Razlika između izmjena na stranici "Grafički procesor"

Uklonjena 223 bajta ,  prije 1 mjesec
nema sažetka izmjene
 
{{for|proširujuću karticu koja sadrži grafički procesor|Grafička kartica}}
{{for|druge vrste procesora|Procesor (računarstvo)}}
[[Datoteka:Generic_block_diagram_of_a_GPU.svg|link=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Generic_block_diagram_of_a_GPU.svg|mini|Komponente{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} GPU-a]]
'''GPU''', '''grafička procesorskaprocesna jedinica''' ili '''grafički čip''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''graphics processing unit'', ponekad i ''visual processing unit'' ili ''VPU'') jest specijalizirano elektroničko kolo dizajnirano za efikasno stvaranje [[slika]] u [[Framebuffer|video bufferu]] (memorijsko spremište koji sadrži [[Rasterska grafika|bitmapirane]] kadrove) koje su namijenjene za prikazivanje na nekom [[Grafički izlazni uređaji|izlaznom uređaju]]. Grafički procesori se koriste u [[Ugrađeni sistem|ugrađenim sistemima]], [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]], [[Lični računar|ličnim računarima]], [[Radna stanica|radnim stanicama]] i [[Igraća konzola|igraćim konzolama]]. Moderni grafički procesori su vrlo efikasni u baratanju sa [[Računarska grafika|računarskom grafikom]] i [[Digitalna obrada slika|obradom slika]]. Visoko paralelna struktura grafičkog čipa čini ih efikasnijima od [[Procesor|centralnih procesorskih jedinica]] opće namjene (CPU) za [[Algoritam|algoritme]] koji paralelno obrađuju velike blokove podataka. U ličnom računaru GPU može biti prisutan na [[Grafička kartica|grafičkoj kartici]] ili ugrađen na [[Matična ploča|matičnu ploču]]. U većini savremenih CPU-a, grafički čip je već ugrađen u njegovu poluprovodničku matricu.<ref>{{Cite web|url=http://computershopper.com/feature/200704_the_right_gpu_for_you|title=Computer Shopper: The Right GPU for You|last=Denny Atkin|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070506033224/http://computershopper.com/feature/200704_the_right_gpu_for_you|archivedate=6. 5. 2007|accessdate=15. 5. 2007}}</ref>
 
Izraz "GPU" prvi put je koristio [[Sony]] za svoj [[PlayStation (konzola)|PlayStation]] iz 1994. godine. Izraz je popularizovan 1999. s [[Nvidia]] GeForce 256 koji je predstavljen kao "prvi GPU na svijetu".<ref>{{Cite web|url=http://www.nvidia.com/object/IO_20020111_5424.html|title=NVIDIA Launches the World's First Graphics Processing Unit: GeForce 256|date=31. 8. 1999|publisher=Nvidia|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160412035751/http://www.nvidia.com/object/IO_20020111_5424.html|archivedate=12. 4. 2016|accessdate=28. 3. 2016}}</ref> Predstavljen je kao "[[Procesor (računarstvo)|procesor]] na jednim čipom sa integrisanim pogonom za [[T&L|transformaciju, sječenje, osvjetljenje]] (T&L) i renderiranje".<ref>{{Cite web|url=http://www.nvidia.com/object/gpu.html|title=Graphics Processing Unit (GPU)|publisher=Nvidia|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160408122443/http://www.nvidia.com/object/gpu.html|archivedate=8. 4. 2016|accessdate=29. 3. 2016}}</ref> [[ATI Technologies]] je koristio svoj termin "'''jedinica za vizuelnu obradu'''" ili '''VPU''' sa izdavanjem Radeon 9700, 2002. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.tomshardware.com/reviews/ati-takes-3d-technology-leadership-radeon-9700,491-3.html|title=ATi Takes Over 3D Technology Leadership With Radeon 9700|last=Pabst|first=Thomas|date=18. 7. 2002|publisher=Tom's Hardware|accessdate=29. 3. 2016}}</ref>
 
