Detroit je najstariji sjeverozapadni grad [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Godine 1701. [[Francuz]] [[Antoine de la Mothe Cadillac]] formirao je stanicu za kupoprodaju [[koža|kože]], uz koju je izgrađeno utvrđenje na rijeci Detroit. Svrha utvrđenja bila je da zaštiti riječne puteve od napada [[Englezi|Engleza]]. Utvrđenje je nazvano Detroit, što bi u [[prevođenje|prijevodu]] značilo "[[moreuz]]".
Godine 1805. godine Detroit je proglašen glavnim gradom države Michigan (1847. glavni grad postaje [[Lansing]]), ali je iste godine u [[požar]]u koji ga je zahvatio izgorio do temelja. Grad je ponovo izgrađen u klasičnom francuskom stilu, a dizajnirao ga je A. Woodward.
Sredinom [[19. vijek]]avijeka, Detroit je postao važan željeznički i brodogradilišni centar. Krajem 19. vijeka, mnogi inovatori i inžinjeri po prvi put pokušavaju da prate razvoj auto industrije već nastale u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Otvoren je veliki broj manjih fabrika za proizvodnju [[automobil]]a. Jedna od takvih je bila i fabrika koju je osnovao [[Henry Ford]], 1903. godine. 1896. godine [[Henry Ford]] konstruirao je svoj prvi auto, da bi već 1913. godine izumio "linijsku proizvodnju", koja ga je i proslavila jer je imala revolucionarni značaj u razvoju autoindustruje i Detroita. Tako je i grad dobio svoj nadimak ''Motor City'' (''Grad motora'').
== Bosanskohercegovačka dijaspora ==
Prema posljednjem popisu stanovnišva u Sjedinjenim Američkim Državama (U.S. Census Bureau, 2000), u široj regiji Detroita nastanjeno je 3.340 Bosanaca i Hercegovaca, koji su ovaj prostor naselili uglavnom kao izbjeglice tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Velika većina bosanskohercegovačkih građana je naseljena u manjim gradovima na periferiji gradske jezgre Detroita kao sto su [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramck]], Warren, Sterling Heights, Clinton Township, Rochester i Troy.
Najveći broj bosanskohercegovačke emigracije radi u fabričkim pogonima lokalne auto industrije ali se također značajan broj bavi kamionskim prijevozom robe i građevinarstvom. Već krajem devedesetih godina znatan broj bosanskohercegovačkih građana je pohađao lokalne univerzitete te danas mnogi od njih obavljaju upravne i visoko pozicionirane funkcije u različitim industrijama regije.