Razlika između izmjena na stranici "Opatija Marija Zvijezda"

Uklonjena 1.473 bajta ,  prije 6 mjeseci
Izbrisane nepotrebne opaske, vjerovatno prebačene sa hr.wiki. kakve veze ima rat u BiH sa samostanom?
m
(Izbrisane nepotrebne opaske, vjerovatno prebačene sa hr.wiki. kakve veze ima rat u BiH sa samostanom?)
| uklonjeno1_datum =
}}
'''Opatija "Marija Zvijezda"''' ([[Njemački jezik|njem]].: ''Mariastern''), je samostan [[Trapisti|trapističkog reda]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] nedaleko od [[Banja Luka|Banje Luke]]. Osnovao ga je Franz Pfaner u drugoj polovini 19. vijeka dok su [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] još vladali [[Osmanlije]]. Godine [[1869]]. grupa od sedam redovnika iz njemačke opatije [[Samostan Mariawald|Mariawald]] došla je u Banju Luku i osnovala trapistički samostan "Marija Zvijezda". Prvi poglavar bio je Domdon Franz Pfaner.
 
Trapisti pripadaju monaškoj porodici koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva, utemeljitelja samostana Subiaco i Monte Cassino. Nadimak "trapisti" dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji. Trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana
== Nekada najveći trapistički samostan na svijetu ==
[[Datoteka:Coat of Arms of Mariastern Abbey.png|mini|lijevo|Grb Opatije Marija Zvijezda]]
Do prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], brojna trapistička zajednica (preko 200 redovnika), uz kontemplativni život, aktivno je djelovala na kulturnom području. Napravili su poznatu pivaru, prvu privatnu hidrocentralu, proizvodili poznati sir "Trapist", držali [[zanat]]ske škole. Do Prvog svjetskog rata bila je to najveća opatija trapističkog reda u svijetu. Život samostana s nešto manjim brojem redovnika nastavljen je u svom redovnom ritmu izmjene molitve, rada i odmora sve do sljedećeg svjetskog rata. [[Drugi svjetski rat]] i [[Komunizam|komunistički]] režim zadali su najteži udarac ovom samostanu od kojeg se do danas nije oporavio.
 
Poslije zemljotresa u Banjoj Luci [[1969]]. godine trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u franjevački samostan u Kloštar Ivaniću. Ondje ostaju do [[1977]]. godine kada se vraćaju u svoju obnovljenu crkvu i novu samostansku kuću.
== Težak udarac Drugog svjetskog rata ==
Bježeći pred partizanima "Mariju Zvijezdu" napušta velik broj braće koja se kasnije nastanjuju u austrijskom samostanu [[Engelszell]]. Preostali trapisti u "Mariji Zvijezdi" izloženi su progonima, zatvarani i maltretirani. Samostanu su oduzeti svi posjedi, zgrade, mašine, pa čak i sama glavna zgrada samostana. Mala grupa preostalih monaha nastavila je, koliko je to u onim okolnostima bilo moguće, redovnički život. Budući da su ostali bez svega, od biskupije im je povjereno vođenje novoutemeljene župe, kako bi imali barem neka sredstva za život. Trapisti su inače monaški red posvećen povučenom kontemplativnom životu, prema geslu [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]]: "Moli i radi", pa je ovo preuzimanje župe i župnog pastoralnog rada jedini takav slučaj u svijetu, nužnost uzrokovana teškim prilikama.
 
== Danas najmanjiNsjmanji trapistički samostan na svijetu ==
Poslije zemljotresa u Banjoj Luci [[1969]]. godine trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u franjevački samostan u Kloštar Ivaniću. Ondje ostaju do [[1977]]. godine kada se vraćaju u svoju obnovljenu crkvu i novu samostansku kuću.
Danas je "Marija Zvijezda" najmanja zajednica trapističkog reda u kojoj žive samo dva redovnika.
 
[[Austrija|Austrijski]] novinar Nikolaus Friedwagner napisao je malu monografiju o historiji ovog trapističkog samostana. Izdana je [[2005]]. godine, dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku:
== Danas najmanji trapistički samostan na svijetu ==
Stanje nakon posljednjeg rata i srpske agresije u Bosni i Hercegovini još se više pogoršalo. Banja Luka je postala glavni grad entiteta [[Republika Srpska|Republike Srpske]], nesrpsko stanovništvo je u velikoj većini protjerano, a sada nakon rata bilježi se tek manji broj povratnika. Danas je "Marija Zvijezda" najmanja zajednica trapističkog reda u kojoj žive samo dva redovnika.
 
[[Austrija|Austrijski]] novinar Nikolaus Friedwagner napisao je malu monografiju o historiji ovog trapističkog samostana. Izdana je [[2005]]. godine, dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku:
 
== Bibliografija ==