Verzija na dan 20 februar 2021 u 17:58 uredi 109.175.58.40 (razgovor) No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 20 februar 2021 u 18:00 uredi poništi 109.175.58.40 (razgovor) →‎Biološki efekti Novija izmjena →
Red 229: [[Svjetska zdravstvena organizacija]] klasificirala je radiofrekvencijsko elektromagnetno zračenjeu IARC grupu 2B mogućih kancerogene.<ref>[http://www.iarc.fr/en/media-centre/pr/2011/pdfs/pr208_E.pdf IARC classifies Radiofrequency Electromagnetic Fields as possibly carcinogenic to humans] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20110601063650/http://www.iarc.fr/en/media-centre/pr/2011/pdfs/pr208_E.pdf \|date=1 June 2011 }}. World Health Organization. 31 May 2011</ref><ref>{{cite news \| url=http://www.cbsnews.com/2100-503063_162-20068246.html \| work=CBS News \| title=Trouble with cell phone radiation standard \| url-status=live \| archive-url=https://web.archive.org/web/20130509153533/http://www.cbsnews.com/2100-503063_162-20068246.html \| archive-date=9 May 2013 \| df=dmy-all }}</ref> Ova skupina sadrži moguće kancerogene tvari kao što su [[olovo]], [[DDT]] i stiren. Naprimjer, epidemiološke studije koje traže vezu između upotrebe [[mobilni telefon\|mobilnih telefona]] i razvoja raka mozga, u velikoj mjeri nisu bile konačne, osim da bi se pokazalo da učinak, ako postoji, ne može biti velik. Na višim frekvencijama (vidljivim i šire), efekti pojedinačnih fotona počinju da postaju važni, jer oni sada imaju dovoljno pojedinačne energije da direktno ili indirektno oštete biološke molekule<ref>See {{cite journal \| pmid =22318388 \| doi=10.1038/jid.2011.476 \| volume=132 \| issue=7 \| title=Irradiation of skin with visible light induces reactive oxygen species and matrix-degrading enzymes \| date=July 2012 \| journal=J. Invest. Dermatol. \| pages=1901–7\| last1=Liebel \| first1=F \| last2=Kaur \| first2=S \| last3=Ruvolo \| first3=E \| last4=Kollias \| first4=N \| last5=Southall \| first5=M. D. \| doi-access=free }}</ref> za dokaze o kvantnom oštećenju vidljive svjetlosti putem [[reaktivne vrste kisika]] generirane u koži. To se dešava i sa UVA. Uz UVB, oštećenje [[DNK]] postaje direktno, sa [[fotohemija \|fotohemijskim]] stvaranjem [[pirimidin\|pirimidinskih dimera]].<ref>{{cite journal\|last=Narayanan\|first=DL \|author2=Saladi, RN \|author3=Fox, JL\|title=Ultraviolet radiation and skin cancer\|journal=International Journal of Dermatology\|date=September 2010\|volume=49\|issue=9\|pages=978–86\|pmid=20883261\|doi=10.1111/j.1365-4632.2010.04474.x}}</ref><ref name=Review05>{{cite journal\|last=Saladi\|first=RN\|author2=Persaud, AN\|title=The causes of skin cancer: a comprehensive review\|journal=Drugs of Today\|date=January 2005\|volume=41\|issue=1\|pages=37–53\|pmid=15753968\|doi=10.1358/dot.2005.41.1.875777}}</ref> Dakle, na UV frekvencijama i višim (i vjerojatno donekle i u vidljivom opsegu), elektromagnetno zračenje nanosi veću štetu biološkim sistemima, nego što predviđa jednostavno zagrijavanje. To je najočitije u "dalekom" (ili "ekstremnom") ultraljubičastom zračenju. UV-zračenje sa rentgenskim i gama-zračenjem naziva se [[ioniziraujuće zračenje]], zbog sposobnosti fotona ovog zračenja da proizvode [[ion]]e i [[slobodni radikali\|slobodne radikale]] u materijalima (uključujući žive tkivo). Budući da takvo zračenje može ozbiljno oštetiti život na nivoima energije koji proizvode malo zagrijavanja, smatra se daleko opasnijim (u smislu štete nastale po jedinici energije ili snage) od ostatka elektromagnetnog spektra. == Također pogledajte ==

Razlika između verzija stranice "Elektromagnetno zračenje"