Razlika između izmjena na stranici "Zapadnoukrajinska Narodna Republika"

nema sažetka izmjene
{{Infokutija država
{{Izmjena u toku}}
|zastava_širina=Flag of Ukraine.svg
{{Infokutija država|zastava_širina=Flag of Ukraine.svg|grb=ZUNR coa.svg|himna={{lang|uk|Ще не вмерла Україна}}{{nbsp|2}}<small>([[Ukrainian language|Ukrainian]])</small><br/>[[Shche ne vmerla Ukraina]] <small>([[Romanization of Ukrainian|transliteration]])</small><br/>{{small|Ukraine has not perished}}<br/><center>[[File:Anthem-of-Ukraine Chorus Veryovka.ogg]]</center>|valuta=|hdi=}}'''Zapadnoukrajinska Narodna Republika''' ili '''Zapadnoukrajinska Nacionalna Republika''',{{Efn|{{lang-uk|Західноукраїнська Народна Республіка (ЗУНР)|translit=Zakhidnoukrayins’ka Narodna Respublika (ZUNR)}}}} od januara 1919. '''Zapadna Oblast Ukrajinske Narodne Republike''',{{Efn|{{lang-uk|Західна область Української Народної Республіки (ЗО УНР)|translit=Zakhidna oblast’ Ukrayins’koyi Narodnoyi Respubliky (ZO UNR)}}}} bila je kratkotrajna republika koja je postojala od novembra 1918. do jula 1919. u istočnoj Galiciji. Obuhvatala je gradove [[Lavov]], Ternopil, Kolomiju, Drohobič, Borislav, Stanislaviv (danas Ivano-Frankivsk) i desnu obalu Przemišl, a smatrala je svojima i dijelove Bukovine i Karpatske Rusine. Politički, Ukrajinska nacionalna demokratska stranka (preteča međuratnog Ukrajinskog nacionalnog demokratskog saveza) dominirala je zakonodavnom skupštinom, vodeći se različitim stepenima grkokatoličke, liberalne i socijalističke ideologije.<ref>John Armstrong (1963). ''Ukrainian Nationalism''. New York: [[Columbia University Press]], pp. 18-19.</ref> Među ostalim zastupljenim strankama bile su Ukrajinska radikalna stranka i Kršćanska socijalna stranka.
|grb=ZUNR coa.svg
|himna={{jez-uk|Ще не вмерла Україна}}{{nbsp|2}}<small>([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]])</small><br/>[[Shche ne vmerla Ukraina]]<small>([[Romanization of Ukrainian|transliteration]])</small><br/>{{small|Ukrajina nije stradala}}<br/><center>[[File:Anthem-of-Ukraine Chorus Veryovka.ogg]]</center>
|valuta=
|hdi=
}}
{{Infokutija država|zastava_širina=Flag of Ukraine.svg|grb=ZUNR coa.svg|himna={{lang|uk|Ще не вмерла Україна}}{{nbsp|2}}<small>([[Ukrainian language|Ukrainian]])</small><br/>[[Shche ne vmerla Ukraina]] <small>([[Romanization of Ukrainian|transliteration]])</small><br/>{{small|Ukraine has not perished}}<br/><center>[[File:Anthem-of-Ukraine Chorus Veryovka.ogg]]</center>|valuta=|hdi=}}'''Zapadnoukrajinska Narodna Republika''' ili '''Zapadnoukrajinska Nacionalna Republika''',{{Efn|{{lang-uk|Західноукраїнська Народна Республіка (ЗУНР)|translit=Zakhidnoukrayins’ka Narodna Respublika (ZUNR)}}}} od januara 1919. '''Zapadna Oblast Ukrajinske Narodne Republike''',{{Efn|{{lang-uk|Західна область Української Народної Республіки (ЗО УНР)|translit=Zakhidna oblast’ Ukrayins’koyi Narodnoyi Respubliky (ZO UNR)}}}} bila je kratkotrajna republika koja je postojala od novembra 1918. do jula 1919. u istočnoj Galiciji. Obuhvatala je gradove [[Lavov]], Ternopil, Kolomiju, Drohobič, Borislav, Stanislaviv (danas Ivano-Frankivsk) i desnu obalu Przemišl, a smatrala je svojima i dijelove Bukovine i Karpatske Rusine. Politički, Ukrajinska nacionalna demokratska stranka (preteča međuratnog Ukrajinskog nacionalnog demokratskog saveza) dominirala je zakonodavnom skupštinom, vodeći se različitim stepenima grkokatoličke, liberalne i socijalističke ideologije.<ref>John Armstrong (1963). ''Ukrainian Nationalism''. New York: [[Columbia University Press]], pp. 18-19.</ref> Među ostalim zastupljenim strankama bile su Ukrajinska radikalna stranka i Kršćanska socijalna stranka.
 
