Razlika između verzija stranice "Establišment"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Uspostavljanje''', '''osnivanje''' ({{Jez-en|Establishment|kurziv=da}}) je termin koji se koristi za opisivanje dominantne grupe ili elite koja kontrolira državu il... |
mNo edit summary |
||
Red 1:
'''Uspostavljanje''', '''osnivanje''' ({{Jez-en|Establishment|kurziv=da}}) je termin koji se koristi za opisivanje dominantne grupe ili elite koja kontrolira [[Država|državu]] ili [[Organizacija|organizaciju]]. Može se sastojati od zatvorene društvene grupe koja bira vlastite članove ili uvriježenih elitnih struktura u određenim institucijama. Bilo koja relativno mala klasa ili grupa ljudi koja može vršiti kontrolu može se nazvati '''Osnivanjem''' ili '''uspostavljanjem'''. Suprotno tome, u žargonu [[Sociologija|sociologije]], svako ko ne pripada osnivanju može biti označen kao „[[autsajder]]“<ref>{{cite book|last1=Elias|first1=Norbert|url=https://books.google.com/books?id=LhEZAAAAIAAJ|title=The Established and the Outsiders|last2=Scotson|first2=John L|year=1965|pages=1|oclc=655412048|author-link1=Norbert Elias}}{{Page needed|date=May 2012}}</ref><ref>{{cite book|last1=Elias|first1=Norbert|url=https://books.google.com/books?id=AKu1BwAAQBAJ|title=Scientific Establishments and Hierarchies|last2=Martins|first2=Herminio|last3=Whitley|first3=Richard|publisher=Reidel|year=1982|isbn=978-90-277-1322-3|location=Dordrecht|page=40|pages=|quote=Oni koji su autsajderi, u odnosu na datu ustanovu, po pravilu imaju sa svoje strane resurse potrebne članovima ustanova [...]. Drugim riječima, etablirani i autsajderi imaju specifične funkcije jedni za druge. Nijedan uspostavljeni autsajderski odnos vjerovatno se neće održati dugo bez neke uzajamnosti zavisnosti. [...] Članovi ustanove obično su vrlo pažljivi da održe i, ako je moguće, povećaju visok omjer zavisnosti svojih autsajderskih grupa, a time i razlike u moći između njih i njih samih.|author-link1=Norbert Elias}}</ref> (za razliku od „[[Insajderi|insajdera]]“). Antiautoritarne ideologije i ideologije protiv osnivanja dovode u pitanje legitimitet ustanova, čak i gledajući na njihov uticaj na društvo kao [[Antidemokratija|antidemokratski]].
Izraz u njegovom modernom smislu popularizirao je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] novinar [[Henry Fairlie]], koji je u septembru 1955. u [[London|londonskom]] časopisu ''The Spectator,'' mrežu istaknutih, dobro povezanih ljudi definirao "Uspostavljanje". Napisao je:
{{Citat|Pod osnivanjem, ne mislim samo na centre službene moći - iako su oni sigurno njen dio - već na čitavu matricu službenih i društvenih odnosa unutar kojih se vlast vrši. Vršenje vlasti u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (tačnije, u [[Engleska|Engleskoj]]) ne može se razumjeti ukoliko se ne prizna da se vrši društveno.<ref>{{cite news |last1=Fairlie |first1=Henry |author
Nakon toga, pojam '''Osnivanje''' brzo je prihvaćen u novinama i časopisima širom [[London|Londona]], čineći Fairlie-a poznatim.<ref>Kažući, "Uvijek postoje dvije stranke, stranka Prošlosti i stranka Budućnosti: Osnivanje i Pokret." [[Ralph Waldo Emerson]] 1882. koristio je taj izraz u nešto sličnom smislu, ali njegovu upotrebu, ali ga pisci nisu pokupili. {{cite news|author-link=Henry Fairlie|last1=Fairlie|first1=Henry|title=Evolution of a Term|url=http://www.newyorker.com/archive/1968/10/19/1968_10_19_173_TNY_CARDS_000293928|work=
Unutar [[Američko sociološko udruženje|Američkog sociološkog udruženja]] izraz često koriste oni koji prosvjeduju protiv male klike koja kontrolira organizaciju. Godine 1968. grupa akademika osnovala je "Liberalni pokret sociologije" (SLM) kako bi odbacila vođstvo samog Američkog sociološkog udruženja, koje je SLM nazvao "Osnivanjem u američkoj sociologiji".<ref>{{cite book|last1=Barcan|first1=Alan|title=Sociological theory and educational reality|date=1993|page=150}}</ref>
|