|
[[Datoteka:Michelangelo Buonarroti - The Torment of Saint Anthony - Google Art Project.jpg|thumb|300px|desno|Muka''Patnje svetog Antonija'', prva slika Michelangela Buonarrotija]]
'''''Patnje svetog Antonija''''' (ili '''''Iskušenja svetog Antonija''''', 1487–881487–1488) najranija je [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelova]] slika, naslikana kao bliska kopija poznate [[Gravura|gravure]] [[Martin Schongauer|Martina Schongauera]] kada je imao samo 12 ili 13 godina. <ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2009/05/13/arts/design/13pain.html?_r=1&scp=2&sq=Michelangelo&st=cse|title=Urađeno rukom vrlo mladog slikarskog velikana?|work=nytimes.com|accessdate=1. 3. 2021}}</ref>
SadaČuva se nalazi u Muzeju umjetnosti Kimbell u [[Fort Worth]]u, ([[Teksas]]). Prikazuje poznatu srednjovjekovnu temu o kojoj je pisao [[Atanazije Aleksandrijski]] u 4. vijekustoljeću, koja se isto tako pojavljuje u [[Hagiografija|hagiografskoj]] zbirci ''[[Zlatna legenda]]'' hroničara i nadbiskupa [[Genova|Genove]] [[Jakob Voraginski|Jakoba Voraginskog]], kaote iu drugim izvorima.
U njoj se govori o [[egipat]]skom hrišċanskomkršćanskom asketi [[Antonije Veliki|svetom Antoniju]] (251 - 356 n. e.), kojegkoga su demoni napali u pustinji, čijim se iskušenjima uspješno suprotstavio. U ovoj [[Kompozicija (likovna)|kompoziciji]] prikazana je kasnija epizoda kada jesu svetisvetog AntonijeAntonija, koji je obično levitirao iznad pustinje podržavan anđelima, i koga sujednom demoni jednom prilikom uhvatili u zasjedu u zraku.<ref name="KAM">{{Cite web |url= https://www.kimbellart.org/collection/ap-200901|title=Patnje svetog Antonija, 1847. godina, Michelangelo Buonarroti|work=kimbellart.org|accessdate=1. 3. 2021}}</ref>
== Vlasništvo ==
Slika je prethodno pripisana radionici [[Domenico Ghirlandaio|Domenica GhirlandaiaGhirlandaija]], kod kojegkoga je Michelangelo služio šegrtovanjekao šegrt.
Iako je stručnjacima za umjetnost bila poznata od 1830-ih, kada ju je u [[PizzaPisa|PizziPisi]] kupio francuski kipar, ova slika nije uvijek dobivaladobijala odgovarajuću pažnju. Nakupine obojenog laka i unakažujuće boje prekrile su kvalitete majstorske izvedbe i izvanredne palete boja.<ref name="MM">{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/exhibitions/listings/2009/michelangelo|title=Michelangelovo prvo slikarsko djelo |work= metmuseum.org |accessdate= 3. 3. 2021}}</ref>
Američki trgovac umjetninama kupio je Patnje svetog Antonija na aukciji brokerske kuċekuće [[Sotheby's]] u julu 2008. godine za 2dva miliona američkih [[američki dolar|dolara]]a. Kada je septembrau septembru iste godine pribavljena izvozna dozvola, donesena je u [[Metropolitan (muzej)|Metropolitanski muzej umjetnosti]] u [[New York City]]uju, gdje je očišćena od obezbojenog laka, te kasnije prefarbana i prvi put pomno ispitana. Na osnovu stilskih obilježja poput "naglašenog šrafiranja križa", odlučenoustanovljeno je da je sliku zaista naslikao Michelangelo. Ubrzo zatim, ovo djelo kupio je kupio Umjetnički muzej Kimbell za neotkriveni iznos, za koji se vjeruje da prelazi 6šest miliona dolara. <ref name="KAM"/><ref>{{Cite web|url=https://www.kimbellart.org/collection/ap-200901|title=Patnje svetog Antonija, 1847. godina, Michelangelo Buonarroti |work= kimbellart.org |accessdate= 1. 3. 2021}}</ref>
== Karakteristike, slikarske tehnike i restauracija ==
[[Datoteka:Schongauer Anthony.jpg|thumb|300px|desno|Originalna gravura Martina Schongauera, Patnje svetog Anthonija, urađena između 1470–751470. i godine1475.]]
Pod vodstvom starijeg prijatelja, umjetnika Francesca Granaccija, Michelangelo je sa ovom slikom ostvario veliko priznanje ljubitelja umjetnosti.
Još dok je Michelangelo bio żiv historičar umjetnosti [[Giorgio Vasari]] u svojoj knjizi ''[[Životi najznačajnijihnajvažnijih slikara, skulptora i arhitekta]]'' napomenuo je da je Michelangelo naslikao svetog Antonija po gravuri Martina Schongauera iz 1470-ih. Schongauer se udaljio od tradicije pokazujući sveca u zraku okružen gustim rojem krilatih čudovišta. Tema je odjeknula kod mladog Michelangela, koji se vjerovatn divio maestralnom rasporedu egzotičnih bića u složenim pozama, kao i fantastičnim bićima.<ref name="MM"/> Suptilno i sistematski je preradio originalno djelo, čineći ga kompaktnijim. Usavršavao je linije i oblike, te vršio brojne izmjene na konturama krila i udovima dajući čudovištima više životinjskih karakteristika, posebno dodajući riblje ljuske jednom od njih. Njegov biograf i slikar [[Ascanio Condivi]] zabilježio je da je Michelangelo posjeċivaoposjećivao tržnicu crtajuċicrtajući riblje ljuske, istovremeno proučavajuċiproučavajući ih kao i druge dijelove životinjskih primjeraka iz lokalne riblje pijace. Pored ovog poboljšanja, Michelangelo je također dodao pejzaž ispod slike koji podsjeća na dolinu rijeke [[Arno]] u okolini [[Firenca|Firence]].<ref name="KAM">{{Cite web|url=https://www.kimbellart.org/collection/ap-200901|title=Patnje svetog Antonija, 1847. godina, Michelangelo Buonarroti|work=kimbellart.org|accessdate=1. 3. 2021}}</ref>
Nabori na odjeċiodjeći svetog Antonija također su pojednostavljeni, a lice je dobilo spokojan izraz. Kombinacije boja, posebno zelena za jabuku i [[Lavanda|lavandu]], svojstvene su Michelangelu i najavljuju kombinacije boja koje je kasnije koristio prilikom slikanja freski u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]]. Sve ove izmjene i poboljšanja nisu bila obilježje originalne gravure Martina Schongauera.
Čini se da je ovo usavršavanje obrisa bilo izuzetno važno za umjetnika. Linije vidljive na slici su fine su i sigurne. Širi, živopisniji potezi četkica u podcrtanju mogu se uočiti u ogrtaču svetog Antonija.
Oblici se često preklapaju s prethodno obojenim detaljima, dok je na drugim područjima boja ostrugana. To sugerira prilično intuitivan, postepeni pristup sekvenci slikanja, kao što bi se moglo i očekivati od mladog, neiskusnog, ali odvažnog umjetnika. Michelangelo je bio neprestano zaokupljen usavršavanjem kontura. Nekoliko figura ima ureze na kojima su konture bile naglašene ili premještene u kasnoj fazi izvođenja slike. Umjetnik je također strugao stražnje slojeve boje kako bi razjasnio, izoštrio i usidrio oblike, dok je u drugim područjima izgradio značajnu teksturu i reljef.
Prije čišćenja i restauracije, mnogi kvaliteti slikanja u ''Patnjama svetog Antonija'' bili su gotovo u potpunostipotpuno prikriveni. Osjećaj dubine bio je slabo uočljiv, a prostorni odnosi i volumen grupnih figura bili su ozbiljno narušeni. Izvanredna paleta boja i prefinjeno rukovanje bili su jedva primjetni. Pažljivo čišćenje, koje je izveo Michael Gallagher, konzervator Metropolitanskog muzeja zadužen za očuvanje slika, transformiralo je prvu poznatu sliku italijanskog renesansnog majstora.
