Razlika između izmjena na stranici "Tadeusz Mazowiecki"

Dodano 16.669 bajtova ,  prije 1 mjesec
nema sažetka izmjene
{{Infokutija osoba
| ime = Tadeusz Mazowiecki
| slika = Tadeusz Mazowiecki - Europeana 1989 - TV Interview.jpg
| veličina_slike =
| opis = Tadeusz Mazowiecki = (2013)
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|4|18}}
| mjesto_rođenja = Płock, Poljska
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|10|28|1927|4|18}}
| mjesto_smrti = Varšava, Poljska
| mjesto_počivanja = Laski
| nacionalnost =
| druga_imena nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = publicista, političar
| godine_aktivnosti =
| poznat_po godine_aktivnosti =
| značajna_djela poznat_po =
| značajna_djela =
| titula = Premijer
| vrijeme_držanja_titule = 24.08.1989–04.01.1991
| prethodnik = [[Czesław Kiszczak]]
| nasljednik = [[Jan Krzysztof Bielecki]]
| religija = katolik
| supružnik = Krystyna Kuleszanka (1946–1947)<br />Ewa Proć (–1970)
| djeca = Wojciech, Adam, Michał
| roditelji = Bronisław Mazowiecki<br />Jadwiga Szemplińska
| nagrade = [[Počasni građanin grada Sarajeva]]
| potpis = Tadeusz Mazowiecki signature.svg
}}
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki nah.jpg|mini|Tadeusz Mazowiecki (1989)]]
[[Datoteka:Tadeusz_Mazowiecki_bust_in_Sarajevo.jpg|lijevo|mini|Bista Tadeusza Mazowieckog u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]
[[Datoteka:Tadeusz Mazowiecki Park, Poznan (3).JPG|mini|Park Mazowieckog, [[Poznań]]]]
 
'''Tadeusz Mazowiecki''' [fonetski: Tadeuš Mazovjecki, taˈdɛuʂ mazɔˈvʲɛt͡skʲi] (rođen 18. aprila 1927. u [[Płock]]u – umro 28. oktobra 2013. u [[Varšava|Varšavi]]) je bio [[Poljska|poljski]] pisac, novinar, filantrop i kršćansko-demokratski političar, bivši vođa pokreta [[Solidarnost]], i prvi nekomunistički premijer u centralnoj i istočnoj Evropi nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]1989.
 
== Biografija ==
Nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] on je podnio ostavku na mjesto Specijalnog izvještača UN za ljudska prava na području bivše Jugoslavije.
1946. godine završio je srednju školu u Płocku, nakon čega je upisao pravo na [[Univerzitet u Varšavi|Univerzitetu u Varšavi]], ali ga nikada nije diplomirao.<ref name=":0">{{Cite book|last=Friszke|first=Andrzej|title=Koło posłów „Znak” w Sejmie PRL 1957–1976|publisher=Wydawnictwo Sejmowe|year=2002|isbn=83-7059-527-8|location=Warszawa|language=pl}}</ref>
 
