Razlika između verzija stranice "Nuklearno oružje"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017) |
m razne ispravke |
||
Red 24:
Nuklearno oružje je bilo u srži mnogih nacionalnih i međunarodnih političkih sukoba i igralo je veliku ulogu u popularnoj kulturi nakon što je javno prikazano njegovo djelovanje 1940tih a obično je simboliziralo konačnu mogućnost čovječanstva da iskoristi snagu prirode za vlastito uništenje.
Postojala su (najmanje) četiri velika ''lažna'' alarma, najskoriji 1995. godine, koji su gotovo doveli da SAD ili SSSR/Rusija počnu lansirati svoje nuklearne bojeve glave kao odmazdu za pretpostavljeni napad.<ref>{{cite web |author=Geoffrey Forden |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/missileers/falsealarms.html |title=False Alarms on the Nuclear Front |publisher=Nova Online |
== Vrste nuklearnog oružja ==
Red 48:
[[Datoteka:W87 MX Missile schematic.jpg|desno|mini|250px|SAD-ov [[LG-118A Peacekeeper|Peacekeeper projektil]] koristio je [[MIRV]] projektile. Svaki projektil mogao je sadžavati i do deset bojnih glava (prikazano u crvenoj boji), a koje su mogle pogoditi različite mete. Ovaj sistem je razvijen za [[projektilska odbrana|projektilsku odbranu]].]]
{{glavni|Nuklearni sukob}}
[[Nuklearni sukob]] je strategija ili ratovanja ili izbjegavanja nuklearnog rata. Politika pokušavanja odbijanja potencijalonog nuklarnog napada je od strane druge zemlje poznata kao strategija nuklearne odbrane. Cilj je da se uvijek održava status drugog napada (sposobnost države da odgovori na nuklearni napad sa svojim nuklearnim naoružanjem) ili da u potencijalom ratu ima status prvog napada sa ciljem da se unište neprijateljske odbrane prije nego što uzvrate udarac. Tokom Hladnog rata vojni teoretičari su radili na modelima po kojima bi se spriječilo da se spriječi korištenje takvog naoružanja.
Različite forme nuklearne otpreme dopuštaju različe vrste nuklerane strategije, primarno čineči težom odbranu i otežavajući lansiranje protivnapada protiv njih. Nekada je to značilo držanje skrivenih projektila, kao npr. stavljanje na podmornice ili vozove čije je lokacije teško pratiti, a u drugo vrijeme to je značilo zakopavanje u bunkerima. Druge mjere uključuju odbranu protiv nukleranih vrsta napada korištenjem protivprojektilske odbrane (tj. uništavanje projektila prije nego što dostignu svoje mete) ili sredstvima civilne odbrane (korištenje ranijeg upozorenja da se evakuišu građani na sigurno područje prije napada). Oružja koja si dizajnirana da unište masovne populacije poznata su pod nazivom [[strateška nuklearna oružja]]. Oružja koja su dizajnirana da ustvari budu korištena na bojnom polju u ratnom stanju su poznata pod nazivom kao taktička nuklearna oružja.
Red 78:
Nuklearno oružje je također zabranjeno i ograničeno sporazumima između država. Mnoge države su proglašene nenuklearnim područjem, gdje je zabranjena proizvodnja i korištenje nuklearnog oružja, putem sporazuma. Sporazum iz Tlatelolcoa iz 1967. godine zabranjuje proizvodnju i raspoređivanje nuklearnog oružja u Latinskoj Americi i Karibima, dok [[Sporazum iz Pelindabe]] iz 1964. godine zabranjuje nuklearno oružje u mnogim zemljama [[Afrika|Afrike]]. Među najsvježijim primjerima je proglašenje Centralnoazijskog podučja bez nuklearnog oružja koje je proglašeno među bivšim sovjetskim republikama u Centralnoj Aziji, a koje zabranjuje nuklearno oružje.
[[Međunarodni sud pravde]], kao najviši sud Ujedinjenih naroda, izdao je 1996. godine savjetodavno mišljenje o ''legalnosti prijetnji ili korištenju nuklearnog oružja''. Sud je odlučio da korištenje ili prijetnja da će biti korišteno nuklearno oružje krši određene članove [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]], uključujući Ženevske konvencije, Haške konvencije, [[
== Također pogledajte ==
| |||