Pažljivo čišćenje, koje je izveo Michael Gallagher, konzervator Metropolitanskog muzeja zadužen za očuvanje slika, transformiralo je prvu poznatu sliku italijanskog renesansnog majstora.
Prilikom proučavanja ovog djela korištena je i moderna metoda infracrvene reflektografije, pomoċupomoću koje je otkriveno kako je umjetnik modificirao i razradio Schongauerovo originalno djelo. Priprema panela i slikarskog materijala tipični su za italijansko slikarstvo s kraja 15. vijekastoljeća. Panel je pripremljen sa smjesom "gesso", koja se sastojala od životinjskog ljepila i [[gips]]a.<ref name="MM"/> Uočene su dvije vrste skiciranih crta koje je Michelangelo napravio kao uvodni vodič, a koje su zatim prekrivene slojevima [[Boja|boje]], te korištene prije završnog slikanja. Kist u tečnom mediju bio je korišten za obrise figura i draperija, te kombinacija paralelnog i poprečnog šrafiranja za krajolik i stjenovite izbočine.
Rentgenska snimka slike koja otkriva strukturu panela od drveta topole ispod. Drvo je u izvrsnom stanju, uprkos nekoliko malih crvotočina. Michelangelo je panel prvo prekrio prajmerom, a zatim je djelomično ostrugao kako bi stvorio tamne oblike svetog Antonija i nekoliko demona.
Naslikao je tijelo bodljikavog demona nakon posjete lokalnoj ribljoj pijaci. Ovaj detalj bodljikavog demona sas rentgenskerendgenskog snimkesnimka otkriva kakoda je strugao pozadinsku boju kako bi otkrio temeljni premaz ispod, pomažući mu u kreiranju tjelesnih oblina ribe. Michelangelovo nježno paralelno sjenčenje jedva se primjeti na licu svetog Antonija.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/gallery/2009/may/13/michelangelo-torment-of-saint-anthony|title=Michelangelo: Patnje svetog Antonija|work=theguardian.com|accessdate=2. 3. 2021}}</ref>
U jednoj od najranijih Michelangelovih skulptura, [[mramor]]nom [[Reljef (umjetnost)|reljefu]] koji prikazuje [[Bitka kentaura (Michelangelo)|Bitku kentaura]], nalazimo i centralno postavljenu figuru izoliranu usred buke. To je motiv kojem se Michelangelo vraċaovraćao u brojnim [[Kompozicija (likovna)|kompozicija]]ma, među kojima je i njegova [[freska]] ''[[Posljednji sud (Michelangelo)|PosljednjegPosljednji sudasud]]'' na stropu Sikstinske kapele.<ref name="MM"/>
== BaštinaNaslijeđe ==
To je jedna od samo četiri sačuvane Michelangelove slike urađene na drvenoj tabli ([[tabloslikarstvo]]), za koju je Vasari zabilježio da je umjetnik omalovažavao ulje na platnu u kasnijem životu, i jedina slika iz vremena njegove [[Adolescencija|adolescencije]]. Schongauerov [[Gotika|kasnogotički]] stil također je u snažnoj suprotnosti s ostatkom MichelangelovaMichelangelovog opusa, čak i u njegovoj mladosti. Štampani primjerci umjetničkih djela Martina Schongauera, koji su bili objavljeni upravo pred kraj njegovog kratkog života, kada ga je Michelangelo kopirao, biliširoko su široko distribuirani u [[Evropa|Evropi]] i Italiji.<ref name="KAM">{{Cite web|url=https://www.kimbellart.org/collection/ap-200901|title=Patnje svetog Antonija, 1847. godina, Michelangelo Buonarroti|work=kimbellart.org|accessdate=1. 3. 2021}}</ref>
== Reference ==
| 