Univerzitetskoj biblioteci. Od 1950. do penzionisanja 1958. godine bila je njena direktorica.<ref name=":1" />
| |||