Razlika između izmjena na stranici "Bjelajski Vaganac"

Dodana 682 bajta ,  prije 1 mjesec
nema sažetka izmjene
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8)
 
| nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
| slika = Bosanski Petrovac - Kuća u Bjelajskom Vagancu.jpg
| opis_slike =
| veličina_slike =
 
== Geografija ==
Bjelajski Vaganac smješten je na blagom uzvišenju (u prosjeku 40 metara) između Medenog i Bjelajskog polja. Sa sjeverne strane je put [[Bosanski Petrovac]] - [[Bihać]], sa južne selo [[Cimeše]] i planina [[Osječenica]]. Uzvišenje obiluje mnoštvom brežuljaka kao što su Osoje, Krivokuće, Vujnovica, Korita, Šujin vrh, Metla, Kruškovac, Vršeljak, Tavani. Prostor obiluje velikim brojem manjih dolina[[Kraško polje|kraških vrtača]], koje, ako su uz kuće, služe kao bašta, zbog veće plodnosti. Jedan dio obrastao je niskim trnovitim rastinjem, kamenit je, u potpunosti neplodan je i može se koristiti samo za ispašu stoke. Drugi dio je pitomiji i ima karakter pašnjaka i livada, a djelimično je obrastao šumom (hrastovo - grabovom). [[Medeno Polje (Bosanski Petrovac)|Medeno Polje]] na jednom mjestu pravi uvalu i oko te uvale je smješten dio sela, Vaganac. Drugu uvalu čini Bjelajsko polje i tu su Vekići. Treći dio sela, Jazbine, smješteno je na obodu Bjelajskog polja. Te uvale su od kvalitetnijeg zemljišta i služe za zemljoradnju.
 
U selu nema nijednog izvora pitke vode. Za stoku se koriste lokve a za ljude bunari. Bunari se grade kopanjem valjkaste rupe, koja se iznutra obloži klesanim kamenom, bez betoniranja. Tako je voda, filtrirana prolaskom kroz zemlju, u mogućnosti ući u bunar. Dno bunara je ilovačom obloženo kako bi se sačuvala voda od daljnjeg oticanja. Uz kuće se grade i betonski bunari napunjeni kišnicom. Poslije rata Vaganac je dobio vodovod od Petrovca, a Vekići i Jazbine iz [[Bjelaj]]a.
== Historija ==
 
U selu postoji neistražena gradina koja pripada [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvuCarstvu|rimskom periodu]]. Nalazi se na padinama [[Osječenica|Osječenice]], pola sata hoda od sela.<ref>Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1988) tom 2 (reg. 1-13), tom 3 (reg. 14-25), mapa 1-4.</ref>
 
U samom selu nema vidljivih tragova o životu starijem od 200 godina. Možda imena nekih mini lokacija (Čardačina, Gladni han,<ref name="Mirza Hasan Ćeman">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian |title= URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC |work= Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Krivokuće, Kućerina) upućuju na život u ranijem periodu, ali niko se nije bavio bilo kakvim istraživanjima koja bi to potvrdila. Nedostatak tekuće vode bio je presudan da se na ovom malom području u prošlosti nije odvijao žvot. Preci današnjih stanovnika doselili su se u 19. vijeku i to pretežno iz Like.
 
Osnovna privredna djelatnost bilo je stočarstvo. Nedostatak vode jedino to omogućava, a nedostatak kvalitetnog obradivog zemljišta dozvoljava bavljenje poljoprivredom u sasvim malom obimu.
| g1971_jugosloveni = 1
}}
== Literatura ==
* Rade Davidović - PETROVAČKO POLJE Novi Sad, 1981
 
== Reference ==
7.265

izmjena