Razlika između verzija stranice "Stefan Nemanja"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 97:
U međuvrijemenu, kontrolu nad novoformiranom krstaškom vojskom preuzima moćni mletački dužd [[:it:Dandolo (famiglia)|Enriko Dandolo]], koji je na iznenađenje svih, pa i samog pape, u [[Četvrti krstaški rat|Četvrtom krstaškom ratu]] prvo šalje u napad na ugarski [[Zadar]] 1202. godine, a potom i na Bizantiju čiju će prijestolnicu Carigrad krstaši osvojiti aprila 1204. godine. Stefan koristi ovu situaciju i u kontraofanzivi uz pomoć kneza Kalojana vraća se na prijestol u Rasu (Novi Pazar) 1204. godine, dok se Vukan povlači u Zetu. Borbe između braće prekinute su 1205. godine i uspostavljeni su odnosi kakvi su bili prije izbijanja sukoba. Na ruševinama Bizantije na [[Balkan]]u nastaje [[Latinsko Carstvo]].
[[Datoteka:Spomenik Stefanu Nemanji u Beogradu.jpg|mini|250px|desno|Spomenik Stefanu Nemanji u Beogradu, 2021.]]
Najveću dobit od nestanka Bizantije imala je Venecija, koja je postala glavni trgovački posrednik robom između Istoka i Zapada ne samo na Jadranu već u [[Sredozemno more|Sredozemlju]] (Također pogledaj: [[Put svile]] i [[Marco Polo]]).<ref>[https://books.google.rs/books/about/Enrico_Dandolo_and_the_Rise_of_Venice.html?id=sk9lvXUMHpYC&redir_esc=y Enrico Dandola and Rise of Venice by Thomas F. Madden (2006)]</ref> Od tada počinje zlatno doba ovog primorskog grada ali i Nemanjića. Stefan je poput njegovog oca imao dobre odnose sa Venecijom, koja mu je na kraju isposlovala kraljevsku krunu kod novog rimskog pape [[Papa Honorije III|Honorija III]]. Zajedno sa krunom u Ras (Sandžak) stigla je i mlada iz Venecije. Nova Stefanova žena, [[Ana Dandolo]], ovog puta čista [[Italija|Italijanka]] bila je unuka dužda Enrika Dandola iz vladajuće mletačke porodice. Ovo je predstavljao veliki udarac za Ugarsku. Zapravo Veneciji zbog poslovnihtrgovačkih interesa nije odgovaralo da istočnu obalu Jadrana kontrolišu moćna Bizantija ili Ugarska. Ovu priliku u poznom srednjem vijeku iskoristili su Raška, Bosna i Dubrovnik, koji su se osamostalili. Tada dolazi do emancipacije zapadnog Balkana. Grade se tvrđave i gradovi, razvija trgovina i privredna aktivnost, posebno rudarstvo, a stanovništvo postaje po prvi put imućnije. Dubrovnik je postao posrednik u trgovini, naročito [[Srebro|srebrom]], između Raške, Bosne i Venecije.<ref>[https://www.delfi.rs/knjige/5261_italija_u_petanestom_veku_knjiga_delfi_knjizare.html Italija u petnaestom vijeku (Alberto Tenenti, Clio, 2001.)]</ref> A, narodna izreka "Od Kulina bana i dobrijeh dana" vjerovatno nije bez osnova. Mlečani su također zaslužni za kovanje prvog novca u Srbiji (Sandžaku) za vrijeme Stefana Prvovjenčanog.<ref>[https://www.muzejvojvodine.org.rs/index.php/lat/budi-odgovoran-prema-duhu-i-telu/3170-srpski-obol Srpski obol - Muzej Vojvodine]</ref> Kraljica Ana je bila majka najznačajnijem srpskom kralju u 13. vijeku, [[Stefan Uroš I, kralj Srbije|Urošu I Nemanjiću]] (kralj 1243-1276), koji je bio polu-Italijan. Njegovu zadužbinu prjedstavlja manastir [[Sopoćani]] kod Novog Pazara koji se od 1979. godine nalazi upisan u svjetsku baštinu (UNESCO). Slikarstvo u Sopoćanima prjedstavlja renesansu prije renesanse i važi za najljepše slikarstvo u cijeloj Evropi 13. vijeka. Italija je u poznom srednjem vijeku postala najurbanija zemlja u čijim gradovima država nastaje [[HumanizamRenesansa|humanizamrenesansa]] i [[RenesansaHumanizam|renesansahumanizam]] koji su fundamentalno utjecali na cjelokupan Zapad. Međutim, istovrijemeno pad Bizantije a potom i njena krhka obnova 1261. godine pod dinastijom Paleolog ujedno su označavali oslabljen hrišćanski bedem i širenje Islama na Balkan i Evropu. U poznom srednjem vijeku na uštrb Bizantije na [[Balkan]]u širi se Srbija, a u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] [[Turci Osmanlije]] .
 
Stefan Nemanja je umro 1199. O njegovom životu biografije (žitija) su napisali njegovi sinovi [[Sveti Sava|Rastko Nemanjić]] i Stefan Nemanjić (Prvovjenčani). Crkva ga je proglasila za sveca.