=== Angažman u vrijeme Narodne Republike Poljske ===
Mazowiecki je proglašen za [[Počasni građanin grada Sarajeva|počasnog građanina Sarajeva]] (2002)<ref>{{Cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/mazowiecki-covjek-koji-nije-mogao-podnijeti-srebrenicki-genocid|title=Mazowiecki, čovjek koji nije mogao podnijeti srebrenički genocid|last=|first=|date=|website=Cazin.NET|publisher=2013-10-28|language=bs|accessdate=2020-06-04}}</ref>, Varšavi (2009)<ref>{{Cite web|url=http://www.um.warszawa.pl/aktualnosci/zmar-tadeusz-mazowiecki-honorowy-obywatel-warszawy|title=Zmarł Tadeusz Mazowiecki, honorowy obywatel Warszawy|last=|first=|date=2013-10-28|website=www.um.warszawa.pl|publisher=|language=pl|accessdate=2020-06-04}}</ref>.
U periodu od 1948. do 1955. Tadeusz Mazowiecki bio je aktivan u udruženju „Pax“. U periodu od 1950. do 1952. bio je zamjenik glavnog urednika dnevnika „Słowo Powszechne“ (bosanski: ''Univerzalna Riječ''), a od 1953. do 1955. godine bio je glavni urednik časopisa „Wrocławski Tygodnik Katolików“ (bosanski: ''Vroclavski Katolički Nedjeljnik''). U to vrijeme Mazowiecki je naznačio da se u javnom životu pojavio kao sekularni katolik u ime hrišćanske odgovornosti u politici.<ref>{{Cite book|last=Dudek|first=Antoni|title=Bolesław Piasecki. Próba biografii politycznej|publisher=Aneks|year=1990|isbn=0-906601-74-6|location=Londyn|language=pl}}</ref>
[[Datoteka:Tadeusz_Mazowiecki_bust_in_Sarajevo.jpg|lijevo|mini|Bista Tadeusza Mazowieckog u Sarajevu]]
 
Nakon što je 1955. napustio „Pax“ 1955. uspostavio je kontakt sa zajednicom „Tygodnik Powszechny“ (bosanski: Univerzalna Sedmica) i ​​klubom „Krzywe Koło“ (bosanski: Krivi krug). Godine 1957. bio je jedan od osnivača Varšavskog kluba katoličke inteligencije.<ref name=":1">{{Cite book|last=Friszke|first=Andrzej|title=Opozycja polityczna w PRL 1945–1989|publisher=Aneks|year=1994|isbn=1-897962-03-7|location=Londyn|language=pl}}</ref> Bio je glavni urednik mjesečnika „Więź“ (bosanski: Veza) od prvog broja objavljenog 1958. godine. Predstavljao je ljevičarske stavove i tražio dijalog sa nekatoličkim intelektualcima neovisnim od vlasti. Godine 1964. Centralni komitet [[Poljska ujedinjena radnička stranka|Poljske ujedinjene radničke stranke]] (poljski: Komitet Centralny Polskiej Zjednoczonej Partii Robotniczej, PZPR) negativno je ocijenio njegov urednički angažman sa prijedlogom da bude smijenjen sa mjesta glavnog urednika časopisa.<ref name=":2">{{Cite book|last=Friszke|first=Andrzej|title=Oaza na Kopernika. Klub Inteligencji Katolickiej. 1956–1989|publisher=Biblioteka „Więzi”|year=1997|isbn=83-85124-90-X|location=Warszawa|language=pl}}</ref>
 
=== Period 1961.–1980. ===
U periodu od 1961. do 1972. godine bio je poslanik [[Sejm|Sejma]] Narodne Republike Poljske ispred katoličke grupe Znak.<ref>{{Cite book|last=Łętowski|first=Maciej|title=Ruch i koło poselskie Znak 1957–1976|publisher=Unia|year=1998|isbn=83-86250-10-0|location=Katowice|language=pl}}</ref> Između ostalog, kritikovao je na forumu u Sejmu zakonske norme o razvoju nauke i obrazovnog sistema u kojima je uveden koncept obrazovanja zasnovan na principima materijalizma. Zahtijevao je zakonsku garanciju za vannastavnu vjeronauku.<ref name=":0" /> Nakon događaja u decembru 1970. (policija i vojska strijeljali su na desetine radnika koji su protestovali), insistirao je na imenovanju parlamentarne komisije koja će istražiti njihov tok i redoslijed. U januaru 1972. godine vlada [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]] odbila je prihvatiti njegovu ponovnu kandidaturu za Sejm.<ref name=":2" />
 
Od 1975. do 1981. bio je potpredsjednik varšavskog KIK-a. Početkom 1976. godine potpisao je pismo društva „Znak“ protiv promjena Ustava Narodne Republike Poljske.<ref name=":2" /> Iste godine dao je intervju za dnevnik „[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]“, u kojem je pozvao poljske vlasti na demokratizaciju.<ref name=":1" />
 
