Verzija na dan 23 april 2021 u 14:57 uredi Palapa (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 43.968 edits No edit summary oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017) ← Starija izmjena		Verzija na dan 23 april 2021 u 15:17 uredi poništi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.817 edits Njemačka transkripcija nije potrebna Novija izmjena →
Red 2: {{Infokutija naučnik \| slika = Ignaz Semmelweis 1860.jpg }}'''Ignaz Philipp Semmelweis''' {{Efn-ua\|The name ''Semmelweis'' is not spelled with ''ss'' as in ''{{lang\|de\|[[wikt:weiss\|weiss]]}}'', but uses the shorter suffix -''weis'' (it omits the second s). ''Semmelweis'' means "bread roll" or "bun-white".}} ( {{IPA-de\|ˈɪɡnaːts ˈzɛml̩vaɪs\|lang}} ; {{Jez-hu\|Semmelweis Ignác Fülöp}} [ˈSɛmmɛlvɛjs ˈiɡnaːts ˈfyløp] ; 1. jula 1818 - 13. augusta 1865) bio je mađarski ljekar i naučnik, danas poznat kao rani pionir antiseptičkih postupaka. Opisan kao "spasitelj majki", {{Sfn\|Semmelweis Society International}} Semmelweis je otkrio da bi se učestalost puerperalne groznice (poznate i kao "dječja groznica") mogla drastično smanjiti upotrebom dezinfekcije ruku u akušerskim klinikama. Puerperalna groznica bila je česta u bolnicama sredinom 19. vijeka i često fatalna. Semmelweis je predložio pranje ruku rastvorima hlorenog kreča 1847. godine dok je radio u Prvoj akušerskoj klinici opće bolnice u Beču, gdje su ljekarska odjeljenja imala trostruku smrtnost od babica . {{Sfn\|Hanninen\|Farago\|Monos\|1983}} Objavio je knjigu svojih otkrića u ''Etiologiji, konceptu i profilaksi groznice djeteta''. Uprkos raznim publikacijama rezultata gdje je pranje ruku smanjilo [[Smrt\|smrtnost]] na ispod 1%, Semmelweisova zapažanja bila su u suprotnosti s ustaljenim znanstvenim i medicinskim mišljenjima tog vremena, a medicinska zajednica je odbacila njegove ideje. Nije mogao ponuditi prihvatljivo naučno objašnjenje za svoja otkrića, a neki su se doktori uvrijedili na prijedlog da trebaju oprati ruke i rugali mu se zbog toga. 1865. godine, sve otvoreniji Semmelweis navodno je pretrpio živčani slom i njegove su kolege ga predale u azil. U azilu su ga stražari pretukli. Umro je 14 dana kasnije od gangrenozne rane na desnoj ruci koja je možda nastala premlaćivanjem. Semmelweisova praksa stekla je široko prihvatanje samo godinama nakon njegove smrti, kada je [[Louis Pasteur]] potvrdio teoriju o klicama, a [[Joseph Lister]], djelujući u istraživanju francuskog mikrobiologa, prakticirao je i operisao higijenskim metodama, s velikim uspjehom.

Razlika između verzija stranice "Ignaz Semmelweis"