Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Bez originalnog istraživanja"

{{Pravilo|WP:BOI|WP:BEZORIG|WP:ORIGINAL}}

'''Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati originalno istraživanje'''. Fraza "originalno istraživanje" (OI) koristi se na [[Wikipedia|Wikipediji]] da označi materijal—poputmaterijal – poput činjenica, navoda i ideja—zaideja – za koje [[Wikipedia:Provjerljivost#Pouzdani izvori|pouzdani, objavljeni izvori]] ne postoje.{{efn|Pod izrazom "postoji" zajednica smatra da je pouzdani izvor morao biti objavljen i da i dalje postoji -– negdje u svijetu, na bilo kojem jeziku, bez obzira na to je li dostupan ili ne -– čak i ako u članku trenutno nije naveden nijedan izvor. Članci koji trenutno imenuju nula referenci bilo koje vrste mogu biti u potpunosti usklađeni s ovim pravilima -– sve dok postoji ''razumno očekivanje'' da svaki djelić materijala podržava objavljeni, pouzdani izvor.|name=Exists}} Ovo uključuje bilo koju analizu ili sintezu objavljenog materijala koji [[#Sinteza objavljenog materijala|služi za donošenje ili impliciranje zaključaka koji nisu navedeni u izvorima]]. Da bi pokazali da ne dodajete OI, morate biti u mogućnosti citirati pouzdane, objavljene izvore koji su ''direktno vezani'' temi članka te ''direktno podržavaju'' prezentirani materijal. (Ova politika bez originalnog istraživanja se ne odnosi na [[Pomoć:Using talk pages|stranice za razgovor]] i ostale stranice koje procjenjuju sadržaj članka i izvora, kao što su diskusije za brisanje ili oglasne ploče politike.)

Zabrana OI-a znači da sav materijal koji se dodaje člancima mora biti ''pripisan'' pouzdanom, objavljenom izvoru, čak i ako zapravo nije ''pripisan''.{{efn|name=Exists}} Politika [[wikipedia:Provjerljivost|provjerljivosti]] kaže da linijski citat na pouzdan izvor može biti omogućen za sve citate, kao i za bilo šta [[WP:IZAZOV|osporeno ili vjerovatno osporeno]]—ali – ali izvor ''mora'' postojati čak i za materijal koji nikad nije orporavan. Naprimjer, za izjavu "glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo" nije potreban izvor, niti je izjava originalno istraživanje, jer je to nešto što ''nije'' izmišljeno te se lahko može provjeriti, tako da se vjerovatno niko neće usprotiviti tome; mi znamo da izvori postoje za to iako nisu citirani. Izjava je ''pripisiva'', iako nije ''pripisana''.

{{Dodatne informacije|Wikipedia:Verifiability|Wikipedia:Identifying reliable sources}} Bilo koji materijal koji je osporavan ili [[WP:MOGLOBI|bi mogao biti osporavan]] mora biti podržan pouzdanim izvorom. Materijal za koji se ne može naći pouzdan izvor smatra se originalnim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati da vaša izmjena nije originalno istraživanje je da navedete pouzdan objavljeni izvor koji sadrži isti materijal. Čak iako koristite materijal dobrog izvora, ako ga koristite van konteksta ili ako dolazite do zaključka koji izvor nije ''direktno i izričito'' podržan izvorom, bavite se originalnim istraživanjem; pogledajte [[WP:SINTEZA|ispod]].

Članci na Wikipediji trebali bi se temeljiti na [[wikipedia:Pouzdani izvori|pouzdanim]], objavljenim [[Sekundarni izvori|sekundarnim izvorima]] i, u manjoj mjeri, na tercijarnim i primarnim izvorima. Sekundarni ili tercijarni izvori potrebni su da bi se utvrdila značajnost teme i izbjegle nove interpretacije primarnih izvora. Sve analize i interpretativne ili sintetičke tvrdnje o primarnim izvorima moraju se pozivati na sekundarni ili tercijarni izvor i ne smiju biti izvorna analiza materijala primarnog izvora od strane urednika Wikipedije.

Dalji primjeri primarnih izvora su: arheološki predmeti; rezultati popisa; video ili transkripti nadzora, javnih rasprava itd; istražni izvještaji; suđenje/parnica u bilo kojoj zemlji (uključujući materijale {{snd}}koji se odnose ili na suđenje ili na bilo koju od strana uključenih u suđenje{{snd}}objavljene/napisane od bilo koje uključene strane, prije, tokom ili poslije suđenja); uvodnici, priručnici, kolumne, blogovi i druga mišljenja, uključujući (ovisno o kontekstu) recenzije i intervjue {{crossref|(seepogledajte {{section link|Wikipedia:ReliablePouzdani sourcesizvori#NewsNovinske organizationsorganizacije}})}}; tabelarni rezultati anketa ili upitnika; originalna filozofska djela; religijski spisi; srednjovjekovna i antička djela, čak i ako navode ranije poznate ili izgubljene spise; nadgrobne ploče i nadgrobni spomenici; i umjetnička i izmišljena djela poput pjesama, scenarija, scenarija, romana, filmova, video zapisa i televizijskih programa. Za definicije primarnih izvora: {{bulleted list |Biblioteke Univerziteta Nevada, Reno, primarne izvore definiraju kao pružanje "unutrašnjeg pogleda na određeni događaj". Kao primjere nude: '''originalni dokumenti''', kao što su autobiografije, dnevnici, e-pošta, intervjui, pisma, zapisnici, snimke novinskih filmova, službene evidencije, fotografije, neobrađeni podaci o istraživanjima i govori; '''kreativni radovi''', kao što su umjetnost, drama, filmovi, muzika, romani, poezija; i '''relikvije ili artefakti''', kao što su zgrade, odjeća, DNK, namještaj, nakit i keramika.<ref>{{cite web |title=What is a Primary Source? |url=http://www.library.unr.edu/instruction/help/primary.html |publisher=University of Nevada, Reno Libraries |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070209235512/http://www.library.unr.edu/instruction/help/primary.html |archivedate=9. 2. 2007}}</ref> |Biblioteka Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley, nudi ovu definiciju: "Primarni izvori su ili stvoreni tokom proučavanog vremenskog perioda ili su ih kasnije stvoreni od stranestvorili učesnikaučesnici u proučavanim događajima (kao u slučaju memoara). Oni odražavaju pojedinačno gledište sudionika ili promatrača. Primarni izvori omogućavaju istraživaču da se što više približi onome što se stvarno dogodilo tokom historijskog događaja ili vremenskog perioda".<ref name=Berkeley>{{cite web |title=Finding Historical Primary Sources |url=http://www.lib.berkeley.edu/instruct/guides/primarysources.html|publisher=University of California, Berkeley Library |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120702201241/http://www.lib.berkeley.edu/instruct/guides/primarysources.html |archivedate=2. 7. 2012}}</ref> |Biblioteke Univerziteta Duke nude ovu definiciju: "Primarni izvor je izvještaj o događaju iz prve ruke. Primarni izvori mogu obuhvaćati novinske članke, pisma, dnevnike, intervjue, zakone, izvještaje vladinih komisija i mnoge druge vrste dokumenata."<ref>{{cite web |title=How to Find Primary Sources |url=http://library.duke.edu/research/finding/primarysource.html |publisher=Duke University Libraries |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313082729/http://library.duke.edu/research/finding/primarysource.html |archivedate=13. 3. 2012}}</ref>}}}}

*:# primarni izvori koji su '''[[wikipedia:Pouzdani izvori|ugledno objavljeni]]''' mogu se koristiti u Wikipediji, ali samo pažljivo, jer ih je lahko zloupotrijebiti.{{efn|AnySvaka exceptionalizuzetna claimtvrdnja would requirezahtijeva [[Wikipedia:VerifiabilityProvjerljivost#ExceptionalIzuzetne tvrdnje zahtijevaju claimsizuzetne require_exceptional_sourcesizvore|exceptionalizuzetne sourcesdokaze]].}}

* Ako vaše stajalište zastupa izuzetno mala manjina, onda -– bilo istinito ili ne, možete li to dokazati ili ne -– to ne pripada Wikipediji, osim možda nekom pomoćnom članku. Wikipedia nije mjesto za originalno istraživanje.<ref>{{cite web|url=http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-September/006715.html|title=roy_q_royce@hotmail.com: --A Request RE a WIKIArticle--|last=Wales|first=Jimmy|date=29. 9. 2003|website=WikiEN-l Mailing List|publisher=Wikimedia Foundation}}</ref>

* {{Tl|Originalno istraživanje}} —– upozorenje za originalna istraživanja