Razlika između verzija stranice "Besim Korkut"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 8:
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti = {{nowrap|{{Datum smrti i godine|1975|11|02|1904|06|25}}}}
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička federativnaFederativna republikaRepublika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| nacionalnost =
| druga_imena =
Red 16:
| značajni_radovi =
}}
'''Besim ef. Korkut''' ([[25. juni]] [[1904]]. - [[2. novembar]] [[1975]].), bio je bosanskohercegovački i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Književnost|književnik]], [[Teologija|teolog]] i [[Islam|Islamski]] učenjak. Autor najpopularnijeg prijevoda [[Kur'an|Kur'ana]] na [[Bosanski jezik|bosanski jezik]].<ref name="Biografija Besima Korkuta, AKOS.ba"></ref>
 
== Biografija ==
Besim Korkut je rođen [[25. juni|25. juna]] [[1904]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Ruždija|Ruždiju]] je pohađao u [[Travnik|Travniku]], a Okružnu [[Medresa|medresu]] u Sarajevu. Od [[1920]]. do [[1925]]. godine učio je u [[Šerijatska sudačka škola|Šerijatskoj sudačkoj školi]] i kada je završio [[1925]]. godine odlazi u [[Kairo]] te nastavlja studije na [[Univerzitet Al-Azhar|Al-Azharu]]. Diplomirao je [[1931]]. godine i po povratku u [[Sarajevo]] postavljen je iste godine za nastavnika u Šerijatskoj sudačkoj skoli. U ovoj školi predavao je [[arapski jezik]], [[Stilistika|stilistiku]], [[Šerijat|šerijatsko pravo]], [[Akida|akaid]] i [[Historija islama|historiju islama]]. Kao nastavnik Šerijatske sudačke škole predavao je jedno vrijeme i vjeronauku u I [[Muška gimnazija u Sarajevu|Muškoj gimnaziji u Sarajevu]]. Kada je otvorena [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu]], a Šerijatska sudačka prestala sa radom ([[juni]] [[1937]]) Korkut je premješten u [[Šerijatska gimnazija|Šerijatsku gimnaziju]] i odmah dodijeljen na rad u gimnaziju u [[Mostar|Mostaru]] za profesora-vjeroučitelja. U Mostaru ostaje do [[1940]]. godine, kada se ponovo vraća u Sarajevo na [[Šerijatska gimnazija|Šerijatsku gimnaziju]], gdje ostaje do kraja [[1944]]. godine. U isto vrijeme je honorarno predavao historiju islama u [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola|Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi]]. Poslije oslobođenja [[1945]]. godine radi u Ministarstvu prosvjete Narodne vlade [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Komitetu za visoko školstvo i naučne ustanove (od [[1947]]. do [[1950]]). Uskoro po osnivanju Orijentalnog instituta Korkut prelazi na rad u Institut i tu ostaje do odlaska u penziju ([[1. mart]] [[1969]]). Penzionisan je u svojstvu naučnog saradnika ovog Instituta. Jedno vrijeme predavo je honorarno na Katedri za [[Orijentalistika|orijentalistiku]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Isticao se kao pristupačan i stručan [[predavač]] i [[pedagog]].
 
