Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 107:
=== Osmanlijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]],
U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.
Red 113:
Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanlijskog carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanlijskog carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi.
===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. Bosna i Hercegovina postaje sastavni dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama.
Red 155:
U američkom gradu [[Dayton]]u 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|accessdate=25. 3. 2020}}</ref>
Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.<ref name=":3" />
Red 328:
=== Diskriminacija ===
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u
== Administrativna podjela ==
Red 377:
Uz [[SR Makedonija|SR Makedoniju]] i [[SR Crna Gora|SR Crnu Goru]], SR Bosna i Hercegovina se ubrajala u red siromašnijih republika [[SFRJ|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.
Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu
Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].
Red 718:
Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko Distrikta.
U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno
==Obrazovanje==
Red 725:
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.<ref name="IG">[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.</ref>
Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.<ref>http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81:gazi-husrev-begova-medresa&catid=66&Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|
=== Obrazovni sistem ===
Red 768:
== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a
=== Arhitektura ===
Red 777:
=== Muzika ===
[[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike]]
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna
=== Književnost ===
Red 785:
=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}}
Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma
=== Gastronomija ===
Red 844:
== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}}
Najvredniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]]
== Simboli ==
| |||