== Historija ==
{{See also|Sprajt (računarska grafika)||}}[[Datoteka:DIAMONDSTEALTH3D2000-top.JPG|link=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:DIAMONDSTEALTH3D2000-top.JPG|mini|S3{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Grafika VIRGE]]Arkadne sistemske ploče su koristili specijalizovane grafičke čipove još od 1970-ih. Fujitsuov MB14241 video mjenjač korišten je za ubrzavanje crtanja [[Sprajt (računarska grafika)|sprajtova]] za razne [[Arkadna videoigra|arkadne igre]] Taita i Midwaya iz 1970-ih, kao što su ''[[Gun Fight]]'' (1975), ''[[Morski vuk (videoigra)|Sea Wolf]]'' (1976) i ''[[Space Invaders]]'' (1978).<ref>{{Cite web|url=https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/drivers/8080bw.c|title=mame/8080bw.c at master 路 mamedev/mame 路 GitHub|website=GitHub|archiveurl=https://archive.is/20141121125813/https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/drivers/8080bw.c|archivedate=21. 11. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/drivers/mw8080bw.c|title=mame/mw8080bw.c at master 路 mamedev/mame 路 GitHub|website=GitHub|archiveurl=https://archive.is/20141121125812/https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/drivers/mw8080bw.c|archivedate=21. 11. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.computerarcheology.com/wiki/wiki/Arcade/SpaceInvaders|title=Arcade/SpaceInvaders – Computer Archeology|website=computerarcheology.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140913080838/http://www.computerarcheology.com/wiki/wiki/Arcade/SpaceInvaders|archivedate=13. 9. 2014}}</ref> [[Namco Galaxian]] arkadni sistem iz 1979. godine koristio je specijalozvani grafički hardver koji podržava [[RGB|RGB boju]], raznobojne sprajtove i tilempa pozadine.<ref>{{Cite web|url=https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/video/galaxian.c|title=mame/galaxian.c at master 路 mamedev/mame 路 GitHub|website=GitHub|archiveurl=https://archive.is/20141121114447/https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/video/galaxian.c|archivedate=21. 11. 2014}}</ref> Galaxian hardver je bio jako popularan tokom zlatnog doba arkadnih video igara, za kojeg su radili igre razni proizvođači kao [[Namco]], [[Centuri]], [[Gremlin Industries|Gremlin]], [[Irem]], [[Konami]], [[Midway Games|Midway]], [[Nichibutsu]], [[Sega]] i [[Taito Corporation|Taito]].<ref>{{Cite web|url=https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/drivers/galaxian.c|title=mame/galaxian.c at master 路 mamedev/mame 路 GitHub|website=GitHub|archiveurl=https://archive.is/20141121114529/https://github.com/mamedev/mame/tree/master/src/mame/drivers/galaxian.c|archivedate=21. 11. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mamedev.org/source/src/mame/drivers/galdrvr.c.html|title=MAME - src/mame/drivers/galdrvr.c|website=archive.org|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140103070737/http://mamedev.org/source/src/mame/drivers/galdrvr.c.html|archivedate=3. 1. 2014}}</ref>
 
NEC µPD7220 je bio prva implementacija PC grafičkog procesora kao LSI čip. BIo je je najpoznatiji GPU sve do sredine 1980-ih. Korišten je u velikom broju grafičkih kartica. 1986, [[Texas Instruments]] je objavio TMS34010, prvi potpuno programabilni grafički procesor.<ref>https://www.computer.org/publications/tech-news/chasing-pixels/Famous-Graphics-Chips-IBMs-professional-graphics-the-PGC-and-8514A/Famous-Graphics-Chips-TI-TMS34010-and-VRAM</ref> Mogao je pokrenuti kod opće namjene, ali imao je poseban skup namijenjen za grafiku. Između 1990 i 1992. ovaj će čip postati osnova [[Windows akcelerator]]skih kartica "TIGA".
 
=== Integrisana jedinica za obradu grafike ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|link=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|231x231piksel|Pozicija{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} integrisanog GPU-a u rasporedu sistema sjeverni/južni most]]
Integrisana grafika '''''koristi''''' dio računarskog RAM-a, a ne namjensku grafičku memoriju. Integrisana grafika se može integrisati na matičnu ploču kao dio čipseta ili na istu matricu sa CPU-om (kao što su [[AMD APU]] ili [[Intel HD Graphics]]).