Razlika između verzija stranice "Poremećaj iz autističnog spektra"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m razne ispravke
Red 2:
{{Infokutija bolest
|ime = Spektar autističkih poremećaja
<br> (Autistički spektar,<br> spektarski autistički poremećaj,<br> poremećaj autističnog spektra,<br><ref>{{cite journal |last1=Keen |first1=Daphne |last2=Ward |first2=Stephanie |title=Autistic Spectrum Disorder: A Child Population Profile |journal=Autism |date=30. June6. 2016 |volume=8 |issue=1 |pages=39–48 |doi=10.1177/1362361304040637 |pmid=15070546 |url=https://doi.org/10.1177%2F1362361304040637 |language=en}}</ref> stanje autističkog spektra)<ref>{{cite journal |last1=Wright |first1=Barry |last2=Spikins |first2=Penny |last3=Pearson |first3=Hannah |title=Should Autism Spectrum Conditions Be Characterised in a More Positive Way in Our Modern World? |journal=Medicina |date=13. May5. 2020 |volume=56 |issue=5 |page=233 |doi=10.3390/medicina56050233 |pmid=32413984 |pmc=7279498 |issn=1010-660X}}</ref>
| slika = Autism-stacking-cans 2nd edit.jpg
| opis slike = Stalno slaganje ili premještanje predmeta povezano je sa spektrom autizma
Red 14:
| GeneReviewsName = Autistički spektar poremećaja
}}
'''Spektar autističnih poremećaja''' (akronim '''ASD''' : '''A'''utism '''S'''pectrum '''D'''isorders) obuhvata niz pojedinačnih i/ili kombiniranih (para)autističnih promjena ponašanja. Nije dijagnostička kategorija, već se odnosi na širu definiciju autizma i sve popularniji naziv za određenu grupu [[pervazivni razvojni poremećaji|pervazivnih razvojnih poremećaja]] (PRP). Kako i [[autizam]], nije izoliran poremećaj, već cijeli spektar, koji može varirati od veoma blagog, laicima gotovo neuočljivog, do izuzetno teškog stanja. U tom smislu uveden je pojam ASD koji uključuje klasičnu formu autističkog i sličnih poremećaja, koji imaju mnoge od njegovih osnovnih obilježja.<ref name=DSM5>{{cite book |author=American Psychiatric Association |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition (DSM-5) |chapter=Autism Spectrum Disorder. 299.00 (F84.0) |year=2013 |pages=50–59 |location=Arlington, VA |publisher=American Psychiatric Publishing |isbn=978-0-89042-559-6 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596 |hdl=2027.42/138395 }}</ref> Najčešće se ispoljava odmah po rođenju ili u prvr tri godine. Međutim, mnogo djece se konačno ne dijagnosticira dok ne odrastu. Konačna dijagnoza i dalje se može postaviti kao adolescent ili čak kao odrasla osoba.<ref>{{Cite web|last=CDC|date=2020-03-13. 3. 2020|title=Screening and Diagnosis {{!}} Autism Spectrum Disorder (ASD) {{!}} NCBDDD|url=https://www.cdc.gov/ncbddd/autism/screening.html|access-date=2020-09-21. 9. 2020|website=Centers for Disease Control and Prevention|language=en-us}}</ref>
 
Poremećaji autističnog spektra su velika i etiološki raznolika grupa poremećaja u ranom djetinjstvu, nepoznate etiologije koja uključuje organske faktore, posebno genetičke, biohemijske, imunske i traumske. Glavni oblik ove grupe poremećaja jeste autistični poremećaj.
Red 23:
Iako se, prije šezdesetih godina 20. stoljeća, kada je autizam prvi put opisan, smatralo da je poremećaj češći u višim socijalnim slojevima, posebno u porodicama intelektualaca, mnoga su epidemiološka istraživanja to opovrgnula.
 
U nekim je porodicama autizam se javlja 50 do 100 puta učestalije nego u općoj populaciji, što potvrđuje naglašenu ulogu genetičkih faktora njihovom ispoljavanju.
 
Češće obolijevaju dečaci (četiri do pet puta češće nego djevojčice). Odnos muško-ženskih fenotipova je oko 3,8 : 1, a samo oko 20% zahvaćenih nema mentalnu retardaciju.
Red 44:
* mogućnosti imaginacije (suženi interesi, neobične aktivnosti i obrasci ponašanja, ponavljajuće i stereotipne radnje)
*čulne integracije.
Djeca s poremećajem vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu celinu, što dovodi do povlačenja u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost. Takve osobe imaju poteškoća u izražavanju osjećaja, želja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo neobično.
 
Prvi rani znak poremećaja koji se uočava kod beba starosti 4-5 mjeseci jeste neuspostavljanje kontakta očima. To ujedno predstavlja i prvi biomarker koji pokazuje da će se razviti neki od poremećaja. Kasnije se javlja nezainteresiranost za igru, odsustvo razvoja govora i interakcije sa roditeljima, neodazivanje na poziv. Neki od znakova su nemirne nesanice s autoagresivnim pokretima ili mirne nesanice bez plača uz otvorene oči, postojanje ranih i jakih [[anksioznost]]i (iracionalna plašljivost), emocionalna hladnoća i odbijanje tjelesnog kontakta, smanjen interes za igračke, a naglašen interes za igre ruku pred očima koje mogu trajati satima. Iako se čini da se takva osoba se ne odaziva na svoje ime (ona će npr. na drugi zvuk istog intenziteta reagirati). <ref name="DSM5" /><ref>{{cite journal | vauthors = Weitlauf AS, Gotham KO, Vehorn AC, Warren ZE | title = Brief report: DSM-5 "levels of support:" a comment on discrepant conceptualizations of severity in ASD | journal = Journal of Autism and Developmental Disorders | volume = 44 | issue = 2 | pages = 471–6 | date = Februaryfebruar 2014 | pmid = 23812664 | pmc = 3989992 | doi = 10.1007/s10803-013-1882-z }}</ref>
 
== Klinička slika ==
Red 59:
* dobro mehaničko pamćenje,
* normalan tjelesni izgled.
* pojava simptoma prije tridesetog mjeseca života. <ref>{{cite journal | vauthors = Tick B, Bolton P, Happé F, Rutter M, Rijsdijk F | title = Heritability of autism spectrum disorders: a meta-analysis of twin studies | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 57 | issue = 5 | pages = 585–95 | date = Maymaj 2016 | pmid = 26709141 | pmc = 4996332 | doi = 10.1111/jcpp.12499 }}</ref>
 
''Rutter (1978)'' — navodi tri grupe simptoma koje autizam odvajaju od drugih poremećaja, posebno ranih dječjih psihoza, i navodi:
Red 101:
{{reflist}}
 
[[Kategorija: Pervazivni razvojni poremeni]]
[[Kategorija: Autizam]]
[[Kategorija: Ponašanje]]
[[Kategorija:Bolesti]]