Razlika između verzija stranice "Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu"

| jezik = [[Bosanski jezik|Bosanskibosanski]]

Osnovan je pod nazivom: „Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju“ 1988. godine<ref>Smajlović Z. (1987): Osnivanje Centra za genetičko inženjerstvo i biotehnoloiju – Korak u budućnost. „SBS“, str. 10, Sarajevo.</ref><ref>Univerzitet u Sarajevu (1988). Odluka o osnivanju Radne organizacije „Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo“ u osnivanju. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref name="Hadžiselimović, R. 2008">Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008). "Jubilej INGEB 20", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref> uz podršku Vlade [[SR BiH]], [[ANUBiH]] i velikih bosanskohercegovačkih privrednih sistema.<ref>Konzorcijum za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (1987): "Samoupravni sporazum o udruživanju rada i sredstava za realizaciju projekta pokretanja i razvoja naučno-istraživačkog rada u oblasti genetičkog inženjerstva i biotehnologije u SR BiH", Sarajevo</ref> Aktom osnivanja, povjerena mu je funkcija kreatora i nosioca sveukupnog naučnog i stručnog rada u razvoju genetičkog inženjerstva i na njemu bazirane biotehnologije u BiH.<ref name="Hadžiselimović, R. 2008"/><ref name="Hadžiselimović, R 1986">Hadžiselimović, R. Ur. (1986). "Drušveni cilj VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci", Aneks Izvedbenog projekta. Prirodno–matemetički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Osmanagić, M. Ur. (1989). "Tehnologija i razvoj", Edicija Jugoslavija u razvoju, Jugoslovenska naučna tribina, Jugoslovenski savez društava za širenje naučnih saznanja “Nikola Tesla“, Beograd</ref> Odgovarajućim zakonskim aktom, Skupština [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] je 1993,<ref name="Bosne i Hercegovine 1993">Službeni list Republike Bosne i Hercegovine (1993). "Odluka o preuzimanju prava osnivača prema Centru za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju", Službeni list RBiH, Godina II, broj 4, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref> početkom [[Rat u BiH|rata u BiH]], preuzela pravo osnivača ove institucije, a kasnije, 1999, pravo osnivača INGEB-a (kao “javne ustanove koja će djelovati u okviru Univerziteta u Sarajevu”) preuzeo je [[Kanton Sarajevo]].<ref name="Kantona Sarajevo 1999">"Zakon o visokom obrazovanju", Službene novine KS, Godina IV, Broj 17, str. 656-666, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref>

Biotehnologiju na bazi genetičkog inženjerstva, kao jednu od tri najpropulzivnije komponente tekućeg naučno-tehnološkog napretka,<ref>Old, R.W., Primrose, S.B. (1980). "Principles of Gene Manipulation – An Introduction to Genetic Engineering", 2th edition, University of California Press, Berkeley and Los Angeles, USA</ref><ref>Berberović, LJ., Ur. ([[1984.]]). "Naučni skup: Genetičko inženjerstvo i biotehnologija", ANUBiH, Posebna izdanja: Knjiga 75, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knjiga 12, ANUBiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Lewin, B. (1985). ''"Genes", 2th edition, John Wiley & Sons, Inc. USA</ref> nadležni državni organi su svojevremeno uvrstili u prioritete ''Strategije'' i ''Programa naučno-tehnološkog razvoja BiH''. Kao najracionalnija forma otjelovljenja usvojene istraživačke orijentacije, u tadašnjem sistemu finansiranja nauke, osnovana je institucija - nosilac razvoja ove oblasti u BiH: ''Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju'' (1988.), a u okviru realizacije Društvenog cilja VI (''Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologija na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci'').<ref name="Hadžiselimović, R. 2008"/><ref name="Hadžiselimović, R 1986"/><ref name="Hadžiselimović, R. 1986">Hadžiselimović, R., Ur. (1986). "Drušveni cilj VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci", Izvedbeni projekat, Prirodno–matemetički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Hadžiselimović, R., Ur. (1986). "Drušveni cilj VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci", Usaglašeni aneks Izvedbenog projekta, Prirodno–matemetički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref> U periodu od 1988-91 do 1991. obezbijeđena su krucijalna sredstva za nabavku i instaliranje kapitalne opreme. Paralelno je tekao i proces integrisanja kadrovskih, tehničkih i drugih bitnih potencijala za uspješan i efikasan rad Centra u skladu sa definisanim programskim ciljevima<ref name="Hadžiselimović, R. 2008"/><ref>ANUBiH (1987). "Naučno–stručni kolokvij o Izvedbenom projektu Društvenog cilja VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci (stenografske bilješke)", ANUBiH, Naučne komunikacije XII, Komisija za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. ANUBiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (1987). "Elaborat o društvenoj i ekonomskoj opravdanosti osnivanja Radne organizacije Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo", CGIB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Osmanagić, M., Ur. (1987). ''Hrana i razvoj'', Edicija Jugoslavija u razvoju, jugoslovenska naučna tribina, Jugoslovenski savez društava za širenje naučnih saznanja “Nikola Tesla“, Beograd</ref> i dugoročnim projekcijama istraživanja u pripadajućim oblastima nauke i tehnologije.<ref name="Hadžiselimović, R. 2008"/><ref name="Hadžiselimović, R. 1986"/><ref>Lewin, B. (1985). Genes, 2th edition, John Wiley & Sons, Inc. USA</ref><ref>Nicholl, D. S. T. (1994). "An Introduction to Genetic Engineering", Cambridge University Press, Cambridge</ref><ref>Barnum, S. R. (1998). "Biotechnology", Wadsworth Publishing Company, Toronto</ref>

