Razlika između izmjena na stranici "Bitunja"

Dodano 209 bajtova ,  prije 1 mjesec
nema sažetka izmjene
 
| bilješka =
}}
'''Bitunja''' je naseljeno mjesto u općini [[Berkovići]], [[Bosna i Hercegovina]]. Bitunja je smještena na mjestu modernih naselja [[Gornja Bitunja|Gornja]] i [[Donja Bitunja]] uz putnu komunikaciju [[Stolac]]-[[Ljubinje]]. Prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]] naselje je pripadalo općini Stolac (na oko 12 km jugoistočno od Stoca), a danas pripada općini [[Berkovići]] (na 19 km od središta Berkovića). Blizina Stoca, vlastela [[Šimrakovići]] i [[Stećak|stećci]] predstavljaju glavnu karakteristiku Bitunje. Bitunja je naselje koje je svoju afirmaciju na historijskoj pozornici ponajviše dobilo zahvaljujući prometnoj putnoj komunikaciji koja je prolazila linijom Stolac-Ljubinje.
 
== Historija ==
=== Srednji vijek ===
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Bitunja je bila u okviru [[ŽuipaŽupa|župe]] [[Dubrava (župa)|Dubrave]], a u blizini sjeverne granice župe [[Popovo]].<ref>[[Tomislav Anđelić]], Srednjovjekovna župa Dubrave, „Pavao Anđelić-Marijan Sivrić-Tomislav Anđelić, Srednjovjekovne humske župe“, ZIRAL, Mostar 1999.</ref> Prvi spomen Bitunje iz 5. marta 1403. godine. Tada Radoslav Bogdanović iz Bitunje ugovorio šestogodišnju službu i izučavanje kamenarskog (klesarskog) zanata (artem petrarie) kod klesara Kranislava Ratkovića.<ref>„Ego Radoslaus Bogdanouich de Bittugno Popaue confiteor quod ex certa mea sciencia et bona voluntate loco me et opera mea ad Cranislauo Ratchouich petrario presenti et recipienti me ad standum cum eo et artem petrarie capescendam et ipsi laborandum et seruiendum usque ad sex annos proxime futuros, promittens et me obligans stare cum eo usque ad dictum terminum et eidem fideliter seruire et laborare et facere quemcumque michi possibillia committit facienda eundo, stando et redeundo et eius res et bona fideliter saluare et custodire et de eis non facere furtum nec fraudem nec volenti facere consentire et ante dictum terminum non aufugere nec recedere ab eo absque eius licencia. Et si aufugere etc. Et hoc quia ex altera parte dictus Cranislaus promixit et se obligauit dicto Radoslauo facere eidem expensas victus et vestitus condecentes tam infirmo quam sano existenti et eum docere fideliter artem petrarie supra animam et conscenciam suam et in fine termini dare ei capita dicte artis secundum consuetudinem Ragusii. Ser Paulus de Gondulla judex et ser Marinus Michaeli de Bona testis” (5. mart 1403. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak - XI, Folija 42 verso.</ref> Arhivski izvori Bitunju spominju u izrazima: Bitugna, Bithugna, Bitugn, Bitun, Bithone i Bitogna. Krajem februara [[1420.]]. Bitunja je nazvana mjestom (locus), septembra [[1436.]]. kao selo (villa), a aprila [[1442.]]. godine kao: villa vocata Bitugna Slafcouigh.<ref>[[Esad Kurtović]], Iz historije Bitunje u srednjem vijeku (Povodom 610. godišnjice prvog spomena u pisanim izvorima), Godišnjak CBI 43, Sarajevo 2014, 186.</ref>
 
Bitunja se u [[15. vijek]]u spominje u više navrata po izvršenim pljačkama (maja [[1411.]], marta [[1412.]], juna [[1413.]], augusta [[1413.]], februara [[1420.]], krajem [[1434.]], septembra [[1436.]], aprila [[1442.]]. i septembra [[1449.]]. godine).<ref>E. Kurtović, Iz historije Bitunje u srednjem vijeku (Povodom 610. godišnjice prvog spomena u pisanim izvorima), 186-188.</ref> Ova neslavna spominjanja, ukazuju na poziciju naselja u širim okvirima. Bitunja je sastavnim dijelom jakog privrednog prometa između [[Dubrovnik]]a i unutrašnjosti [[Srednjovjekovna Bosna|Bosne]] koji se vezuje uz putnu komunikaciju Stolac-Ljubinje.
 
Izvjesno je da na području Bitunje svoje ljude ima izvjesni vlasteličić Dabiživ, te značajno ljudi vlastele [[Grgur Šimrak|Grgura Šimraka]] i [[Stjepan Šimraković|Stjepana Šimrakovića]] ([[1442.]], [[1449.]]). Prema podatku iz juna [[1435.]]. godine vidljiva je povezanost naselja za vojvodu [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]].<ref>E. Kurtović, Iz historije Bitunje u srednjem vijeku (Povodom 610. godišnjice prvog spomena u pisanim izvorima), 190.</ref>
 
Karakteristike privrednog razvoja bitunjskog krja nalikuju općim obilježjima [[Hercegovina|hercegovačkog prostora]] sa [[Zemljoradnja|zemljoradnjom]], [[stočarstvo]]m, [[Trgovina|trgovinom]] i [[zanatstvo]]m. Odlazak radne snage na dubrovačko područje karakteristika je čitavog zaleđa, pa i Bitunje (marta [[1403.]], marta [[1405.]], januara [[1430.]], juna [[1435.]]. i krajem [[1435.]]. godine).<ref>E. Kurtović, Iz historije Bitunje u srednjem vijeku (Povodom 610. godišnjice prvog spomena u pisanim izvorima), 188-190.</ref> Interes domaćeg stanovništva bio je povezan za novčanu zaradu kao i za izučavanje zanata [[klesar]]a, [[kolar]]a i [[obućar]]a. Neki od njih uporišta za dalje svoje poslovanje pronašli su i u vlastitoj sredini. Najznačajnije domaće vrelo u historiji [[StećciNekropole Bitunjestećaka u Bitunji|Bitunje su stećci]]. Stećci na ovom području u [[Zakuk]]u, [[Potkuk]]u, [[Lokve|Lokvama]] i [[Baba|Babi]] ukazuju na razvijenu lokalnu hercegovačku sredinu dubrovačkog zaleđa u razvijenom srednjem vijeku.
 
Državna komisija proglasila je u ovom naselju 4 historijska područja za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalne spomenike]] kulture:
* [[Nekropole stećaka u Bitunji|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Lokve]] (Brijeg, Bunarevi) u zaseoku Zabrđe u Gornjoj Bitunji (historijsko područje),
* [[Nekropole stećaka u Bitunji|Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji]] (historijsko područje),
* [[Nekropole stećaka u Bitunji|Ostaci crkve i nekropola sa stećcima Zakuk u Bitunji]] (arheološko područje),
* [[Nekropole stećaka u Bitunji|Prahistorijski tumuli i nekropola sa stećcima Baba u Gornjoj Bitunji]] (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=3 |title=Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u općini Berkovići |work=kons.gov.ba |accessdate=14. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305013015/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=3 |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
 
== Stanovništvo ==
7.273

izmjene