Kada je [[Ulema]]-[[medžlis]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1934]]. godine raspisao [[konkurs]] za izradu vjeronaučnih udžbenika u srednjim školama, Korkut je izradio udžbenik za VII razred iz područja historije islama. [[Vakuf|Vakufska]] direkcija u [[Sarajevo|Sarajevu]] ga je štampala [[1935]]. godine pod naslovom ''Istorija islama''. Iz istog područja je i njegov ''Kratak pregled povijesti islama'' ([[Sarajevo]], [[1935]]; izašao kao 17 svezak [[Gajret (društvo)|Gajretove]] biblioteke).
Besim Korkut je rođen [[25. juni|25. juna]] [[1904]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Ruždija|Ruždiju]] je pohađao u [[Travnik|Travniku]], a Okružnu [[Medresa|medresu]] u Sarajevu. Od [[1920]]. do [[1925]]. godine učio je u [[Šerijatska sudačka škola|Šerijatskoj sudačkoj školi]] i kada je završio [[1925]]. godine odlazi u [[Kairo]] te nastavlja studije na [[Univerzitet Al-Azhar|Al-Azharu]]. Diplomirao je [[1931]]. godine i po povratku u [[Sarajevo]] postavljen je iste godine za nastavnika u Šerijatskoj sudačkoj skoli. U ovoj školi predavao je [[arapski jezik]], [[Stilistika|stilistiku]], [[Šerijat|šerijatsko pravo]], [[Akida|akaid]] i [[Historija islama|historiju islama]]. Kao nastavnik Šerijatske sudačke škole predavao je jedno vrijeme i vjeronauku u I [[Muška gimnazija u Sarajevu|Muškoj gimnaziji u Sarajevu]]. Kada je otvorena [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu]], a Šerijatska sudačka prestala sa radom ([[juni]] [[1937]]) Korkut je premješten u [[Šerijatska gimnazija|Šerijatsku gimnaziju]] i odmah dodijeljen na rad u gimnaziju u [[Mostar|Mostaru]] za profesora-vjeroučitelja. U Mostaru ostaje do [[1940]]. godine, kada se ponovo vraća u Sarajevo na [[Šerijatska gimnazija|Šerijatsku gimnaziju]], gdje ostaje do kraja [[1944]]. godine. U isto vrijeme je honorarno predavao historiju islama u [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola|Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi]]. Poslije oslobođenja [[1945]]. godine radi u Ministarstvu prosvjete Narodne vlade [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Komitetu za visoko školstvo i naučne ustanove (od [[1947]] do [[1950]]). Uskoro po osnivanju Orijentalnog instituta Korkut prelazi na rad u Institut i tu ostaje do odlaska u penziju ([[1. mart]] [[1969]]). Penzionisan je u svojstvu naučnog saradnika ovog Instituta. Jedno vrijeme predavo je honorarno na Katedri za [[Orijentalistika|orijentalistiku]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Isticao se kao pristupačan i stručan [[predavač]] i [[pedagog]].
 
Kada je [[1937]]. godine prestala raditi Šerijatska sudačka škola, on je o toj školi i njenom značaju u životu [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Muslimani|muslimana]] napisao članak pod naslovom: ''Pedesetogodišnjica i likvidacija Šerijatske sudačke škole u Sarajevu'' (Kalendar Gajret za [[1938]]. godinu). Kao student Al-Azhara napisao je članak o ovom poznatom islamskom univerzitetu (Gajret, 1931, br. 14–15). Godine [[1952]]. Izdavačko preduzeće "Svjetlost" štampalo je ''Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasičnih gimnazija'' (str. 223+1), koju je napisao Korkut. Ovaj udžbenik se pokazao praktičnim, ali svejedno nikada nije štampan i drugi dio, priređen za III i IV razred gimnazija. Po dolasku u Orijentalni institut, Korkutu se pružila prava prava prilika za naučni i prevodilački rad. Rezultat njegovog naučnog rada su tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u [[Dubrovnik|Dubrovniku]], koje je preveo i za štampu pripremio Korkut a Orijentalni institut izdao pod naslovom: ''Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku'' (Knjiga I, 1960, str. 85+XXVII; knj. II, 1961, str. 88–186+XXVIII—XLI; knj. III, 1969, str. 60). Ovim radom Korkut se istakao kao poznavalac finesa [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i spretan prevodilac. U ovu grupu idu i njegovi radovi ''Da li se Zadrani spominju u Hiljadu i jednoj noći'' i ''Zadrani se zaista ne spominju u Hiljadu i jednoj noći'' (Prilozi za orijentalnu filologiju, sv. VIII–IX i X–XI), gdje je Korkut odgovarao na naučne stavove prof. [[Fehim Bajraktarević|Fehima Bajraktarevića]]. Korkut je u velikoj mjeri prevodio sa arapskog jezika, naročito iz arapske lijepe književnosti, u čemu mu je značilo odlično poznavanje maternjeg jezika – posebno narodnog govora i njegove [[Frazeologija|frazeologiju]]. Izdavačko preduzeće "Svjetlost" izdalo je ''Arapske šaljive pripovjetke i basne'' (Sarajevo, 1956, str. 122) i ''Indijske basne'' (Sarajevo, 1956. str. 93+3), koje je preveo i za štampu priredio Besim Korkut. [[Izdavačko preduzeće]] "Dečja knjiga" u [[Beograd]]u, u biblioteci Kolibri, izdalo je osam knjiga iz ''[[Hiljadu i jedna noć|Hiljadu i jedne noći]]'', koje je sa [[Arapski jezik|arapskog]] preveo Korkut.
Kada je [[Ulema]]-[[medžlis]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1934]]. godine raspisao [[konkurs]] za izradu vjeronaučnih udžbenika u srednjim školama, Korkut je izradio udžbenik za VII razred iz područja historije islama. [[Vakuf|Vakufska]] direkcija u [[Sarajevo|Sarajevu]] ga je štampala [[1935]]. godine pod naslovom ''Istorija islama''. Iz istog područja je i njegov ''Kratak pregled povijesti islama'' ([[Sarajevo]], [[1935]]; izašao kao 17 svezak [[Gajret (društvo)|Gajretove]] biblioteke).
 
