Razlika između verzija stranice "Manastir Tavna"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:Tavna3.jpg|mini|desno|250px|Manastir Tavna]]
'''Manastir Tavna''' je [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavni manastir]] u [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|eparhiji zvorničko-tuzlanskoj]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Tavna">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3269 |title=Manastir Tavna |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2021 }}</ref> Nalaze se u Tavni, dijelu naselja [[Banjica (Bijeljina)|Banjica]], u podnožju planine [[Majevica|Majevice]], 25 km jugozapadno od Bijeljine.<ref>[https://www.eparhijazt.com/sr/16.manastir-tavna.html Manastir Tavna - Eparhija zvorničko-tuzlanska]</ref>
Line 5 ⟶ 4:
Prvi put se spominje 1548. godine. Narodno predanje, pripisuje njegov postanak vremenu [[Nemanjići|Nemanjića]], vremenu kralja Dragutina koji je upravljao ovim krajevima i bio poznatiji kao "sremski kralj". Tronoski i Pećki ljetopis govore da su ga podigli Dragutinovi sinovi Vladislav i Urošić. Današnja crkva manastira Tavne, sagrađena na mjestu prvobitne crkve, svakako je starija od crkava ostalih manastira ovog kraja: [[Manastir Ozren|Ozrena]], Liplja, [[Manastir Vozuća|Vozuće]] i Gostovića. Pominje se već u najranijim turskim poreskim defterima iz 1533. i 1548. godine, a od 1548. do 1586. pominje se izričito kao manastir.
Manastir Tavna je stradao za vrijeme osmanlijske vladavine, ali je bio obnovljen pod vodstvom [[hajduk]]a. Narodno predanje obnovu pripisuje [[Starina Novak|Starini Novaku]], hajdukom harambaši iz druge polovine 16. vijeka i njegovom bratu Radivoju. Manastirska crkva bila je živopisana [[freska]]ma vjerovatno početkom 17. vijeka, jer skromni ostaci fresaka mnogo podsjećaju na freske [[Manastir Žitomislić|manastira Žitomislića]] i Ozrena, koje su rađene u periodu od 1608.-1609. godine. <ref>[https://www.bijeljinaturizam.com/index.php/manastir-tavna Manastir Tavna - Turistička organizacija Bijeljina]</ref>
Za vrijeme Karađorđevog ustanka (1804-1813) bio je iguman u Tavni Jefto (Jeftimije) Pljeco, čovjek sposoban i popularan. Kad je u [[Srbija|Srbiji]] buknuo ustanak, pristadoše uz njega i mnogi [[Bosanci]] iz ovog kraja. Kad su Turci razbili ustanike, vratiše se bosanski ustanici u svoj kraj, ali pošto nisu smjeli da se vrate kućama, krili su se po obližnjim šumama i kao hajduci branili narod od turskog [[zulum]]a. Kad su ovi hajduci doznali da je u manastiru Tavni zasjeo neki haračlija Kitovnica i da od naroda uzima veliki porez, da sirotinju kinji i muči, udari jedna četa na manastir i pobije sve haračlije na čelu sa Kitovnicom. Tada Turci iz okolnih sela napadnu na manastir, opljačkaju ga i popale. Kaluđeri se razbjegnu. Bilo je to [[1807]]. godine. Tek poslije ponovnog oslobođenja Srbije vratio se iguman Jefto i 1814. obnovio svoj manastir. Neimar je bio Toma Milosavljević. Međutim, uskoro je došlo novo stradanje manastira Tavna kada ga je porobio [[Osman paša]]. Tada kaluđeri nisu napuštali manastir, već odmah su pristupili njegovoj obnovi.
Manastir Tavna je tokom 18. i 19. vijeka bio vrlo značajno prosvijetno sjedište u kome su se mladići, koji bi išli za sveštenicki poziv, obrazovali. U ovoj školi su djeca učila sve do 1966. godine, kada je školstvo prešlo u državne ruke.
Line 18 ⟶ 17:
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Manastiri Zvorničko-tuzlanske eparhije}}
[[Kategorija:Manastiri u Bijeljini|Tavna]]
| |||