Razlika između izmjena na stranici "Stari grad Ostrovica"

Dodano 95 bajtova ,  prije 1 mjesec
nema sažetka izmjene
'''Stari grad Ostrovica''' je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke [[Una|Une]] kod naselja [[Ostrovica (Bihać)|Ostrovica]], nedaleko [[Kulen Vakuf]]a, u općini [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 |title= Ostrovica |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref>
 
Pominje se u 15. vijeku kao posjed [[Hrvatska|hrvatske]] vlasteoske familije [[Kurjaković]]. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] se nalazila u [[Hrvatska|hrvatskoj]] župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme [[Frankopan]]ima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane [[Osmansko carstvoCarstvo|Osmanlija]] i [[Kulenovići]]ma.
 
Osvajanjem srednjevjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevstva]] 1463. godine, [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili [[Bosanski pašaluk|bosanskom pašaluku]]. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu [[HabsburškaBosna monarhijai Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Habsburške monarhije]].
 
Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao [[dizdar]] (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište [[Ostrovačka kapetanija|Kapetanije Stara Ostrovica]]. U sastavu te [[Kapetanija|kapetanije]] bila su još manja utvrđenja [[Orašac (Bihać)|Orašac]], Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i [[Donji Lapac]]. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice [[Mehmed-beg Kulenović|Kulenović]]. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire [[Hrvatska|Hrvatske]], sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje [[Prkosi|Prkose]], kako se ne bi nalazilo preblizu granice. <ref name="Kapetanije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]], te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav [[DržavaKraljevina SHSJugoslavija|Države Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije [[Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za [[Nacionalni park Una]]. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila [[Turizam|turistički]] atraktivnija.
 
== Također pogledajte ==
 
* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]]
* [[Unsko-sanski kanton]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
7.267

izmjena