=== Period 1980.–1989. ===
Na poziv [[Lech Wałęsa|Lecha Wałęse]], 24. avgusta 1980. godine, predvodio je komitet stručnjaka u sklopu Prezidijuma među-kompanijskog štrajkačkog odbora [[Gdańsk|gdanjskog]] brodogradilišta i podržavao je pregovore sa vlastima Narodne Republike Poljske.<ref name=":2" /> Nakon štrajka bio je glavni savjetnik Wałęse i nezavisnog samoupravnog [[Sindikat|sindikata]] „Solidarność“ (bosanski'': solidarnost)''.<ref name=":3">{{Cite book|last=Friszke|first=Andrzej|title=Opozycja w PRL. Słownik biograficzny 1956–89. T. 1|publisher=Ośrodek Karta|year=2000|isbn=83-88288-65-2|editor-last=Skórzyński|editor-first=Jan|location=Warszawa|language=pl}}</ref> U januaru 1981. godine postao je glavni urednik sedmičnika „Tygodnik Solidarność“, odgovoran za njegovu organizaciju.<ref>{{Cite web|url=http://www.sierpien1980.pl/download/10/15908/biuletyn7-854-55.pdf|title=Tygodnik „Solidarność” 1981|last=Friszke|first=Andrzej|date=2005|website=sierpien1980.pl|language=pl|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131102212552/http://www.sierpien1980.pl/download/10/15908/biuletyn7-854-55.pdf|archivedate=2013-11-02|accessdate=2021-04-01}}</ref> Prvo izdanje ovog časopisa objavljeno je 3. aprila 1981. godine.<ref>{{Cite book|last=Skórzyński|first=Jan|title=Gdy niemożliwe stało się możliwe. Kalendarium Solidarności 1980–1989|last2=Pernal|first2=Marek|publisher=Świat Książki|year=2005|isbn=83-247-0114-1|location=Warszawa|language=pl}}</ref>
 
Nakon uvođenja ratnog stanja, Tadeusz Mazowiecki interniran je 13. decembra 1981.<ref name=":3" /> U početku su strani mediji izvještavali o njegovoj smrti. Oslobođen je 23. decembra 1982. godine kao jedan od posljednjih interniranih.<ref name=":4">{{Cite book|last=Wołek|first=Tomasz|title=Tadeusz Mazowiecki. Polityk zgody. W: Rodem z „Solidarności”. Sylwetki twórców NSZZ „Solidarność”|publisher=Stowarzyszenie Archiwum Solidarności i Niezależna Oficyna Wydawnicza|year=1997|isbn=83-7054-099-6|location=Warszawa|language=pl}}</ref> Tokom 80-ih bio je jedan od najbližih savjetnika Lecha Wałęse.<ref name=":3" /> Od 1984. do 1987. ponovo je bio član odbora KIK-a.<ref name=":2" />
 
Od januara do decembra 1987. godine privremeno je boravio u inostranstvu. U tom periodu održao je niz predavanja u [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Austrija|Austriji]], ali i mnogo razgovora sa političarima i sindikalnim aktivistima iz zapadne Evrope, te na taj način podržao težnju usmjerenu ka legalizaciji pokreta „Solidarność“.<ref name=":4" /> Godine 1988. bio je savjetnik štrajkačima na brodogradilištu u Gdańsku.<ref>{{Cite book|last=Codogni|first=Paulina|title=Okrągły Stół, czyli polski Rubikon|publisher=Prószyński i S-ka|year=2009|isbn=978-83-7648-015-2|location=Warszawa|language=pl}}</ref> Nakon toga, 1989. godine, kao pristalica preuzimanja vlasti od PZPR-a putem pregovora, aktivno je učestvovao u plenarnim razgovorima tzv. okruglog stol, ali i u dodatnim sastancima u Magdalenci. Bio je jedan od glavnih autora sporazuma na osnovu kojih su 4. juna 1989. održani djelomično slobodni izbori.<ref name=":5">{{Cite book|last=Dudek|first=Antoni|title=Reglamentowana rewolucja. Rozkład dyktatury demokratycznej w Polsce 1988–1990|publisher=Arcana|year=2004|isbn=83-89243-95-4|location=Kraków|language=pl}}</ref> Međutim, sam je odbio da se kandiduje, nakon čega je ponovo postao glavni urednik sedmičnika „Tygodnik Solidarność“.<ref>{{Cite book|last=Friszke|first=Andrzej|title=Komitet Obywatelski. Geneza i historia|work=Komitet Obywatelski przy Przewodniczącym NSZZ „Solidarność” Lechu Wałęsie. Stenogramy posiedzeń 1987–1989|publisher=Rosner & wspólnicy|year=2006|isbn=978-83-60336-10-6|location=Warszawa|language=pl}}</ref>
 
