Razlika između verzija stranice "Marcin Czermiński"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+
 
m →‎Biografija: razne ispravke
Red 25:
 
== Biografija ==
Marcin Czermiński bio je sin Janusza i Zofije rođene Jędrzejewicz. Završio je srednju školu "Gimnazjum św. Jacka" (''srednja škola svetog Hijacinta'') 1878. godine u [[Krakov|Krakovu]]u, nakon čega odlazi studirati na Papinski univerzitet Gregoriana (''Pontificia Università Gregoriana'') u [[Rim|Rimu]]u.<ref name=":0" /> Tamo je 1885. godine doktorirao filozofiju i diplomirao teologiju. Prije nego što je diplomirao, 24. marta 1883. zaređen je u bazilici sv. Ivana u Lateranu. Nakon studija vratio se u [[Galicija (historijska pokrajina)|Galiciju]] i stupio u novicijat isusovačkog reda u Stara Wieś, Poljska. Vratio se u Krakov, gdje je zbog svog znanja historije i sposobnosti pisanja brzo stekao veliku popularnost među lokalnim isusovcima. Objavljivao je svoje radove u galicijskim časopisima: "Nasze Wiadomości" ''(Naše vijesti)'' , "Czas" ''(Vrijeme),'' "Przegląd Powszechny" ''(Univerzalni pregled).'' Od 1889. do 1919. radio je u isusovačkom periodičnom časopisu "Misje katolickie" ''(Katoličke misije),'' gdje je nakon određenog vremena postao i urednik. Tokom 30 godina rada Czermińskog u ovom mjesečniku, postao je on jedan od vodećih naučno-popularnih časopisa u Galiciji i Lodomeriji.<ref name=":2">{{Cite book|last=Czermiński|first=Marcin|title=Poljske kolonije u Bosni: Uspomene iz misije goine 1902. i odabrana pisma|publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju|year=2020|isbn=978-9958-649-34-9|editor-last=Omerović|editor-first=Enes S.|location=Sarajevo|pages=16–18|editor-last2=Lis|editor-first2=Tomasz Jacek}}</ref> U to vrijeme bio je to jedan od rijetkih izvora znanja o neevropskim zemljama. Objavljivana su pisma misionara, papinski dokumenti o  ​​misijama, misionarske biografije, članci o misijskim terenima, vijesti iz misijskih ustanova. Bio je kapelan u Družbi sestara Gospe od Milosrđa – Łagiewniki u Krakovu, te u infektivnoj bolnici i obrazovnoj ustanovi za djevojke koje su također vodile.<ref name=":0" />
 
Czermiński je i sam vodio misije, uglavnom na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] gdje je nekoliko godina bio aktivan u Bugarskoj. Od 1898. do 1909. šest puta je posjetio [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u kojoj je vršio crveken službe među lokalnim Poljacima. Također je stigao i do [[Turska|Turske]] (poljska kolonija u Adampolu), [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Albanija|Albanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rusija|Rusije]], [[Švedska|Švedske]], [[Njemačka|Njemačke]],<ref name=":0" /> [[Grčka|Grčke]] i na [[Kreta|Kretu]] (1899).<ref>{{Cite journal|last=Knopek|first=Jacek|date=1997|title=Działalność misyjna i oświatowo-społeczna polskich duszpasterzy w Grecji w XIX i początku XX wieku|url=http://www.naszaprzeszlosc.pl/files/tom088_10.pdf|journal=Nasza Przeszłość|language=pl|publisher=Instytut Wydawniczy Księży Misjonarzy|publication-place=Kraków|pages=295–309|issn=0137-3218|archive-url=https://web.archive.org/web/20200712084524/http://www.naszaprzeszlosc.pl/files/tom088_10.pdf|archive-date=12. 7. 2020|access-date=8. 4. 2021}}</ref> Nakon Prvog svjetskog rata, zbog promjene političke situacije i zdravstvenih problema, povukao se iz misionarskih aktivnosti.<ref name=":2" />
 
Za života Czermińskog objavljeno je 116 njegovih publikacija (članaka i knjiga), napisano je 5 056 njegovih propovijedi. Djela Czermińskog nisu obuhvatala samo misionarske teme, već i historiju Crkve, mariologiju, biografiju (radio je na biografijama isusovaca (Wojciech Męciński, Maksymilian Ryłła, Jan Beyzym), nekrologiju i hagiografiju.<ref name=":0" /> Osim toga, sa njegovih misionarskih putovanja sačuvani su časopisi i memoari koje je redovno vodio, a od kojih su mnoga djela objavljena nakon njegove smrti na jezicima naroda koje je opisivao, npr. na [[Bosanski jezik|bosanskom]]<ref name=":2" /> i [[Albanski jezik|albanskom]].<ref>{{Cite web|url=http://gazetashqiptare.al/2018/01/15/marcin-czerminski-per-shqiperine-malin-e-zi-dhe-bosnjen/|title=Marcin Czerminski për Shqipërinë, Malin e Zi dhe Bosnjën|date=2018-01-15. 1. 2018|website=Gazeta Shqiptare Online|language=sq-AL|accessdate=8. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.librat.al/web/Ne_Dalmaci_dhe_ne_Malin_e_Zi_149_1.php?stp=prfl&bid=6860|title=Në Dalmaci dhe në Malin e Zi|website=librat.al|language=sq|accessdate=8. 4. 2021}}</ref> U svojim putopisima, osim opisivanja vlastitih aktivnosti u sklopu svog rada, veliki dio posvetio je etnografiji i hrišćanskoj [[Arheologija|arheologiji]]. Pokazao je veliku estetiku riječi, te je na taj način detaljno opisao lokalnu kulturu, običaje, svakodnevne aktivnosti, narodne nošnje, vjerska vjerovanja i obrede.<ref name=":0" /> Na osnovu njegovih djela možemo zaključiti da se Czermiński pojavljuje kao čovjek koji je otvoren za vjersku (uključujući i [[islam]]) i etničku različitost. Savremeni istraživači njegova djela također opisuju kao "vrijedan etnografski izvor".<ref name=":1" />
 
== Reference ==