[[Grb]] Zapadnoukrajinske narodne republike bio je azurni, zlatni lav koji je divljao na polju plave boje. Boje zastave bile su plava i žuta.
Prema [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] popisu stanovništva iz 1910. godine, teritorij koji je smatrala svojom Zapadnoukrajinska Narodna Republika imao je oko 5,4&nbsp;miliona ljudi. Od toga su 3.291.000 (približno 60%) bili [[Ukrajinci]], 1.351.000 (približno 25%) bili su [[Poljaci]], 660.000 (približno 12%) bili su [[Jevreji]], a ostalo su [[Rusini]], [[Nijemci]], [[Mađari]], [[Rumuni]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Romi]], [[Armeni|Armenci]] i drugi. Gradovi i mjesta ove uglavnom ruralne regije bili su uglavnom naseljeni Poljacima i Židovima, dok su Ukrajinci dominirali na selu. To bi se Ukrajincima pokazalo problematičnim, jer je najveći grad [[Lavov]] imao većinsko poljsko stanovništvo i smatrao se jednim od najvažnijih poljskih gradova.
 
Rezerve nafte u blizini Lavova kod Drohobiča i Borislava u gornjem dijelu [[Dnjestar|Dnjestra]] bile su među najvećima u Evropi. Željezničke veze sa Ukrajinom (pod ruskom upravom) i Rumunijom bile su slabe: Brodi na liniji od Lavova prema gornjoj rijeci Stir,{{Efn|TheDolina Styrrijeke RiverStir valleyzabilježila hadje seenznačajne significantborbe fightingizmeđu betweenRusije Russiai and[[Centralne thesile|Centralnih Centralsila]] Powers during thetokom [[World[Prvi Warsvjetski Irat|FirstPrvog Worldsvjetskog Warrata]].}} od Podwoloczyske na liniji od Ternopilja do Proskurova (sada Kmeljnitski) u Podoliju, kao i linija duž [[Prut (rijeka)|Pruta]] iz Kolomyia (Kolomca) do [[Černivci|Černivaca]] u Bukovini.
 
Tako je postavljena pozornica za sukob između Zapadnoukrajinske Narodne Republike i Poljske.
 
=== Nezavisnost i borba za egzistenciju ===
Zapadno-ukrajinska narodna republika proglašena je 1. novembra 1918. Ukrajinska nacionalna rada (vijeće koje se sastojalo od svih ukrajinskih predstavnika iz oba doma austrijskog parlamenta i iz provincijskih dijeta u Galiciji i Bukovini) planirala je proglasiti Zapadnoukrajinsku Narodnu Republiku 3. novembra 1918. godine, ali je pomakla datum prema naprijed na 1. novembar zbog izvještaja da je poljski odbor za likvidaciju trebao preći iz [[Krakov|Krakova]] u [[Lavov]].<ref name="Chojnowski">[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\N\O\NovemberUprisinginLviv1918.htm Encyclopedia of Ukraine, vol. 5, 1993] entry written by Andrzej Chojnowski</ref> Ubrzo nakon što je republika proglasila nezavisnost od [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske,]], u Lavovu se dogodio narodni ustanak, gdje su većina stanovnika bili Poljaci koji nisu željeli biti dio nepoljske države. Nekoliko sedmica kasnije pobunjeni Poljaci Lavova dobili su podršku Poljske. Na 9. novembar poljske snage su pokušale iznenadno zauzeti naftna polja Drohobič, ali su potisnute natrag, gdje su ih Ukrajinci nadjačali.<ref name="oilfrank">Alison Fleig Frank. (2005). ''Oil empire: visions of prosperity in Austrian Galicia''. Cambridge MA: Harvard University Press. pp. 207-228</ref> Nastali zastoj pokazao je kako su Poljaci zadržali kontrolu nad Lavovom i uskim pojasom zemlje oko željeznice koja je grad povezivala s Poljskom, dok je ostatak istočne Galicije ostao pod nadzorom Zapadnoukrajinske Nacionalne Republike.
 
