Razlika između verzija stranice "Džamija u tvrđavi Stolac"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
mNo edit summary |
||
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}
{{Kategorizacija}}
{{Infokutija vjerski objekt
| ime = Džamija u tvrđavi Stolac
| slika =
| veličina_slike =
| alt_slike =
| opis_slike
| vrsta_karte = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte =
| reljef_karte = da
| opis_karte = Položaj Careve džamije u Bosni i Hercegovini
| geografska_širina =
| geografska_dužina =
| lokacija = [[Stolac]]
| država = Bosna i Hercegovina
| oznaka_baštine =
| arhitekt =
| arhitektonski_tip =
| arhitektonski_stil =
| osnivač =
| glavni_ugovarač =
| smjer_fasade =
| kamen_temeljac =
| godina_dovršetka = ? (obnovljena 1762)
| troškovi_gradnje =
| kapacitet =
| dužina = 8 m
| širina = 7 m
| visina_maks =
| broj_munara = 1
| visina_munare = 10 m
| materijali = kamen
}}
'''Džamija u tvrđavi Stolac''' jest jedna od pet [[džamija]] koje su izgrađene u [[Stolac|Stocu]] tokom vladavine [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] ovim područjem.<ref>Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 37.</ref> Tačan datum izgradnje nije poznat ali se zna da je izgrađena početkom 18. vijeka kada su Osmanlije obnavljali [[Vidovski|Vidošku tvrđavu]].
== Konstrukcija i obnova ==
Tvrđavu je grom uništio i u augustu 1840. godine, kada je eksplodirala barutana i sravnila je sa zemljom, zajedno sa džamijom. Odmah nakon rušenja, obnovu tvrđave izvršio je [[Ali-paša Rizvanbegović]]. Dnevne namaze u džamiji vršili su članovi posade ove tvrđave, njihove porodice i svi stanovnici tvrđave. Imami i muzeji ove džamije dobivali su plaću od države za izvršavanje svoje dužnosti, ili su uživali timare na teritoriji stolačkog kadiluka. Uprkos ukidanju kapetanija 1835. godine, Osmanlije zadržavaju manju posadu u ovoj tvrđavi sve do austrougarske okupacije 1878. godine. Nova vlast u u godinama nakon okupacije koristila je džamiju kao depo sve do 1888. godine, kada su je srušili prilikom preseljenja u novosagrađenu tvrđavu.<ref>Isto, str. 38.</ref>▼
Džamija je locirana je u strani na istočnoj periferiji tvrđave Vidoški, iznad gradske ulazne kapije. Džamija je oštećena udarom groma 1762. što se može utvrditi na osnovu bujrultije bosanskog valije Mehmed-paše Muhsinovića upućene blagajskom kadiji, ajanima vilajeta i službenicima u kojoj se traži doprinos istih u obnovi džamije.<ref>Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 37.</ref>
Pristupilo se obnovi džamije u kojoj će financijsku pomoć pružiti država, a stanovnici susjednih kadiluka poslužiti će kao radna snaga. Određeno je i 15 čerahora sa istim brojem konja koji bi pregonili potrebni građevinski materijal uz naknadu od 20 akči dnevno koju bi im isplaćivao povjerenik za izgradnju.<ref>Isto, str. 38.</ref>
Građena je od lomljenog kamena vezanog krečom, sa zidovima debljine oko jedan metar. Osnovica joj je pravougaona, dimenzija 8x7 metara i te dimenzije su djelomično zadržane do danas. Munara je bila kamena, oktogonalnog oblika, visine oko deset metara čiji se ostatci vide i danas u južnom zidu porušene džamije. O postojanju kamene munare svjedoči i jedan stari crtež sa početka 19. vijeka na kojem se vidi džamija s munarom. Pod je postavljen na čatrnju koja i danas drži vodu a mihrab je ukrašen sa šest redova stalaktita. Neobično za ovu džamiju je i to da mihrab nije sagrađen na sredini zida već je pomjeren oko jedan metar udesno.
▲Tvrđavu je grom uništio i
== Također pogledajte ==
* [[Spisak_džamija_u_Bosni_i_Hercegovini#Stolac|Džamije u Stocu]]
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Džamije u Stocu]]
|