Razlika između verzija stranice "Mliječni put"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m razne ispravke
Red 28:
| Tačka_y =
}}
'''Mliječni put''' (''Mliječna staza'', ''Kumova slama'', ''Rimska cesta'') jeste [[galaksija]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Milky-Way-Galaxy|title=Milky Way Galaxy {{!}} Size, Definition, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|accessdate=2018-12-22. 12. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.space.com/19915-milky-way-galaxy.html|title=Milky Way Galaxy: Facts About Our Galactic Home|last=Redd|first=Nola Taylor|last2=November 14|first2=Space com Contributor {{!}}|website=Space.com|accessdate=2018-12-22. 12. 2018|last3=ET|first3=2017 10:00am}}</ref> kojoj pripada naš [[Sunčev sistem]]<ref>{{Cite web|url=https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/objects/milkyway1.html|title=The Milky Way|website=imagine.gsfc.nasa.gov|accessdate=2018-12-22. 12. 2018}}</ref> i u kojem je [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] jedna od planeta. Noću ga na nebu vidimo kao svijetli trag. [[Galileo Galilej]] je godine [[1609]]. [[teleskop]]om ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja [[zvijezda]].
[[Datoteka:Andromeda_galaxy.jpg|mini|250p|[[Andromeda (galaksija)|Andromedina galaksija]] M31. Slično bi izgledala i galaksija Mliječni put kada bismo je mogli vidjeti izvana.]]
== Etimologija ==
Red 35:
== Fizičke osobine ==
 
Mliječni put je [[spiralna galaksija]] čija je ukupna [[masa]] oko trilion puta veća od mase [[Sunce|Sunca]]. U Mliječnom putu nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina međuzvjezdane materije - svijetle i tamne. Mliječni put je tvorevina u obliku diska ili leće prečnika oko 100 000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje prečnika oko 30 000 svjetlosnih godina.<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130924002929/http://www.universetoday.com/75691/how-big-is-the-milky-way/|title=How Big Is The Milky Way|date=2013-09-24. 9. 2013|website=web.archive.org|accessdate=2018-12-22. 12. 2018}}</ref> Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugeriše da svijetla materija (ona koja emituje elektromagnetsko zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. [[tamna materija]].
 
Materija nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba - većina materijai se nalazi u spiralnim krakovima (četiri velika i dva manja). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane materijai koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od središta galaksije. Područja smaterijaanja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća materijai je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutrašnjem rubu kraka koji nazivamo '''Orionov krak'''. Cijela galaksija je u stanju kretanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaksije. Za jedan puni krug mu treba oko 220 miliona godina i taj period se naziva '''kosmička godina'''.