Razlika između verzija stranice "Blagaj Japra"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8
No edit summary
Red 37:
 
== Historija ==
U doba [[Iliri|Ilira]] ovo područje naseljavalo je pleme [[Mezeji]], zapravo plemenski savez sa 268 dekurija. Zbog željezne rude već tada je počela [[Rudarstvo|rudarska]] i metalurgijska djelatnost. Posljednjim ustankom Ilira ([[Veliki ilirski ustanak|Batonov ustanak]]) i ovo područje ulazi u sastav [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvuCarstvu|Rimskog carstva]]. Tada nastupa zlatni vijek proizvodnje željeza kojim su se snabdjevale sve tvornice oružja u Rimskom carstvu. Uz talionički pogon (ferarija) razvilo se naselje, kao središte rudarskog distrikta, sa pretežno stranom radnom snagom, što potvrđuju spomenički natpisi. Središte cjelokupnog ferarija za [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]] i [[Panonija (rimska provincija)|Panoniju]] bilo je u [[Sisak|Sisku]].<ref>Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA</ref>
 
Arheološkim istraživanjima procijenjeni su ostaci oko 2 miliona tone [[Troska|troske]] iz Rimskog perioda, a oko nađenih ostataka [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|ranokršćanske bazilike]] oko 200.000 tona.
Posebno je zanimljiv nalaz velike ranohrišćanske bazilike koja potiče iz vremena kada su [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočni Goti]] 508. godine obnovili proizvodnju željeza uz staro rimsko naselje. Proizvodnja je intenzivirana kada su nakon toga ovim krajevima zavladala Bizantija pod [[Justinijan]]om. Umjetnička oprema blagajske bazilike vodi u domen rane bizantijske umjetnosti, kada su se iz Istre i Ravenskog egzarhata širili ovi uticaji.<ref>Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE šić</ref>
 
Posebno je zanimljiv nalaz velike ranohrišćanske bazilike koja potiče iz vremena kada su [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočni Goti]] 508. godine obnovili proizvodnju željeza uz staro rimsko naselje. Proizvodnja je intenzivirana kada su nakon toga ovim krajevima zavladala Bizantija pod [[Justinijan I|Justinijan]]om I. Umjetnička oprema blagajske bazilike vodi u domen rane bizantijske umjetnosti, kada su se iz [[Istra|Istre]] i Ravenskog egzarhata širili ovi uticaji.<ref>Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE šić</ref>
 
== Stanovništvo ==