=== Vlada Tadeusza Mazowieckog ===
U 1989. godini Tadeusz Mazowiecki prihvatio je prijedlog Lecha Wałęse da postane premijer. Tada je izgovorio poznate riječi: ''mogu biti dobar ili loš premijer, ali neću pristati da budem naslikani premijer.''<ref>{{Cite web|url=https://przegladdziennikarski.pl/premier-niemalowany/|title=Premier niemalowany {{!}} Przegląd Dziennikarski|last=Lech|first=Lesław|date=2014-10-03|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Sejm Poljske Narodne Republike 10. mandata (tzv. Ugovorni Sejm) imenovao ga je 24. avgusta na funkciju premijera – 378 poslanika glasalo je za, 4 su bila protiv, a 41 suzdržan. Istog dana, Sejm Narodne Republike Poljske imenovao je njegovu vladu.<ref>{{Cite book|last=Hall|first=Aleksander|title=Osobista historia III Rzeczypospolitej|publisher=Rosner & Wspólnicy|year=2011|isbn=978-83-60336-42-7|location=Warszawa|language=pl}}</ref>
 
Vlada Tadeusza Mazowieckog uspjela je u kratkom periodu realizovati niz osnovnih reformi. Politički sistem je u potpunosti promijenjen, uveden je veliki spektar građanskih sloboda, kao i višestranački sistem,  promijenjeni su grb i ime države (iz Narodne Republike Poljske u Republiku Poljsku). 29. decembra 1989. godine sprovedena je značajna promjena ustava, prema kojoj je, između ostalog, uklonjena preambula, dodan novi sadržaj poglavlja o političkom i ekonomskom sistemu, ojačan položaj sindikata i uveden jedinstven koncept vlasništva.<ref name=":5" />
 
U parlamentarnim izlaganjima, Tadeusz Mazowiecki govorio je o „debeloj liniji“, koja značila odvajanje nove vlade od perioda Narodne Republike Poljske, a posebno od zločina i zloupotrebe te moći. Kritičari Mazowieckog koristili su ovaj izraz koji se odnosi na „debelu liniju“ kako bi opisali toleranciju vlade prema nekažnjivosti komunističkih aktivista i njima podređenih službenika tajnih službi. U vladi Tadeusza Mazowieckog, odsjeke pod upravom  Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva nacionalne odbrane u početku su nadzirali komunistički aktivisti.
 