Rat u Bosni i Hercegovini je izazvao teško sagledive posljedice i u razvoju genetičkog inženjerstva (i na njemu bazirane biotehnologije) kako materijalno, tako i kadrovski. U ratnim uvjetima, poduzet je niz aktivnosti na očuvanju organizaciono-funkcionalnog integriteta Centra, osposobljavanju za rad u ratnim uvjetima te stvaranju osnovnih uvjeta za što uspješniji nastavak djelovanja u poratnom periodu.<ref name="Hadžiselimović, R. 2008"/><ref>Univerzitet u Sarajevu (2007). "1479 dana opsade Univerziteta u Sarajevu – Dokumentarni presjek o događajima 1992-1995", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, str. 39-40, UNSA, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref> Odgovarajućim zakonskim aktom (Službeni list RBiH 4/93), Skupština RBiH je ([[1993.]]) preuzela pravo osnivača ove institucije i odredila joj status javne naučne ustanove “Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo”.<ref name="Bosne i Hercegovine 1993"/> Kasnije je Zakonom o visokom obrazovanju, pravo osnivača Instituta (kao “javne ustanove koja će djelovati u okviru Univerziteta u Sarajevu”) preuzeo Kanton Sarajevo (1999).<ref name="Kantona Sarajevo 1999"/> Nakon završetka rata, značajna vlastita i druga međunarodna sredstva, investirana su u adaptaciju prostorija Instituta koji se do 2007. godine nalazio u Ulici Kemalbegova 10. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa [[Međunarodna komisija za nestale osobe|Međunarodnom komisijom za nestale osobe]] (ICMP),<ref>[[ICMP|International Commission on Missing Persons (ICMP), Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) (2002.). "Memorandum of Understanding", International Commission on Missing Persons and Institute for Genetic Engineering and Biotechnology – Memorandum o razumijevanju između Međunarodne komisije za nestala lica bivše Jugoslavije i Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008.). "Jubilej INGEB 20", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref> međunarodna zajednica je u adaptaciju prostora i nabavku visokosofisticirane opreme uložila preko 1.050.000 $. Kao partnerska institucija ICMP-u, INGEB je značajno doprinio utemeljenju i razvoju projekta ''Identifikacije žrtava rata u BiH'', a u Institutu je realizirano i prvo profiliranje skeletnih ostataka koje je rezultiralo uspješnom identifikacijom. Od 2004, ICMP samostalno nastavlja aktivnosti na identifikaciji žrtava rata, dok se u Institutu, na bazi stečenih iskustava, nastavlja realizacija započetih ali i novih naučno-istraživačkih projekata u oblasti [[DNK]] analize kao i ostalih oblasti molekularne genetike, genetičkog inženjerstva, citogenetike, bioinformatike te humane i populacione genetike. Razvija i respektabilnu izdavačku djelatnost u pripadujućim naučnoistraživačkim oblastima.<ref>Bajrović, K., Jevrić-Čaušević, A., Hadžiselimović, R. (2005). "Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Hadžiselimović, R. (2005). " Bioantropologija – biodiverzitet recentnog čovjeka", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Hadžiselimović, R., Pojskić, N. (2005). "Uvod u humanu imunogenetiku", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Marjanović, D., Dobrača, I., Drobnič, K. (2005). " Prikupljanje, prezervacija i transport uzoraka za DNK analizu", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Sofradžija, A., Muzaferović, Š. (2007). "Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine – Katalog", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Ibrulj, S., Haverić, S., Haverić, A. (2008). "Citogenetičke metode-Primjena u medicini", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Marjanović, D., Primorac, D. (2009). "Molekularna forenzična genetika", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref><ref>Kapur-Pojskić, L., Oruč, L., Kurtović-Kozarić, A., Pojskić, N. (2013). "Uvod u psihijatrijsku genetiku", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina</ref> Te aktivnosti se organizuju u saradnji sa brojnim institucijama [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], ali i sa uglednim međunarodnim centrima. Istovremeno, Institut (kadrovski, prostorno i infrastrukturno) učestvuje u realizaciji dodiplomske i postdiplomske nastave iz oblasti genetike na Univerzitetu u Sarajevu,<ref name="unsa.ba"/> [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu]]<ref>http://www.ius.edu.ba/</ref> i na [[Međunarodni univerzitet Burch|unverzitetu Burch]].<ref>http://ibu.edu.ba/</ref> . U Institutu su 2005. oformljene posebne laboratorije, kao organizaciono-funkcionalne jedinice specifičnog istraživačkog i ekspertnog profila. Kadrovski i materijalni kapaciteti pojedinih laboratorija su se fleksibilno mijenjali i prilagođavali dolazećim potrebama i mogućnostima i zahtjevima tekućih naučno-istraživačkih aktivnosti.<ref name="Hadžiselimović, R. 2008"/>

*[[Sabaheta Šaćiragić]] (1988–94.)

*[[Rifat Hadžiselimović]] (1994–2002.)

*[[Kasim Bajrović]] (2002–15.)

*[[Naris Pojskić]] (2015. - 2015−)

*[[Almir Medunjanin]], administrator Microsoft sistem administratorsistema

Pored toga., Ingeb dodjeljuje i nagrade pod nazivom: