Razlika između verzija stranice "Magmatske stijene"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m razne ispravke |
||
Red 4:
== Geološki značaj ==
Magmastke stijene čine približno 95% gornjeg dijela [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] kore, ali njihovo obilje skriveno je na Zemljinoj površini relativno tankim, ali raširenim slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih]] i [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]].
Magmatske stijene su geološki značajne jer:
Red 10:
* njihova ''apsolutna'' starost može biti dobivena iz različitih oblika [[radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]] i na taj način može biti uspoređena s okolnim geološkim slojevima, koje pomoću toga možemo smjestiti u određeni vremenski okvir koristeći geološke principe određivanja relativne starosti;
* njihova obilježja su obično karakteristična za specifični tektonski okoliš, što omogućuje tektonsku rekonstrukciju
* ponekad u posebnim okolnostima oni su nosioci važnih mineralnih ležišta, npr. [[volfram]]a, [[kalaj]]a i [[
== Oblici i pojavljivanje ==
Red 20:
Jezgre većine planinskih lanaca sastoje se od intruzivnih magmatskih stijena, obično granita. Kada su djelovanjem erozije izložene na površinu, ove jezgre (batoliti) zauzimaju golema područja Zemljine površine.
Krupnozrnate intruzivne magmatske stijene koje nastaju duboko unutar Zemlje su abisalne, a one koje nastaju blizu površine hipabisalne.
=== Efuzivne magmatske stijene ===
'''Efuzivne magmatske stijene''' nastaju na Zemljinoj površini kao rezultat parcijalnog topljenja stijena unutar plašta i kore.
Taljevina koja može, ali ne mora, sadržavati raspršene kristale i mjehuriće plinova, naziva se magma. Magma se izdiže jer je manje gusta od stijena iz kojih je nastala. Kada dosegne površinu pa eruptira u vodu ili u zrak, naziva se lava. Erupcije [[vulkan]]a koje se događaju ispod okeana nazivaju se submarinskim erupcijama. [[Crni dimnjaci]] na bazalti srednjeokeanskih hrptova su primjer submarinske vulkanske aktivnosti.
Magma koja eruptira iz vulkana ponaša se u skladu sa svojom [[viskoznost]]i, ograničena svojom temperaturom, sastavom i kristalnim sadržajem. Visokotemperaturna magma, većinom bazaltnog sastava, ponaša se kao teška [[nafta]]. Česti su dugi, tanki bazaltni tokovi s [[pahoehoe]] površinom. Magma neutralnog sastava kao što je [[andezit]]na teži stvaranju stožaca s izmješanim pepelom, tufom i lavom te može imati viskoznost sličnu debeloj, hladnoj [[molasa|molasi]] ili čak grublju kas eruptira. Kisele magme poput [[riolit]]ne obično eruptiraju na niskim temperaturama i 10.000 puta su viskoznije od bazalta. Vulkani s riolitnom magmom obično eruptiraju eksplozivno, a riolitni tokovi lave su često ograničenog dometa te imaju strme krajeve, zbog visoke viskoznosti magme.
Kisele i neutralne magme često snažno erupitiraju, s eksplozijama pokretanim oslobađanjem otopljenih plinova – obično [[voda|vode]] a nerijetko i [[ugljik dioksid]]a. Eksplozivno eruptiran materijal naziva se [[tefra]], a vulkanske naslage nazivaju se piroklastične, a uključuju [[tuf]], aglomerat i ignimbrit. Fini [[vulkanski pepeo]] također je eruptiran i tvori naslage pepelnog tufa koje često pokrivaju ogromna područja.
Zato što se lava hladi i kristalizira veoma brzo, stijene nastale tim putem su sitnozrnate. Ako je hlađenje bilo toliko brzo da je spriječilo nastanak čak i malih kristala nakon erupcije, rezultirajuća stijena može biti većinom staklo (kao kod stijene [[opsidijan]]a). Ako se hlađenje lave odvijalo sporo, stijena će biti krupnozrnata.
| |||