Razlika između verzija stranice "Koncentracijski logor Auschwitz I"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Auschwitz I.jpg|mini|desno|Logor Auschwitz I, 2001.]]
'''Koncentracioni logor Auschwitz I ''', bio je upravni dio kompleksa [[Koncentracioni logor|koncentracionih logora]] Auschwitz za vrijeme [[Njemačka|njemačke]] okupacije [[Poljska|Poljske]] od 1939-451939–45. godine. Nalazio se u malom poljskom mjestu [[Oświęcim]] ([[Njemački jezik|njemački]]:''Auschwitz''). Danas su dijelovi tog kompleksa muzej i od 1997. godine pod zaštitom [[UNESCO]]-a i na spisku [[Svjetska baština|svjetske baštine]] UNESCO-a. Od 27. juna 2007. godine nosi naziv ''Auschwitz-Birkenau – njemački nacionalsocijalistički koncentracioni logor i logor za uništavanje.'' <ref>Ovaj naziv izabran je na zahjev Poljske na sjednici UNESCO-a u novozelandskom gradu Christchurch. Poljski ministar kulture Ujazdowski nazvao je ovu odluku "...Pobjedom historijske istine prema laži". Ne može se više govoriti o poljskim logorima smrti.</ref>
 
== Osnivanje logora ==
Red 10:
 
Prvi transport u Auschwitz bio je 20. maja 1940. godine. Sastojao se od trideset [[Židovi|Židova]] iz Njemačke, koji su trebali preuzeti kontrolne i nadgledne funkcije u logoru. Njima su dodijeljeni logoraški brojevi od 1 do 30. 14. juna 1940. godine dolazi drugi transport sa 728 političkih zatvorenika iz [[Tarnów]]a, sa dodijeljenim brojevima od 31-759. U tom trasportu nalazio se i Poljak [[Wieslaw Kielar]], koji je svoj petogodišnji boravak opisao u knjizi ''Anus mundi – Pet godina u Auschwitzu.''<ref>Wieslaw Kielar: ''Anus mundi – Pet godina u Auschwitzu.'' Matica srpska, Novi Sad, 1982. {{Simboli jezika|sr|srpski}}</ref>
Ukupno 18 zgrada, okruženih zidom, te dograđenim bolničkim objektima, zatvorom i krematorijom, već od augusta 1941. godine logor se naziva ''Blok 11'' i ograđuje se bodljikavom žicom, izvan koje su dvije zgrade za boravak članova uprave i vojnika. Do 1944. godine logor je dograđivan novim barakama za logoraše, a na ulazu u logor od 1942. godine stoji cinični natpis ''Rad oslobađa'' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Arbeit macht frei'').
 
== Boravak u logoru ==
Red 17:
[[Datoteka:KZ Auschwitz-Grüner Brief.JPG|mini|desno|Pismo Karla Zajonca iz logora Auschwitz 1940. godine, jednog od prvih logoraša iz drugog tranporta]]
Logorašima je u početku bilo odobreno primanje i slanje pošte na dopisnicama, na kojima su stajala slijedeća pravila:
:: '''Koncentracioni logor Auschwitz''' <small> Prijevod sa dopisnice, koje su korištene u logoru Auschwitz </small>
 
:::''Prilikom pismene prijepiske sa logorašima moraju su poštivati slijedeća pravila:
Red 37:
[[Datoteka:Auschwitz I material proofs of crimes 12.jpg|desno|mini|Uniforme logoraša Auschwitza]]
 
U početku su u ovom dijelu kompleksa bili zatočeni poljski opozicionari i intelektualci. Planirano je da u logoru bude oko 10.000 ljudi, ali već početkom 1942. godine bilo je u logoru 11.703 logoraša, od kojih su 1.510 bili ruski vojni zarobljenici. 1944. godine logor je brojao 18.500 logoraša. Od marta do augusta 1942. godine privremeno je smješteno 1.000 žena, koje su prebačene iz logora [[Koncentracioni logor Ravensbrück|Ravensbrück]]. Krajem 1944. godine iz dijela [[Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau|Auschwitz-Birkenau]] bilo je prebačeno oko 4.000 žena.
 
=== Procedura prijema ===
Red 74:
=== Zatvor ===
 
U ''Bloku 11'', kasnije nazvanom ''Blok 13'' bio je logorski zatvor. U podrumu su se nalazile četiri ćelije za stajanje, bez vanjskog svjetla, čija je površina bila manja od 1m<sup>2</sup>. Tzv. '' Stajaći bunker'' bio je kazna za prekršaje pravila logora. Npr. kazna od sedam dana bila je predviđena ako je logoraš u svojoj slamarici sakrio logorašku kapu kao zaštitu od hladnoće. Kao kazna za bijeg nekoliko logoraša iz logora zapovjednik Höß i [[Karl Fritzsch|Fritzsch]] izabrali su 23. aprila 1941. godine taoce od logoraša iz ''Bloka 2'' i osudili ih na smrt izgladnjivanjem u bunkeru. 29. jula 1941. godine žrtvuje se poljski katolički svećenik [[Maximilian Kolbe]], time da se oslobodi jedan logoraš iz bunkera i da njegovo mjesto zauzme on sam. Izmedu ''Bloka 11'' i Bloka ''10'' nalazio se zid, nazvan ''Crnim zidom'', na kojem su izvršavana smaknuća logoraša. Logoraši su se morali skinuti, zapisan bi bio broj logoraša, ime i datum rođenja, te bi jedan pripadnik SS-a pucao u potiljak.
 
=== Zatvorski bordel ===
Red 82:
=== Gasna komora i krematorijum ===
 
Kao gasna komora i krematorijum u logoru Auschwitz I koristio je bunker za municiju, koji je služio prvobitno za smaknuća prijekog suda Gestapoa za Gornju Šleziju. Na ljeto 1941. godine instalirano je postrojenje za provjetravanje. Bušenjem rupa na krovu bunkera, kroz koje se ubacivao ciklon B, omogućeno je masovno ubijanje logoraša od 1941. do maja 1942. godine. U jednoj akciji u decembru 1941. godine ubijeno je 900 sovjetskih ratnih zarobljenika, a u februaru 1942. godine 400 poljskih Židova, dovedenih sa prisilnog rada, odabranih zbog slabih učinaka na prisilnom radu, kao i bolesti. Ova jedina gasna komora u ovom dijelu logorskog kompleksa korištena je do maja 1942. godine.
 
Krematorijum je bio korišten do kraja jula 1943. godine. Kapacitetom nije zadovoljavo potrebe, te je bila planirana izgradnja novog, većeg krematorijuma. Narudžba datirana u oktobru od firme ''J. A. Topf und Söhne'' je stornirana, te su peći isporučene za Auschwitz-Birkenau. Krematorij je kasnije služio kao bunker SS vojnika za zažtitu od zračnih napada. Rupe za ubacivanje ciklona B na krovu su zabetonirane. Nakon rata poljske vlasti su vratile prvobitno stanje gasne komore, tako da dio tog bunkera odgovara pokušaju rekonstrukcije gasne komore. Ova teza korištena je u raznim fazama [[Revizionizam|revizionizma]] neonacističkih organizacija i pokušaja političko desnih organizacija da gasne komore prikažu kao izmišljotinu i propagandu saveznika.
Red 112:
* Procesi u Beču.
* Optužnice austrijskog ministarstva pravosuđa, bez donošenja presude.
* 6 procesa u Njemačkoj od 1963-701963–70. godine.
* Proces u Beču protiv dva arhitekta, koji su učestvovali u izgradnji logora.
* Procesi protiv [[Carl Clauberg]]a, [[Adolf Eichmann]]a, [[Irma Grese]], [[Friedrich Hartjenstein]]a, [[Josef Kramer]]a, [[Heinrich Schwarz]]a.
 
== Također pogledajte ==
 
* [[Poljski logori smrti]]
 
== Reference ==
Line 122 ⟶ 126:
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Auschwitz I}}
{{Proširiti sekciju}}
 
* {{Cite web|url=http://auschwitz.org/|title=Auschwitz-Birkenau|website=auschwitz.org|accessdate=2021-03-09}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu|A]]
[[Kategorija:Holokaust]]