U međuvremenu, dvije manje države neposredno zapadno od Zapadnoukrajinske Narodne Republike također su proglasile nezavisnost kao rezultat raspada Austro-Ugarske. <ref>{{Cite journal|last=Magocsi|first=Paul Robert|author-link=Paul Robert Magocsi|date=Fall 1993|title=The Ukrainian question between Poland and Czechoslovakia: The Lemko Rusyn republic (1918-1920) and political thought in western Rus'-Ukraine|journal=[[Nationalities Papers]]|volume=21|issue=2|pages=95–103|doi=10.1080/00905999308408278}}</ref>
 
Sporazum o ujedinjenju Zapadne Ukrajine s ostatkom Ukrajine sklopljen je već 1. decembra 1918. Vlada Zapadnoukrajinske Narodne Republike službeno se ujedinila s Ukrajinskom Narodnom Republikom 22. januara 1919. godine, nakon čega je prva bila poznata kao Zapadna oblast Ukrajinske Narodne Republike. <ref name="encyclopedia-history-ukraine">{{Cite web|url=http://resource.history.org.ua/cgi-bin/eiu/history.exe?&I21DBN=EIU&P21DBN=EIU&S21STN=1&S21REF=10&S21FMT=eiu_all&C21COM=S&S21CNR=20&S21P01=0&S21P02=0&S21P03=TRN=&S21COLORTERMS=0&S21STR=Zakhidna_oblast_UNR|last=Lytvyn|first=Mykola Romanovych|year=2005|publisher=Institute of History of Ukraine at the [[National Academy of Sciences of Ukraine]]|language=Ukrainianuk|script-title=uk:Західна область Української Народної Республіки (ЗО УНР)|trans-title=Western Oblast of the Ukrainian People's Republic (WOUPR)|accessdate=2021-01-21}}</ref> Međutim, ovo je uglavnom bio simboličan čin.
*
 
Sporazum o ujedinjenju Zapadne Ukrajine s ostatkom Ukrajine sklopljen je već 1. decembra 1918. Vlada Zapadnoukrajinske Narodne Republike službeno se ujedinila s Ukrajinskom Narodnom Republikom 22. januara 1919. godine, nakon čega je prva bila poznata kao Zapadna oblast Ukrajinske Narodne Republike. <ref name="encyclopedia-history-ukraine">{{Cite web|url=http://resource.history.org.ua/cgi-bin/eiu/history.exe?&I21DBN=EIU&P21DBN=EIU&S21STN=1&S21REF=10&S21FMT=eiu_all&C21COM=S&S21CNR=20&S21P01=0&S21P02=0&S21P03=TRN=&S21COLORTERMS=0&S21STR=Zakhidna_oblast_UNR|last=Lytvyn|first=Mykola Romanovych|year=2005|publisher=Institute of History of Ukraine at the [[National Academy of Sciences of Ukraine]]|language=Ukrainian|script-title=uk:Західна область Української Народної Республіки (ЗО УНР)|trans-title=Western Oblast of the Ukrainian People's Republic (WOUPR)|accessdate=2021-01-21}}</ref> Međutim, ovo je uglavnom bio simboličan čin.
 
Budući da je Zapadna Ukrajina imala drugačiju tradiciju u svojim pravnim, socijalnim i političkim normama, trebala je biti autonomna u okviru ujedinjene Ukrajine.<ref name="palij1">Michael Palij. (1995). ''The Ukrainian-Polish defensive alliance, 1919–1921: an aspect of the Ukrainian revolution''. Edmonton, Alberta: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press at University of Alberta, pp. 48-58</ref> Nadalje, zapadni Ukrajinci zadržali su vlastitu ukrajinsku galicijsku vojsku i vladinu strukturu. <ref name="subtelny-362">{{Cite book|last=Subtelny, Orest|url=https://archive.org/details/ukrainehistory00subt_0/page/362|title=Ukraine: A History|publisher=[[University of Toronto Press]]|year=2000|isbn=0-8020-8390-0|pages=[https://archive.org/details/ukrainehistory00subt_0/page/362 362]|author-link=Orest Subtelny|url-access=registration}}</ref> Uprkos formalnoj uniji, Zapadnoukrajinska Republika i Ukrajinska Narodna Republika borile su se u odvojenim ratovima. Prva je bila zaokupljena sukobom s Poljskom, dok se druga borila sa sovjetskim i ruskim snagama.