Jedan od glavnih uzroka pada njegove vlade bio je sukob sa Lechom Wałęsom (tzv. rat na vrhu), koji je rastao od proljeća 1990. godine Ovaj sukob naveo je Mazowieckog da se kandiduje protiv Wałęse na predsjedničkim izborima 1990.godine. Poznati slogan njegove predsjedničke kampanje „snaga smirenja“ (''siła spokoju)'' vremenom se počeo pozitivno koristiti za generalno opisivanje njegovih političkih aktivnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.prezydent.pl/archiwum-bronislawa-komorowskiego/kancelaria/aktywnosc-doradcow/art,179,henryk-wujec-i-jan-litynski-wspominaja-tadeusza-mazowieckiego.html|title=Henryk Wujec i Jan Lityński wspominają Tadeusza Mazowieckiego|date=2013-10-29|website=www.prezydent.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Sam slogan posuđen je iz kampanje Françoisa Mitterranda iz 1981. godine („La force tranquille“).<ref>{{Cite book|last=Smełka-Leszczyńska|first=Zofia|url=https://books.google.ba/books/about/Usun%C4%85%C4%87_do_30_dni.html?id=VEmLzQEACAAJ&redir_esc=y|title=Usunąć do 30 dni Semiotyka polskich plakatów wyborczych|publisher=Wydawnictwo Naukowe Scholar|year=2020|isbn=978-83-653-9060-8|location=Warszawa|pages=92|language=pl}}</ref> U konačnici, Mazowiecki je ipak izgubio ove izbore ne ulazeći u drugi krug (dobio je 18,08% glasova, odnosno 2.973.364 glasa).<ref>{{Cite web|url=http://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WDU19900830483|title=Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 26 listopada 1990 r. o wynikach głosowania i wyniku wyborów Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej, zarządzonych na dzień 25 listopada 1990 r.|date=1990-11-26|website=isap.sejm.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref>
 
Gubitak na predsjedničkim izborima već u prvom krugu Mazowiecki je okarakterisao kao izglasavanje nepovjerenja od strane društva. Kao rezultat toga, dao je ostavku i  4. januara 1991. godine prestao je biti premijer.<ref>{{Cite web|url=http://www.poprzedniastrona.premier.gov.pl/s.php?id=2247|title=Rząd Tadeusza Mazowieckiego|website=premier.gov.pl|language=pl|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150120004215/http://www.poprzedniastrona.premier.gov.pl/s.php?id=2247|archivedate=2015-01-20|accessdate=2021-04-01}}</ref>
 
=== Dalji angažman u Trećoj republici Poljskoj ===
Još 2. decembra 1990. godine Mazowiecki je postao predsjedavajući novoosnovane stranke Unia Demokratyczna (UD), koju su formirali njegovi izborni odbori. Na prvim potpuno demokratskim izborima za Sejm 1991. godine, UD je dobio najveću podršku u zemlji među svim izbornim odborima.<ref name=":6">{{Cite book|title=Partie i koalicje polityczne III Rzeczypospolitej|publisher=Wydawnictwo Uniwersytetu Wrocławskiego|year=2000|isbn=83-229-2148-9|editor-last=Paszkiewicz|editor-first=Krystyna|location=Wrocław|language=pl}}</ref> Tadeusz Mazowiecki je tada osvojio 63.962 glasa, čime je dobio mjesto poslanika.<ref>{{Cite web|url=http://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP19910410288|title=Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 31 października 1991 r. o wynikach wyborów do Sejmu Rzeczypospolitej Polskiej, przeprowadzonych w dniu 27 października 1991 r.|date=1991-10-31|website=isap.sejm.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> UD koju je vodio, u početku je bila opoziciona stranka, ali je od 1992. godine ko-kreirao vladu [[Hanna Suchocka|Hanne Suchocke]].
 
Na izborima 1993. Tadeusz Mazowiecki ponovo je izabran u Sejm.<ref>{{Cite web|url=http://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP19930500470|title=Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 23 września 1993 r. o wynikach wyborów do Sejmu Rzeczypospolitej Polskiej przeprowadzonych w dniu 19 września 1993 r.|date=1993-09-23|website=isap.sejm.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Njegova stranka je u tom momentu bila u opoziciji. 1994. godine Demokratska unija ujedinila se sa Liberalno-demokratskim kongresom, te na taj način stvorila stranku Unia Wolności, gdje je Mazowiecki također preuzeo mjesto predsjedavajućeg. Godinu dana kasnije na toj funkciji ga je zamijenio [[Leszek Balcerowicz]], a on je postao počasni predsjedavajući.<ref name=":6" /> Bio je autor preambule za ustav Republike Poljske iz 1997.<ref>{{Cite web|url=https://wyborcza.pl/1,76842,12287644,Lekcja_z_preambuly.html?disableRedirects=true|title=Lekcja z preambuły|last=Sawicki|first=Konrad|date=2012-08-10|website=wyborcza.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref>
 
