Razlika između verzija stranice "Enrico Fermi"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →top: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
m →top: razne ispravke, replaced: ċ → ć |
||
Red 16:
| značajna_djela =
}}
'''Enrico Fermi''' bio je [[italija]]nski i [[SAD|američki]] [[Fizika|fizičar]] i tvorac prvog svjetskog nuklearnog reaktora, [[Nuklearni reaktor CP 1]]. Prvenstveno se interesirao za nuklearnu fiziku i smatra se tvorcem [[Nuklearno doba|nuklearnog doba]], te je učestvovao u razvoju prve [[Nuklearna bomba|nuklearne bombe]].<ref>{{Cite web |url=http://www.wissen.de/thema/enrico-fermi |title=Arhivirana kopija |accessdate=6. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131206221019/http://www.wissen.de/thema/enrico-fermi |archivedate=6. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> Bio je jedan od malobrojnih fizičara koji su teoretski i eksperimentalno bili veoma uspješni. Fermi je držao nekoliko patenata vezanih za upotrebu nuklearne energije. Dobitnik je [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za fiziku]] 1938. za rad na [[nuklearna fisija|nuklearnoj fisiji]].<ref>
Napravio je značajan doprinos u razvoju [[Statistička mehanika|statističke mehanike]], [[Kvantna mehanika|kvantne teorije]] i [[Nuklearna fizika|fizike nuklearnih]] i [[Fizika elementarnih čestica|fizičkih čestica]].
Prvi njegov veliki doprinos bio je u statističkoj mehanici. Nakon što je [[Wolfgang Pauli]] formulisao svoj [[Paulijev princip isključenja|princip isključenja]] 1925. godine, Fermi je nastavio dalje istraživanje u kome je primijenio princip na [[Idealni gas|idealnom gasu]], koristeći pri tom statističku formulaciju koja je danas poznata kao [[Fermi–Diracova statistika]].
Danas, čestice koje su u skladu sa principom isključenja nazivaju se "[[fermion]]i". Pauli je kasnije postulirao postojanje neizražene nevidljive čestice koja se emituje zajedno sa [[elektron]]om tokom [[beta raspad]]a, kako bi se zadovoljio [[Zakon očuvanja energije|zakon o očuvanju energije]]. Fermi je iskoristio ovu ideju, razvijajući model koji je uključivao postuliranu česticu, koju je nazvao "[[neutrino]]". Njegova teorija, kasnije nazvana [[Fermijeva interakcija]], a sada poznata kao [[slaba interakcija]], opisala je jednu od četiri [[Fundamentalne interakcije|osnovne sile prirode]]. Kroz eksperimente koji indukuju radioaktivnost sa nedavno otkrivenim [[neutron]]om, Fermi je otkrio da [[Temperatura neutrona|spori neutroni]] bivaju lakše [[Hvatanje neutrona|zarobljeni]] nego brzi. Na osnovu ovog
Po njemu je nazvan i hemijski element [[fermij]] (Fm).
|