Razlika između verzija stranice "Dinko Šimunović"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sitno
Red 11:
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = Književnikknjiževnik, učitelj
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
Red 18:
}}
 
'''Dinko Šimunović''' (rođen 1. septembra 1873.) u Kninu[[Knin]]u bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i učitelj.{{sfn|HR|2021}}
 
== Biografija ==
Rođen je 1873. godine u [[Knin]]u. Završio je učiteljsku školu 1892. u Arbanasima te radio kao učitelj u [[Hrvace|Hrvacama]] (1892–1900) i u [[Dicmo|Dicmu]] (1901–09.), te do umirovljenja 1927. u Obrtničkoj školi u [[Split]]u. Godine 1929. godine se seli u [[Zagreb]]. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću "''Mrkodol''" (1905.) u zadarskom ''Lovoru'', a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske [[moderna|moderne]].
 
Svoje novelističke radove objedinio je u zbirkama "Mrkodol" (1909.), ''Đerdan'' (1914.), ''Sa Krke i sa Cetine'' (1930.). Posmrtno je objavljena i zbirka ''Posmrtne novele'' (1936.). Zanimljivo je kako su u Šimunovićevim djelima glavni junaci pretežito žene (Rudica, Duga, Đerdan, Muljika itd).{{sfn|HR|2021}} Najpoznatije pripovijetke su mu ''Muljika'' (1906), ''Duga'' (1907.) te ''Alkar'' (1908.). GodinaGodine 1911. i 1923. napisao je dva romana - ''Tuđinac'' i ''Porodica Vinčić'' te 1918. štampao dijelove nedovršenog romana ''Beskućnici''.{{sfn|HR|2021}} Umro je u Zagrebu 3. augusta 1933. godine.
 
Njegova [[proza]] iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovjetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu.