Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Pouzdani izvori"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
prijevod sa en wiki oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017) |
||
Red 1:
{{
{{Ukratko|Wikipedia zahtijeva [[WP:CITE#Linijski citati|linijske citate]] za bilo koji materijal koji je osporen ili bi mogao biti osporavan, kao i za sve citate. Ako ste novi u uređivanju i umjesto toga samo trebate općeniti pregled rada izvora, posjetite [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Stranicu za pomoć s referenciranje za početnike]].}}
{{Spisak smjernica}}
Članci na Wikipediji trebaju se temeljiti na '''[[Wikipedia:Provjerljivost# Pouzdani izvori|pouzdanim, objavljenim izvorima]]''', vodeći računa da '''svi stavovi većine i značajnih manjina''' koji su se pojavili u tim izvorima su pokriveni (vidi [[Wikipedia:Neutralno gledište]]). Ako se o nekoj temi ne mogu naći pouzdani izvori, [[Wikipedia:Relevantnost|Wikipedia ne bi trebala imati članak o tome]].
Ova smjernica raspravlja o pouzdanosti različitih vrsta izvora. Politika izvora je [[Wikipedia:Provjerljivost]], koja zahtijeva [[Wikipedia:Citiranje izvora#Linijski citati|linijske citate]] za bilo koji materijal koji je osporen ili bi mogao biti osporavan, kao i za sve citate. Politika provjerljivosti strogo se primjenjuje na sav materijal u glavnom prostoru - članke, spiskove i odjeljke članaka — bez izuzetka, a posebno na [[Wikipedia:Biografije živih osoba|biografije živih osoba]], koja kaže:
{{quote|Sporni materijal o živim osobama (ili [[Wikipedia:Biografije živih osoba#Nedavno umrli ili vjerovatno mrtvi|u nekim slučajevima nedavno preminulim]]) koji nije citiran ili je slabo citiran — bilo da je materijal negativan, pozitivan, neutralan ili samo upitan — treba ga odmah ukloniti i bez čekanja na raspravu.}}
U slučaju kontradikcije između ove smjernice i naših politika u vezi s izvorom i pripisivanjem, politike imaju prioritet i urednici bi trebali pokušati riješiti nesklad. Ostale politike relevantne za izvore su [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja]] i [[Wikipedia:Biografije živih osoba]]. Za pitanja o pouzdanosti određenih izvora, pogledajte [[Wikipedia:Pouzdani izvori/oglasna ploča]].
== Pregled ==
{{further|Wikipedia:Neutralno gledište#Dobro istraživanje}}
{{shortcut|WP:UGLEDAN}}
[[File:ZoneSystem-Gradient-lines.png|thumb|Pouzdanost izvora pada na spektar: visoko pouzdani izvori, očito nepouzdani izvori i mnogi u sredini. Urednici moraju vlastitom procjenom povući granicu između korisnih i nepouzdanih izvora.]]
Članci bi se trebali temeljiti na pouzdanim, [[wikipedia:Nezavisni izvori|nezavisnim]], objavljenim izvorima s reputacijom provjere činjenica i tačnosti. To znači da objavljujemo mišljenja samo pouzdanih autora, a ne mišljenja Wikipedijanaca koji su sami pročitali i protumačili primarni izvorni materijal. Sljedeći primjeri pokrivaju samo neke od mogućih vrsta pouzdanih izvora i pitanja pouzdanosti izvora i nisu namijenjeni iscrpnosti. Pravilno nabavljanje uvijek ovisi o kontekstu; zdrav razum i urednička prosudba neophodni su dio procesa.
=== Definicija izvora ===
{{further|Wikipedia:Provjerljivost#Pouzdani izvori}}
{{shortcut|WP:DEFIZVORA}}
Riječ "izvor" kada se poziva na izvore na Wikipediji ima tri srodna značenja:
* Sam rad (članak, knjiga)
* Tvorac djela (pisac, novinar)
* Izdavač djela (naprimjer, Random House ili Cambridge University Press)
'''Bilo koja od ove tri može utjecati na pouzdanost.''' Pouzdani izvori mogu biti objavljeni materijali s pouzdanim postupkom objavljivanja, autori koji se smatraju autoritativnim u odnosu na temu ili oboje. Ove kvalifikacije trebaju biti vidljive drugim ljudima.
=== Definicija objavljenog ===
{{shortcut|WP:OBJAVLJENI}}
Izraz "objavljeno" najčešće se povezuje s tekstualnim materijalima, bilo u tradicionalnom štampanom formatu ili na mreži; međutim, audio, video i multimedijski materijali koji su snimljeni, a zatim emitirani, distribuirani ili arhivirani od ugledne strane mogu također ispuniti potrebne kriterije da bi se mogli smatrati pouzdanim izvorima. Poput teksta i mediji moraju biti proizvedeni iz pouzdanog izvora i moraju biti pravilno citirani. Pored toga, mora postojati arhivirana kopija medija. Pogodno je, ali nikako nije potrebno, da arhivirana kopija bude dostupna putem Interneta.
=== Kontekst je važan ===
{{shortcut|WP:KONTEKSBITAN}}
Pouzdanost izvora ovisi o kontekstu. Svaki izvor mora biti pažljivo izvagan da bi se procijenilo da li je pouzdan za izjavu danu u članku Wikipedije i da li je odgovarajući izvor za taj sadržaj. Generalno, što je više ljudi angažovano na provjeri činjenica, analiziranju pravnih pitanja i proučavanju pisanja, to je publikacija pouzdanija. Informacije koje u prolazu daje inače pouzdan izvor koji nije povezan s glavnim temama publikacije možda neće biti pouzdane; urednici bi trebali citirati izvore usredotočene na dotičnu temu gdje je to moguće. Izvori bi trebali '''direktno podržavati informacije''' onakve kakve su predstavljene u članku Wikipedije.
=== Starost je važna ===
{{shortcut|WP:STAROSTBITNA}}
Naročito u naučnim i akademskim oblastima, stariji izvori mogu biti netačni jer su nove informacije iznesene na vidjelo, predložene nove teorije ili promijenjen rječnik. U područjima poput politike ili mode, zakoni ili trendovi mogu starije tvrdnje učiniti netačnima. Obavezno provjerite da stariji izvori nisu zamijenjeni, posebno ako je vjerovatno da su se nova otkrića ili događaji dogodili u posljednjih nekoliko godina. Konkretno, noviji izvori su uglavnom preferirani u medicini.
Ponekad su izvori ''previše'' novi za upotrebu, kao što su [[wikipedia:Pouzdani izvori#Najnovije vijesti|najnovije vijesti]] (gdje bi kasniji izvještaji mogli biti tačniji) i primarni izvori koji bi trebali razotkriti dugogodišnji konsenzus ili uvesti novo otkriće (u tom slučaju čekaju studije koje pokušavaju replicirati otkriće bi moglo biti dobra ideja ili pregledi koji potvrđuju metode korištene za otkrivanje).
Što se tiče historijskih događaja, stariji izvještaji (bliži događaju, ali ne preblizu toliko da su skloni greškama najnovije vijesti) imaju najviše detalja i rjeđe su greške uvedene ponovljenim kopiranjem i sažimanjem. Međutim, noviji sekundarni i tercijarni izvori možda su bolje odradili posao prikupljanja više izvještaja iz primarnih izvora i rješavanja sukoba, primjenjujući moderno znanje kako bi se tačno objasnile stvari koje stariji izvori nisu mogli imati ili ostajući bez pristranosti koja bi mogla utjecati na izvore napisane dok su opisani sukobi i dalje bili aktivni ili su se snažno osjećali.
Izvori bilo koje starosti mogu biti skloni recentizmu, a to treba uravnotežiti pažljivim uređivanjem.
== Neke vrste pouzdanih izvora ==
{{shortcut|WP:VRSTEIZVORA}}
{{further|Wikipedia:Provjerljivost#Pouzdani izvori|Wikipedia:Provjerljivost#Provjerljivost ne garantira uključivanje}}
Mnogi članci na Wikipediji oslanjaju se na naučni materijal. Kad su dostupne, akademske i recenzirane publikacije, naučne monografije i udžbenici obično su najpouzdaniji izvori. Međutim, neki naučni materijali mogu biti zastarjeli, u konkurenciji s alternativnim teorijama ili kontroverzni u relevantnom polju. Pokušajte navesti trenutni naučni konsenzus kad je dostupan, prepoznajući da to često izostaje. Pouzdani neakademski izvori mogu se koristiti i u člancima o naučnim pitanjima, posebno u materijalima iz visokokvalitetnih redovnih publikacija. Odlučivanje o tome koji su izvori prikladni ovisi o kontekstu. Materijal treba pripisati u tekstu tamo gdje se izvori ne slažu.
===
{{
* Članci bi se
*
* Završene disertacije ili teze napisane kao dio
* Neko će moći potvrditi da je rasprava o izvoru ušla u redovni akademski diskurs tako što će provjeriti koje je znanstvene citate dobio u indeksima citata ili listama, kao što je ''Directory of Open Access Journals''. Radovi objavljeni u časopisima koji nisu uključeni u odgovarajuće baze podataka, posebno u poljima koja su njima dobro pokrivena, mogu biti izolirani od redovnog akademskog diskursa, mada da li je primjereno koristiti ovisit će o kontekstu.
* Izolirane studije obično se smatraju okvirnim i mogu se promijeniti u svjetlu daljnjih akademskih istraživanja. Ako je izolirana studija primarni izvor, ona se općenito ne bi trebala koristiti ako postoje sekundarni izvori koji pokrivaju isti sadržaj. Pouzdanost jedne studije ovisi o terenu. Izbjegavajte nepotrebnu težinu kada koristite pojedinačne studije u takvim poljima. Studije koje se odnose na složena i neuobičajena polja, poput medicine, manje su konačne i treba ih izbjegavati. Sekundarni izvori, poput metaanaliza, udžbenika i članaka iz naučnih recenzija, poželjni su kad su dostupni, kako bi se pružio odgovarajući kontekst.
*Treba voditi računa o časopisima koji postoje uglavnom za promociju određenog gledišta. Tvrdnja recenzije nije pokazatelj da se časopis poštuje ili da se javlja bilo kakva značajna recenzija. Časopisi koji nisu recenzirani u široj akademskoj zajednici ne bi se trebali smatrati pouzdanima, osim da bi prikazali stavove grupa koje predstavljaju ti časopisi.<ref group="notes">Examples include ''The Creation Research Society Quarterly'' and ''Journal of Frontier Science'' (the latter uses [http://jfspeerreview.blogspot.com blog comments as peer review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190420060736/http://jfspeerreview.blogspot.com/ |date=2019-04-20 }}).</ref><span id="QUESTIONABLEJOURNAL"></span>
* {{anchor|Predatory journals}}Posljednjih godina zabilježeno je mnoštvo novih časopisa vrlo niskog kvaliteta koji imaju samo stručnu recenziju ako postoji (vidi [[predatorski časopisi]]). Ovi časopisi objavljuju sve što je prijavljeno ako je autor spreman platiti naknadu. Neki idu toliko daleko da oponašaju imena etabliranih časopisa (vidi [[oteti časopisi]]).<ref>{{cite web |last=Beall |first=Jeffrey |authorlink=Jeffrey Beall |date=1 January 2015 |title=Criteria for Determining Predatory Open-Access Publishers |edition=3rd |publisher=Scholarly Open Access |url=http://scholarlyoa.com/2012/11/30/criteria-for-determining-predatory-open-access-publishers-2nd-edition/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20170105195017/https://scholarlyoa.files.wordpress.com/2015/01/criteria-2015.pdf| archive-date=5 January 2017}}</ref><ref name=NYT4713>{{cite news |last=Kolata |first=Gina |authorlink=Gina Kolata |date=April 7, 2013 |title=Scientific Articles Accepted (Personal Checks, Too) |newspaper=The New York Times |url=http://www.nytimes.com/2013/04/08/health/for-scientists-an-exploding-world-of-pseudo-academia.html |accessdate=April 11, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130411001403/http://www.nytimes.com/2013/04/08/health/for-scientists-an-exploding-world-of-pseudo-academia.html |archive-date=April 11, 2013 |url-status=live |df=mdy-all }}</ref><ref name=Nature032713>{{cite news |last=Butler |first=Declan |date=March 28, 2013 |title=Sham journals scam authors: Con artists are stealing the identities of real journals to cheat scientists out of publishing fees |newspaper=Nature |volume=495 |pages=421–422 |url=http://www.nature.com/news/sham-journals-scam-authors-1.12681 |accessdate=April 11, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413064730/http://www.nature.com/news/sham-journals-scam-authors-1.12681 |archive-date=April 13, 2013 |url-status=live |df=mdy-all }}</ref><ref>{{cite journal |last=Bohannon |first=John |authorlink=John Bohannon |date=4 October 2013 |title=Who's afraid of peer review? |journal=Science |doi=10.1126/science.342.6154.60 |pmid=24092725 |volume=342 |issue=6154 |pages=60–65}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/10/30/science/predatory-journals-academics.html|title=Many Academics Are Eager to Publish in Worthless Journals|first=Gina|last=Kolata|date=30 October 2017|accessdate=2 November 2017|newspaper=The New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20171108014011/https://www.nytimes.com/2017/10/30/science/predatory-journals-academics.html|archive-date=8 November 2017|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> Nedostatak pouzdane recenzije podrazumijeva da bi se članci u takvim časopisima trebali tretirati slično kao i samoobjavljeni izvori. Ako niste sigurni u kvalitetu časopisa, provjerite je li uredništvo sa sjedištem na uglednom akreditiranom univerzitetu i je li uključeno u relevantni visokokvalitetni indeks citiranja - budite oprezni s indeksima koji samo navode gotovo sve publikacije i nemojte provjeravati časopise koje navode. Za medicinski sadržaj, više smjernica dostupno je na [[WP:MEDICINSKIIZVORI]].
=== Novinske organizacije ===
{{
Urednički komentari, analize i komentari, bilo da su ih napisali urednici publikacije (editorijali) ili vanjski autori (op-edi), pouzdani su primarni izvori za izjave koje se pripisuju tom uredniku ili autoru, ali rijetko su pouzdani za činjenice. Izvještavanje o ljudskim interesima uglavnom nije toliko pouzdano kao izvještavanje o vijestima i možda neće podlijegati istim rigoroznim standardima provjere činjenica i tačnosti.<ref>{{cite news |last=Miller |first=Laura |date=October 16, 2011 |title='Sybil Exposed': Memory, lies and therapy |work=[[Salon (website)|Salon]] |publisher=Salon Media Group |url=https://www.salon.com/2011/10/16/sybil_exposed_memory_lies_and_therapy/ |accessdate=October 17, 2011 |quote=[Debbie Nathan] also documents a connection between Schreiber and Terry Morris, a 'pioneer' of this [human interest] genre who freely admitted to taking 'considerable license with the facts that are given to me.' |archive-url=https://web.archive.org/web/20111016222231/http://www.salon.com/2011/10/16/sybil_exposed_memory_lies_and_therapy/ |archive-date=October 16, 2011 |url-status=live |df=mdy-all }}</ref>
* Kada uzima podatke iz sadržaja mišljenja, identitet autora može pomoći u utvrđivanju pouzdanosti. Mišljenja stručnjaka i priznatih stručnjaka vjerovatnije će biti pouzdana i odražavati značajno stajalište.<ref group=notes>Please keep in mind that any exceptional claim would require [[Wikipedia:Verifiability#Exceptional claims require exceptional sources|exceptional sources]], and this is policy.</ref> Ako izjava nije mjerodavna, pripišite mišljenje autoru u tekstu članka i ne predstavljajte ga kao činjenicu. Recenzije za knjige, filmove, umjetnost itd. mogu biti mišljenja, sažeci ili naučni radovi.<ref name="Princeton">{{cite web |year=2011 |title=Book reviews |publisher=Princeton |work=Scholarly definition document |url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=book%20review |accessdate=September 22, 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111105055403/http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=book%20review |archive-date=November 5, 2011 |url-status=live |df=mdy-all }}</ref><ref name="VirginiaTech">{{cite web |year=2011 |title=Book reviews |publisher=Virginia Polytechnic Institute and State University |work=Scholarly definition document |url=http://www.lib.vt.edu/find/byformat/bookreviews.html |accessdate=September 22, 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110910082750/http://www.lib.vt.edu/find/byformat/bookreviews.html |archive-date=September 10, 2011 |url-status=dead |df=mdy-all }}</ref>
* Naučni izvori i visokokvalitetni nenaučni izvori uglavnom su bolji od vijesti o akademskim temama. Saopćenja za štampu organizacija ili časopisa često koriste novine uz minimalne promjene; takvi izvori su kurnalizam i ne bi se trebali tretirati drugačije od osnovnog saopćenja za javnost. Povremeno neke novine još uvijek imaju specijalne novinare koji se navode po imenima. Što se tiče biomedicinskih članaka, također pogledajte [[Wikipedia:Identificiranje pouzdanih izvora (medicina)]].
* Izvještavanje o glasinama ima ograničenu enciklopedijsku vrijednost, iako u nekim slučajevima provjerljive informacije o glasinama mogu biti prikladne (tj. ako su same glasine vrijedne pažnje, bez obzira jesu li ili nisu istinite). [[wikipedia:Šta Wikipedia nije|Wikipedia nije mjesto]] za prenošenje tračeva i glasina.
* Neke novinske organizacije koriste članke na Wikipediji kao izvor za svoj rad. Urednici bi se zato trebali čuvati kružnih izvora.<ref group=notes>A variety of these incidents have been documented by ''[[Private Eye]]'' and others and discussed on Wikipedia, where incorrect details from articles added as [[Wikipedia:Vandalism|vandalism]] or otherwise have appeared in newspapers</ref>
* Da li je ''određena'' vijest pouzdana za činjenicu ili izjavu, treba ispitati od slučaja do slučaja.
* Ne smije se tvrditi više izvora za bilo koji članak o žičanim uslugama. Takvi izvori su u osnovi jedan izvor.
* Neke novinske organizacije ne objavljuju svoje uređivačke politike.
* Signali da se novinska organizacija bavi provjerom činjenica i ima reputaciju tačnosti su objavljivanje ispravki i otkrivanja sukoba interesa.
=== Proizvođači i internet prodaja ===
{{Shortcut|WP:PRIDRUŽENI}}
Iako smjernice za sadržaj za [[wikipedia:Vanjski linkovi|vanjske linkove]] zabranjuju povezivanje s "Pojedinim web stranicama koje prvenstveno postoje za prodaju proizvoda ili usluga", uvrštavanje citata može biti dopušteno stranicama e-trgovine, poput knjiga na stranici prodavača knjiga ili albuma na njegovom streamingu - muzičkoj stranici, kako bi se provjerile stvari poput naslova i vremena izvođenja. Novinarski i akademski izvori su poželjniji, a veze e-trgovine trebalo bi zamijeniti pouzdanim nekomercijalnim izvorima ako su dostupni.
Rangiranja koja predlažu dobavljači (poput lista najprodavanijih na Amazonu) obično imaju barem jedan od sljedećih problema:
# Možda je nemoguće osigurati stabilan izvor za navodno rangiranje.
# Kada ga prodavatelj samo objavi, tj. nema pouzdanog neovisnog izvora koji potvrđuje rang kao relevantan, rangiranje obično ima nedovoljnu težinu da bi se moglo spomenuti u bilo kojem članku.
Iz takvih razloga takvo rangiranje obično se izbjegava kao sadržaj Wikipedije.
=== Pristrani ili tvrdoglavi izvori ===
{{shortcut|WP:PRISTRAN|WP:PARTIZAN}}
{{See also|Wikipedia:Neutralno gledište#Pristranost u izvorima|Wikipedia:Neutralnost izvora}}
Članci na Wikipediji moraju predstavljati [[wikipedia:Neutralno gledište|neutralno gledište]]. Međutim, od pouzdanih izvora se ne traži da budu neutralni, nepristrani ili objektivni. Ponekad su neutralni izvori najbolji mogući izvori za potporu informacijama o različitim stavovima o nekoj temi.
Uobičajeni izvori pristranosti uključuju politička, finansijska, vjerska, filozofska ili druga uvjerenja. Iako izvor može biti pristran, on može biti pouzdan u određenom [[Korisnik:Munja/Test#Kontekst je važan|kontekstu]]. Kada se bave potencijalno pristranim izvorom, urednici bi trebali razmotriti ispunjava li izvor uobičajene zahtjeve za pouzdane izvore, kao što su urednička kontrola, reputacija za provjeru činjenica i nivo neovisnosti od teme koju izvor pokriva. Pristrasnost atribuciju u tekstu može učiniti prikladnom, kao u "Feministica Betty Friedan napisala je ..."; "Prema marksističkom ekonomisti Harry Magdoffu ..."; ili "konzervativni republikanski predsjednički kandidat Barry Goldwater vjerovao je da ...".
== {{anchor|Self-published and questionable sources}}Upitni i samoobjavljeni izvori ==
<!-- This Anchor tag serves to provide a permanent target for incoming section links. Please do not move it out of the section heading, even though it disrupts edit summary generation (you can manually fix the edit summary before saving your changes). Please do not modify it, even if you modify the section title. It is always best to anchor an old section header that has been changed so that links to it won't be broken. See [[Template:Anchor]] for details. (This text: [[Template:Anchor comment]]) -->
{{main|Wikipedia:Provjerljivost#Pouzdani izvori}}
=== Upitni izvori ===
{{
Upitni
Čuvajte se izvora koji zvuče pouzdano, ali nemaju reputaciju provjere činjenica i tačnosti koju ova smjernica zahtijeva.<ref name=DM>An example is the ''[[Daily Mail]]'', which is broadly considered a questionable and prohibited source, per [[Wikipedia:Reliable sources/Noticeboard/Archive 220#Daily Mail RfC|this RfC]].</ref> ''Časopis 100% pouzdanih činjeničnih informacija'' mogao bi imati reputaciju "predatorskog" ponašanja, što uključuje sumnjive poslovne prakse i/ili procese recenziranja koji izazivaju zabrinutost zbog pouzdanosti članaka u njihovim časopisima..<ref name=Beall1>{{cite journal |last=Beall |first=Jeffrey |authorlink=Jeffrey Beall |date=25 February 2015 |title='Predatory' Open-Access Scholarly Publishers |journal=[[The Charleston Advisor]] |url=http://eprints.rclis.org/25046/1/Rahman%20and%20Engels_%202015_Predatory%20open%20access%20journals.pdf |access-date=7 January 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201837/http://eprints.rclis.org/25046/1/Rahman%20and%20Engels_%202015_Predatory%20open%20access%20journals.pdf |archive-date=4 March 2016 |url-status=live |df=dmy-all }}</ref><ref name="Beall2">{{cite web|last1=Beall|first1=Jeffrey|title=Potential, possible, or probable predatory scholarly open-access publishers|url=https://scholarlyoa.com/publishers/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170111172306/https://scholarlyoa.com/publishers/|archive-date=17 January 2017}}</ref>
==== Reklamni sadržaj ====
{{Shortcut|WP:SPONZORISANI}}
{{see also|Wikipedia:Sukob interesa#Prikriveno oglašavanje}}
Sponzorirani sadržaj je općenito neprihvatljiv kao izvor, jer ga plaćaju oglašivači i zaobilazi uređivački postupak publikacije. Pouzdane publikacije jasno ukazuju na sponzorirane članke u crti ili s odricanjem odgovornosti na vrhu članka. Upitni su i izvori koji jasno ne razlikuju članke sponzoriranog sadržaja od onih koje su napisali urednici.
Simpozijumi i dodaci akademskim časopisima često su (ali ne uvijek) neprihvatljivi izvori. Često ih sponzoriraju industrijske grupe koje imaju finansijski interes za ishod izvještaja. Možda im nedostaje neovisni urednički nadzor i stručna recenzija, bez nadgledanja sadržaja od strane matičnog časopisa.<ref name=ICMJE_recommendations_2015>{{Citation| last = Fees| first = F.| title = Recommendations for the conduct, reporting, editing, and publication of scholarly work in medical journals| url = http://www.icmje.org/icmje-recommendations.pdf| date = 2016| access-date = 2019-01-12| archive-url = https://web.archive.org/web/20140305222129/http://www.icmje.org/icmje-recommendations.pdf| archive-date = 2014-03-05| url-status = live}} [http://www.icmje.org/recommendations/browse/roles-and-responsibilities/author-responsibilities--conflicts-of-interest.html Conflicts-of-interest section] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181230102758/http://www.icmje.org/recommendations/browse/roles-and-responsibilities/author-responsibilities--conflicts-of-interest.html |date=2018-12-30 }}, [Last update on 2015 Dec].</ref>Takvi članci ne dijele pouzdanost svog matičnog žurnala,<ref name="supp_quality">{{cite journal |last1=Rochon |first1=PA |last2=Gurwitz |first2=JH |last3=Cheung |first3=CM |last4=Hayes |first4=JA |last5=Chalmers |first5=TC |title=Evaluating the quality of articles published in journal supplements compared with the quality of those published in the parent journal. |journal=JAMA |date=13 July 1994 |volume=272 |issue=2 |pages=108–13 |pmid=8015117 |doi=10.1001/jama.1994.03520020034009 }}</ref> bivajući u osnovi plaćeni oglasi prerušeni u akademske članke. Takvi dodaci i oni koji jasno ne izjavljuju svoju uređivačku politiku i sukob interesa ne bi trebali biti navedeni.
Naznake da je članak objavljen u dodatku mogu biti prilično suptilne; naprimjer, slovo "S" dodano broju stranice,<ref>{{cite journal |last1=Nestle |first1=Marion |title=Food company sponsorship of nutrition research and professional activities: a conflict of interest? |journal=Public Health Nutrition |date=2 January 2007 |volume=4 |issue=5 |pages=1015–1022 |doi=10.1079/PHN2001253 |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/0DC05EE7794D352882D2F089111A0449/S1368980001001069a.pdf/food_company_sponsorship_of_nutrition_research_and_professional_activities_a_conflict_of_interest.pdf |access-date=12 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181117105015/https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/0DC05EE7794D352882D2F089111A0449/S1368980001001069a.pdf/food_company_sponsorship_of_nutrition_research_and_professional_activities_a_conflict_of_interest.pdf |archive-date=17 November 2018 |url-status=live |df=dmy-all }}</ref> ili "Suppl." u referenci.<ref>See [[Wikipedia talk:WikiProject Medicine/Archive 109#Sponsored supplement?|this discussion]] of how to identify shill academic articles cited in Wikipedia.</ref> Međutim, imajte na umu da puko objavljivanje u dodatku nije ''prima facie'' ("na prvu") dokaz da je objavljeno u ''<u>sponzoriranom</u>'' dodatku. Mnogi, ako ne i većina dodataka savršeno su legitimni izvori, kao što su ''Dodaci o astronomiji i astrofizici'', ''Nuklearna fizika B: Dodaci zbornicima'', ''Dodatak London Gazette'' ili ''Dodatak o visokom obrazovanju Timesa''. Sponzorirani dodatak također ne mora nužno sadržavati COI; naprimjer, agencije za javno zdravstvo mogu također sponzorirati dodatke. Međutim, grupe koje imaju COI mogu se sakriti iza slojeva prednjih organizacija s bezazlenim imenima, tako da bi konačni izvori finansiranja uvijek trebali biti utvrđeni.
=== Samoobjavljeni izvori (online i papirni) ===
{{
{{main|Wikipedia:Provjerljivost#Samoobjavljeni izvori}}
Svako može napraviti ličnu web stranicu ili objaviti vlastitu knjigu i tvrditi da je stručnjak u određenom polju. Iz tog razloga, samoobjavljeni izvori uglavnom nisu prihvatljivi. Samoobjavljene knjige i bilteni, lične stranice na web lokacijama za društvene mreže, [[Twitter|tweetovi]] i postovi na [[Internetski forum|internetskim forumima]], svi su primjeri samoobjavljenih medija. Samoobjavljeni stručni izvori mogu se smatrati pouzdanima kada ih je izradio etablirani stručnjak za predmetnu temu, čiji su rad na odgovarajućem polju prethodno objavili pouzdani, neovisni izdavači. '''Nikada''' nemojte koristiti samoobjavljene izvore kao neovisne izvore o živim ljudima, čak i ako je autor stručnjak, poznati profesionalni istraživač ili pisac.
====
{{anchor|Korisnički-generisan}}{{shortcut|3=WP:KORISNIČKIGENERISAN}}
Sadržaj s web lokacija čiji je sadržaj uglavnom generiran od strane korisnika uglavnom je neprihvatljiv. Web stranice s korisničkim sadržajem uključuju lične web stranice, lične i grupne blogove (isključujući blogove novina i časopisa), farme sadržaja, Internet forume, web lokacije društvenih medija, usluge hostinga videa i slika, većinu wikija i druge web stranice izrađene u saradnji.
Primjeri neprihvatljivih web lokacija koje generiraju korisnici su [[Wikipedia]], [[Twitter]], [[Facebook]], [[Tumblr]], [[Instagram]], [[Reddit]], [[IMDb]], [[Ancestry.com]], [[Find a Grave]], i [[ODMP]].
Iako agregatori pregleda (kao što je [[Rotten Tomatoes]]) mogu biti pouzdani, ocjene njihove publike na osnovu recenzija njihovih korisnika nisu.
Wikilink posebno nije pouzdan izvor.
=== Samoobjavljeni i upitni izvori kao izvori o sebi ===
{{shortcut|WP:OSEBI}}
{{See also|Wikipedia:Provjerljivost#Samoobjavljeni ili upitni izvori kao izvori o sebi}}
Samoobjavljeni ili sumnjivi izvori mogu se koristiti kao izvori informacija '''o sebi''', posebno u člancima o sebi, bez zahtjeva da budu objavljeni kao stručnjaci u toj oblasti, sve dok su zadovoljeni sljedeći kriteriji:
# Materijal nije ni pretjerano samoposluživanje, niti iznimna tvrdnja.
# Ne uključuje tvrdnje prema trećim stranama (poput ljudi, organizacija ili drugih entiteta).
# Ne uključuje tvrdnje o događajima koji nisu direktno povezani sa temom.
# Nema osnovane sumnje u njegovu autentičnost.
# Članak na Wikipediji se ne temelji prvenstveno na takvim izvorima.
Ovi se zahtjevi odnose i na stranice s web lokacija društvenih mreža kao što su Twitter, Tumblr i Facebook. Upotreba materijala iz vlastitog izvora treba biti ''de minimis'' (minimalno); velika većina bilo kojeg članka mora biti izvedena iz neovisnih izvora.
== Pouzdanost u specifičnim kontekstima ==
=== Biografije živih osoba ===
{{shortcut|WP:KONTEKST}}
{{main|Wikipedia:Biografije živih osoba#Pouzdani izvori}}
Urednici moraju biti posebno oprezni pri pisanju biografskog materijala o živim osobama. Sporni materijal o živoj osobi koji nije izvor ili je izvor lošeg kvaliteta treba odmah ukloniti; nemojte ga premjestiti na stranicu za razgovor. Ovo se odnosi na bilo koji materijal koji se odnosi na žive osobe na bilo kojoj stranici u bilo kojem imenskom prostoru, a ne samo na prostoru članaka.
=== Primarni, sekundarni i tercijarni izvori ===
{{shortcut|WP:PRIMARNI|WP:SEKUNDARNI}}
{{main|Wikipedia:Bez originalnog istraživanja#Primarni, sekundarni i tercijarni izvori}}
Članci na Wikipediji
Mogu se citirati ugledni tercijarni izvori, poput uvodnih univerzitetskih udžbenika, almanaha i enciklopedija.. {{anchor|Wikipedia is not a reliable source}}Međutim, iako su članci na Wikipediji tercijarni izvori, Wikipedia ne koristi sistematski mehanizam za provjeru činjenica ili tačnosti. Stoga '''članci Wikipedije (i ogledala Wikipedije) sami po sebi nisu pouzdani izvori u bilo koju svrhu''' (osim kao sami izvori po sebi prema [[WP:SAMOIZVOR|WP:SELFSOURCE]]).
Primarne izvore često je teško pravilno koristiti. Iako mogu biti pouzdani i korisni u određenim situacijama, moraju se koristiti s oprezom kako bi se izbjegla izvorna istraživanja. Iako se određene činjenice mogu uzeti iz primarnih izvora, prednost se daje sekundarnim izvorima koji predstavljaju isti materijal. Treba izbjegavati velike blokove materijala koji se zasnivaju isključivo na primarnim izvorima. Sve interpretativne tvrdnje, analize ili sintetičke tvrdnje o primarnim izvorima moraju se pozivati na sekundarni izvor, umjesto na originalnu analizu materijala primarnog izvora od strane urednika Wikipedije.
Pri uređivanju članaka u kojima je zabrinjavajuća upotreba primarnih izvora, ugrađeni predlošci, kao što su {{tl|primarni linijski izvor}} i {{tl|bolji izvor}} ili predloške članaka, kao što su {{tl|primarni izvori}} i {{tl|potrebno je više citata iz nauke}}, može se koristiti za označavanje područja koja izazivaju zabrinutost.
=== Medicinske tvrdnje ===
{{shortcut|WP:PI/MEDICINA}}
{{main|Wikipedia:Identificiranje pouzdanih izvora (medicina)}}
Idealni izvori za '''biomedicinske tvrdnje''' uključuju općenite ili sistematične preglede u pouzdanim, neovisnim, objavljenim izvorima, kao što su ugledni medicinski časopisi, široko priznati standardni udžbenici koje su napisali stručnjaci iz određene oblasti ili medicinske smjernice i izjave o stavovima nacionalnih ili međunarodno uglednih stručnih tijela. Od vitalne je važnosti da se biomedicinske informacije u svim vrstama članaka temelje na pouzdanim, neovisnim, objavljenim izvorima i da tačno odražavaju trenutno medicinsko znanje.
===
{{shortcut|WP:PI/CITATI}}
{{further|Wikipedia:Stilski priručnik#Citati}}
Tačnost citiranog materijala je najvažnija, a tačnost citata živih osoba je posebno osjetljiva. Da bi se osigurala tačnost, tekst citiranog materijala najbolje je uzeti iz (i citirati) iz izvornog izvora koji se citira. Ako to nije moguće, tada se tekst može uzeti iz pouzdanog sekundarnog izvora (idealno je onog koji uključuje navod u izvorniku). Bez obzira odakle preuzimate citirani tekst, važno je razjasniti stvarni izvor teksta, kako se on pojavljuje u članku.
Na partizanske sekundarne izvore treba gledati sa sumnjom, jer mogu pogrešno citirati ili citirati izvan konteksta. U takvim slučajevima potražite neutralno potkrepljivanje iz drugog izvora.
Svaka analiza ili tumačenje citiranog materijala, međutim, treba se oslanjati na sekundarni izvor (vidi [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja]]).
===Akademski konsenzus===
{{Shortcut|WP:PI/AKADEMSKI}}
Izjava da svi ili većina naučnika ili učenjaka zastupaju određeno stajalište zahtijeva pouzdan izvor koji direktno govori da svi ili većina naučnika ili učenjaka zastupaju taj stav. Inače, pojedinačna mišljenja treba identificirati kao mišljenja određenih, imenovanih izvora. Urednici bi trebali izbjegavati originalna istraživanja, posebno u pogledu davanja sveobuhvatnih izjava na osnovu novih sinteza različitih materijala. Jednostavno rečeno, bilo koja izjava na Wikipediji da postoji akademski konsenzus o nekoj temi mora se dobiti umjesto da se temelji na mišljenju ili procjeni urednika. Članci za pregled, posebno oni objavljeni u časopisima sa akademskim pregledima koji istražuju literaturu, mogu pomoći u razjašnjavanju akademskog konsenzusa.
=== Upotreba iz drugih izvora ===
{{Shortcut|2=WP:IZDRUGIH}}
Način na koji prihvaćeni i visokokvalitetni pouzdani izvori koriste dati izvor daje dokaze, pozitivne ili negativne, za njegovu pouzdanost i reputaciju. Što je ova upotreba raširenija i dosljednija, to su jači dokazi. Naprimjer, rašireno citiranje bez komentara na činjenice dokaz je reputacije i pouzdanosti izvora za slične činjenice, dok raširene sumnje u pouzdanost teže tome. Ako je citiranje izvana glavni pokazatelj pouzdanosti, posebno treba voditi računa da se pridržavate drugih smjernica i politika i da ne zastupate neprimjereno sporne ili manjinske zahtjeve. Cilj je odražavati utvrđena stajališta o izvorima onoliko koliko ih možemo utvrditi.
=== Izjave mišljenja ===
{{Shortcut|WP:PI/MIŠLJENJE}}
Neki se izvori mogu smatrati pouzdanima za izjave o mišljenju njihovog autora, ali ne i za izjave koje se tvrde kao činjenice. Naprimjer, inline kvalifikator može reći: "[Autor XYZ] kaže ....". Primarni primjer za to su dijelovi mišljenja u izvorima koji su prepoznati kao pouzdani. Kada ih koristite, najbolje je jasno pripisati mišljenja u tekstu autoru i čitatelju jasno dati do znanja da čita mišljenje.
U surpotnom pouzdani izvori vijesti - naprimjer, web stranica velike novinske organizacije - koja objavljuje u blogovskom formatu za neke ili sve svoje sadržaje mogu biti jednako pouzdani kao da su objavljeni u standardnom formatu vijesti.
Postoji važan izuzetak za navođenje činjenica ''ili'' mišljenja: '''Nikada nemojte koristiti [[Samoizdavanje|samoizdane]] knjige, [[zine]], web stranice, web forume, [[Blog|blogove]] i [[Twitter|tweetove]] kao izvor materijala o živoj osobi''', osim ako to subjekt biografske građe nije napisao ili objavio. "Samoobjavljeni blogovi" u ovom kontekstu odnose se na lične i grupne blogove; vidi Wikipedia: [[wikipedia:Biografije živih osoba#Pouzdani izvori|Biografije živih osoba § Pouzdani izvori]] i [[wikipedia:Biografije živih osoba#Korištenje predmeta kao samoobjavljenog izvora|Wikipedia: Biografije živih osoba § Korištenje predmeta kao samoobjavljenog izvora]].
=== Udarne vijesti ===
{{Shortcut|WP:UDARNEVIJESTI}}
{{Further|Wikipedia:Biografije živih osoba#Izbjegavajte tračeve i petlje povratnih informacija}}
Izvještaji u udarnim vijestima često sadrže ozbiljne netačnosti. Kao e-publikacija, Wikipedia može i treba biti ažurirana, ali Wikipedia nije novina i ne mora ulaziti u sve detalje trenutnog događaja u stvarnom vremenu. Bolje je pričekati dan ili dva nakon događaja prije dodavanja detalja u enciklopediju, nego pomoći širenju potencijalno lažnih glasina. To daje novinarima vremena da prikupe više informacija i provjere tvrdnje, a istražne vlasti daju službene najave. Knjiga ''[[On the Media]]'' ''Breaking News Consumer's Handbook''<ref>{{Cite web|url=https://www.wnyc.org/story/breaking-news-consumers-handbook-pdf/|title=The Breaking News Consumer's Handbook {{!}} On the Media|website=WNYC|language=en|access-date=2019-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190228030728/https://www.wnyc.org/story/breaking-news-consumers-handbook-pdf/|archive-date=2019-02-28|url-status=live}}</ref> sadrži nekoliko prijedloga za izbjegavanje širenja nepouzdanih i lažnih informacija, poput nepovjerenja u anonimne izvore i nepotvrđene izvještaje, kao i izvještaje koji se pripisuju drugim vijestima; traženje više izvora; traženje izvještaja očevidaca; opreznost prema potencijalnim podvalama i skeptičnost prema izvještajima o mogućim dodatnim napadačima u masovnim pucnjavama.