Kada je [[1937]]. godine prestala raditi Šerijatska sudačka škola, on je o toj školi i njenom značaju u životu [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Muslimani|muslimana]] napisao članak pod naslovom: ''Pedesetogodišnjica i likvidacija Šerijatske sudačke škole u Sarajevu'' (Kalendar Gajret za [[1938]]. godinu). Kao student Al-Azhara napisao je članak o ovom poznatom islamskom univerzitetu (Gajret, 1931, br. 14–15). Godine [[1952]]. Izdavačko preduzeće "Svjetlost" štampalo je ''Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasičnih gimnazija'' (str. 223+1), koju je napisao Korkut. Ovaj udžbenik se pokazao praktičnim, ali svejedno nikada nije štampan i drugi dio, priređen za III i IV razred gimnazija. Po dolasku u Orijentalni institut, Korkutu se pružila prava prava prilika za naučni i prevodilački rad. Rezultat njegovog naučnog rada su tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u [[Dubrovnik|Dubrovniku]], koje je preveo i za štampu pripremio Korkut a Orijentalni institut izdao pod naslovom: ''Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku'' (Knjiga I, 1960, str. 85+XXVII; knj. II, 1961, str. 88–186+XXVIII—XLI; knj. III, 1969, str. 60). Ovim radom Korkut se istakao kao poznavalac finesa [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i spretan prevodilac. U ovu grupu idu i njegovi radovi ''Da li se Zadrani spominju u Hiljadu i jednoj noći'' i ''Zadrani se zaista ne spominju u Hiljadu i jednoj noći'' (Prilozi za orijentalnu filologiju, sv. VIII–IX i X–XI), gdje je Korkut odgovarao na naučne stavove prof. [[Fehim Bajraktarević|Fehima Bajraktarevića]]. Korkut je u velikoj mjeri prevodio sa arapskog jezika, naročito iz arapske lijepe književnosti, u čemu mu je značilo odlično poznavanje maternjeg jezika – posebno narodnog govora i njegove [[Frazeologija|frazeologiju]]. Izdavačko preduzeće "Svjetlost" izdalo je ''Arapske šaljive pripovjetke i basne'' (Sarajevo, 1956, str. 122) i ''Indijske basne'' (Sarajevo, 1956. str. 93+3), koje je preveo i za štampu priredio Besim Korkut. [[Izdavačko preduzeće]] "Dečja knjiga" u [[Beograd]]u, u biblioteci Kolibri, izdalo je osam knjiga iz ''[[Hiljadu i jedna noć|Hiljadu i jedne noći]]'', koje je sa [[Arapski jezik|arapskog]] preveo Korkut.
 
Osim izdavačkog preduzeća "Svjetlost" još nekoliko njih, kao što su "Novo pokoljenje", "Veselin Masleša" ili "Džepna knjiga", izdavali su četiri knjige iz ciklusa ''Hiljadu i jedna noć'', sve u prijevodu Korkuta. Indijske pripovijetke ''Kalila i Dimna'' izašle su u stručno obrađenom prijevodu Korkuta ("Svjetlost", Sarajevo, 1953, str. 198).
Line 45 ⟶ 44:
* [http://www.scribd.com/doc/81612935/Kur-an-Bosanski-Arapski-Besim-Korkut Prijevod Kur'ana – Besim Korkut] na scribd.com
 
{{authorityNormativna controlkontrola}}
 
{{DEFAULTSORT:Korkut, Besim}}