Na izborima 1997. godine treći put zaredom dobio je poslaničko mjesto.<ref>{{Cite web|url=http://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP19970640620|title=Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 25 września 1997 r. o wynikach wyborów do Sejmu Rzeczypospolitej Polskiej przeprowadzonych w dniu 21 września 1997 r.|date=1997-09-25|website=isap.sejm.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Bio je član Odbora za vanjske poslove i predsjednik Odbora za evropske integracije.<ref>{{Cite web|url=http://orka.sejm.gov.pl/ArchAll2.nsf/3RP/236|title=Poseł Tadeusz Mazowiecki|website=orka.sejm.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> 2001. godine kandidovao se ponovo, ali bez uspjeha. Tada Unija slobode nije dosegla izborni prag.
 
2005. godine ponovo se bezuspješno kandidovao za Sejm ispred Demokratske stranke – demokraci.pl.<ref>{{Cite web|url=https://wybory2005.pkw.gov.pl/SJM/PL/WYN/W87/19.htm|title=Wybory 2005|website=wybory2005.pkw.gov.pl|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref> Kratko poslije toga povukao se iz partijskih aktivnosti. Od 2010. do svoje smrti bio je savjetnik tadašnjeg predsjednika [[Bronisław Komorowski|Bronisława Komorowskog]] za nacionalnu i međunarodnu politiku.
 
=== Specijalni izaslanik UN-a u BiH ===
Nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] on je podnio ostavku na mjesto Specijalnog izvještača [[Ujedinjene nacije|UN]] za ljudska prava na području bivše Jugoslavije.
 
=== Smrt i sahrana ===
Tadeusz Mazowiecki umro je rano ujutro 28. oktobra 2013. godine u Varšavi. Sahrana je bila državnog karaktera, a tog dana u cijeloj zemlji proglašena je nacionalna žalost.<ref>{{Cite web|url=http://www.prezydent.pl/aktualnosci/wydarzenia/art,2709,3-listopada-zaloba-narodowa.html|title=3 listopada żałoba narodowa po śmierci Tadeusza Mazowieckiego|date=2013-10-29|website=prezydent.pl|language=pl|archiveurl=http://archive.is/1WJcr|archivedate=2013-10-30|accessdate=2021-04-01}}</ref>
 
== Odlikovanja i dekoracije ==
Mazowiecki je proglašen za [[Počasni građanin grada Sarajeva|počasnog građanina Sarajeva]] (2002)<ref>{{Cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/mazowiecki-covjek-koji-nije-mogao-podnijeti-srebrenicki-genocid|title=Mazowiecki, čovjek koji nije mogao podnijeti srebrenički genocid|last=|first=|date=|website=Cazin.NET|publisher=2013-10-28|language=bs|accessdate=2020-06-04}}</ref>, [[Varšava|Varšavi]] (2009)<ref>{{Cite web|url=http://www.um.warszawa.pl/aktualnosci/zmar-tadeusz-mazowiecki-honorowy-obywatel-warszawy|title=Zmarł Tadeusz Mazowiecki, honorowy obywatel Warszawy|last=|first=|date=2013-10-28|website=www.um.warszawa.pl|publisher=|language=pl|accessdate=2020-06-04}}</ref>, [[Poznań|Poznanja]] (2009)<ref>{{Cite web|url=https://poznan.naszemiasto.pl/mazowiecki-honorowym-obywatelem-poznania/ar/c1-2916896|title=Mazowiecki honorowym obywatelem Poznania|last=Zabawny|first=Zenon|date=2009-06-29|website=Poznań Nasze Miasto|language=pl|accessdate=2021-04-01}}</ref>.
 
== Reference ==