Tvrdnje iz izvornih novinskih izvještaja trebalo bi odmah zamijeniti bolje istraženim čim se objave, posebno ako su ti izvorni izvještaji sadržavali netačnosti. Sve najnovije vijesti, bez izuzetka, su primarni izvori i s njima se treba postupati oprezno: vidi ''{{Section link|Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|Primarni, sekundarni i tercijarni izvori}}''.
Kada uređujete članak o trenutnom događaju, imajte na umu pristranost prema recentizmu.
Šabloni {{tl|trenutno}}, {{tl|nedavna smrt}} ili drugi predložak vezan za tekuće događaje može se dodati na vrh članaka o događaju sa udarnim vijestima kako bi upozorio čitatelje na činjenicu da neke informacije u članku mogu biti netačne i skrenuo pažnju na potrebu dodavanja poboljšanih izvora kad oni postaju dostupni. Ovi se šabloni ne bi trebali koristiti za označavanje članaka o temama ili osobama u vijestima; da jesu, stotine hiljada članaka imalo bi takav obrazac, ali bez značajne prednosti (također vidi [[Wikipedia:Nema odricanja odgovornosti u člancima]]).
=== Naslovi ===
{{Shortcut|WP:NASLOVI}}
Naslovi vijesti nisu pouzdan izvor ako informacije u naslovu nisu izričito podržane u tijelu izvora. Naslovi su napisani kako bi brzo i kratko privukli pažnju čitaoca; mogu biti precijenjeni ili im nedostaje konteksta, a ponekad sadrže pretjerivanja ili senzacionalizirane tvrdnje s namjerom da privuku čitatelje na inače pouzdan članak. Često ih pišu urednici kopija umjesto istraživača i novinara koji su napisali članke.
== Zastarjeli izvori ==
{{main|Wikipedia:Zastarjeli izvori}}
{{see also|2=Wikipedia:Crna lista}}
Mali broj izvora zastario je na Wikipediji. To znači da ih ne treba koristiti, osim ako za to ne postoji određeni konsenzus. Zastarenje se događa putem zahtjeva za komentarom, obično na oglasnoj ploči pouzdanih izvora. Rezervirano je za izvore koji imaju značajnu povijest izrade ili druge ozbiljne činjenične probleme s tačnošću (npr. Promicanje teorija zavjere), obično kada postoji veliki broj referenci na izvor što izaziva zabrinutost zbog integriteta informacija u enciklopediji.
Zastarjeli izvor ne bi se trebao koristiti u prilog činjeničnim tvrdnjama. Iako postoje izuzeci za raspravu o stavu samog izvora o nečemu, to su rijetko prikladni vanjski članci o samom izvoru. U općim člancima, komentari na mišljenje zastarjelog izvora trebali bi se izvući iz nezavisnih sekundarnih izvora. Uključivanje potraživanja ili izjave zastarjelog izvora koji nisu pokriveni pouzdanim izvorima riskira davanje neprimjerene težine rubnom pogledu.
Neki su izvori na crnoj listi i uopće se ne mogu koristiti. Uvrštavanje na crne liste uglavnom je rezervirano za izvore koji se dodaju uvredljivo, kao što su web stranice s lažnim vijestima koje finansira država s poviješću dodavanja od strane farmi trolova. Određeni izvori na crnoj listi mogu se lokalno staviti na bijelu listu; pogledajte [[Wikipedia:Crna lista]] za ostale detalje o stavljanju na crnu listu.
== Također pogledajte ==
=== Šabloni ===
* {{tl|relevantnost}} – dodaje: {{Relevantnost}}
* {{tl|
* {{tl|nepouzdan izvor?}}
=== Pravila i smjernice ===
{{div col}}
* [[Wikipedia:Citiranje izvora|Citiranje izvora]]
* [[Wikipedia:Identificiranje pouzdanih izvora (medicina)|Identificiranje pouzdanih izvora (medicina)]]
* [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]
{{div col end}}
=== Bilješke ===
{{reflist|group=notes}}
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
* [https://www.bowdoin.edu/writing-guides/primaries.htm How to Read a Primary Source], ''Reading, Writing, and Researching for History: A Guide for College Students'', Patrick Rael, 2004. (Also [https://www.bowdoin.edu/writing-guides/primaries.pdf pdf version])
* [https://www.bowdoin.edu/writing-guides/secondary.htm How to Read a Secondary Source], ''Reading, Writing, and Researching for History: A Guide for College Students'', Patrick Rael, 2004. (Also [https://www.bowdoin.edu/writing-guides/secondary.pdf pdf version])
* [http://xkcd.com/978/ Citogenesis (Where citations come from)], xkcd comic by [[Randall Munroe]]
* [http://www.geek.com/news/how-i-used-lies-about-a-cartoon-to-prove-history-is-meaningless-on-the-internet-1656188/ "How I used lies about a cartoon to prove history is meaningless on the internet"], [[Geek.com]]. How a troll used user-generated content to spread misinformation to TV.com, the IMDb, and Wikipedia.
* [https://www.lawfareblog.com/how-read-news-story-about-investigation-eight-tips-who-saying-what How to Read a News Story About an Investigation: Eight Tips on Who Is Saying What], [[Benjamin Wittes]], ''[[Lawfare (blog)|Lawfare]]''
{{Pravila i smjernice Wikipedije}}
[[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije]]
| |||