Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Ferhat-pašina džamija"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
No edit summary
Red 31:
| materijali =
}}
'''Ferhat-pašina džamija''', ili bolje znana kao '''Ferhadija''', [[džamija]] je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Džamija je odlukom [[KomisijaNacionalni za očuvanje nacionalnih spomenikaspomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglašena [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]]. Izgrađena je 1579. godine u klasičnom osmanlijskom stilu i predstavlja jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture 16. vijeka. Njen arhitekta je nepoznat, ali je poznato da je bio učenik osmanlijskog arhitekte [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]]. Izgradnju džamije je finansirao [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Gazi Ferhat-paša Sokolović]], bosanski sandžak-beg. U kompleksu Ferhadije su se također nalazila i 3 turbeta[[turbe]]ta: Ferhat-paše, njegove unuke [[Safikaduna|Safikadune]] i njegovih bajraktara, [[Željezo|željezna]] i kamena[[kamen]]a ograda sa česmom na ćošku, šadrvan i staro mezarje u bašti. Kasnije je kompleks dopunjen sa [[Banjalučka sahat-kula|sahat-kulom]] izgrađenom nedaleko od Ferhadije. Džamija je 18 m široka, 14 m dugačka, a vrh kupole je 18 m visok. Munara je visoka 43 metra. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1950. godine, a kasnije je bila uvrštena na listi spomenika svjetske baštine pri [[UNESCO]]-u (nulta kategorija kulturnog spomenika).
 
Srušena je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], a 15 godina nakon polaganja kamena temeljca za obnovu džamije, 7. maja 2016. godine, na dan kada je i srušena, obnovljena je i svečano otvorena te vjernicima predata na upotrebu.<ref name="klix.ba"></ref>
 
== Rušenje ==
Džamija je djelomično bila uništena ekplozivom detoniranim 7. maja 1993. godine od strane nepoznatih srpskih nacionalista potpomaganih od vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], kao dio sprovođenja politike [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] Bošnjaka. Nakon prvog rušenja, vlasti Republike Srpske su organizovale potpuno rušenje i čišćenje terena na kojem se nalazio cjelokupni kompleks džamije. Ostaci ruševina su odvezeni na gradsku deponiju. Kratko nakon rušenja Ferhadije srušena je i obližnja sahat-kula. Rušenje ove džamije je među prvima javno osudio poznati [[beograd]]ski rok muzičar [[Milan Mladenović]], koji je tada iz protesta otkazao svoj zakazani nastup u [[Banjaluka|Banjaluci]].
 
Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjaluci tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] od 1992. do 1995. godine. Dan rušenja Ferhadije - 7. maj je u Bosni i Hercegovini proglašen kao zvanični Dan džamija.<ref name="KONS.gov.ba">{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1326 |title=Ferhad-pašina džamija (Ferhadija) |work=KONS.gov.ba |accessdate= 4. 5. 2017}}</ref>
Red 59:
* Dr. Petar Knoll, O muslimanskoj umjetnosti u Bosni, Književnik II, Zagreb, 1929.
* A. Muftić, "Moshee und Stiftung Ferhad Pasa´s in Banja Luka", Leipzig 1941.
* [[Alija Bejtić]], Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I, str. 91-121, Sarajevo 1953.
* Mladen Fučić, "Konzervatorski zahvat na Ferhad- pašinoj dzamiji u Banjoj Luci", Nase starine I, strana 117-121, Sarajevo, 1953.
* Mato Biško, " Konzervacija objekata u kompleksu Ferhadije džamije u Banjoj Luci", Naše starine VII, str. 81-89, Sarajevo, 1960.
* [[Hamdija Kreševljaković]], "Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini, III dio- Banja Luka i manji obrtni centri, strana 30, Sarajevo, 1961.
* [[Evlija ĆelebiČelebija]], "Putopis" strana 212- 213., Sarajevo 1967.
* [[Džemal Ćelić]], "Ferhadija u Banjaluci", ed. Društvo konzervatora Bosne i Hercegovine, serija D, br. 143, Sarajevo, 1968.
* [[Mehmed Mujezinović]], "Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine" strana 503-504, Sarajevo, 1977.
* Ekrem Hakki Ayverdi, Ferhadija džamija u Banja Luci, Ayrupa da Osmanli mimari esse Istanbul, 1981.
* [[Andrej Andrejević]], "Islamska monumentalna umjetnost 16 vijeka", Institut za historiju umjetnosti, studije 6, Beograd, 1984.
* Bedrudin Gušić, "Okupacija Banjaluke", Oslobođenje, 16-23. mart strana 16-17, 1995.
* Selman. prof. Mehmed, "Banjaluka - Uspomena i stvarnost sa Mejdana", Travnik, 1997. Dzaja, M, "Banja Luka u putopisima i zapisima", Banja Luka, strana 13.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Ferhat-pašina_džamija"