Razlika između verzija stranice "James Buchanan"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime = James Buchanan
| slika =James_Buchanan James Buchanan.jpg
| redoslijed = 15. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti =[[ 4. mart]] 1857 – [[4. mart]] 1861.
| prethodnik = [[Franklin Pierce]]
| nasljednik = [[Abraham Lincoln]]
| redoslijed2 = 17. [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|Državni sekretar SAD]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 10. mart 1845 – 7. mart 1849.
| prethodnik2 = John C. Calhoun
| nasljednik2 = John M. Clayton
| redoslijed3 = Savezni [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senator]] iz države [[Pennsylvania]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 6. decembar 1834 – 5. mart 1845.
| prethodnik3 = William Wilkins
| nasljednik3 = Simon Cameron
| datum_rođenja =[[23. april]]{{Datum [[rođenja|1868|06|01|1791]].|04|23}}
| mjesto_rođenja = [[Cove Gap (Pennsylvania)|Cove Gap]], [[Pennsylvania]], SAD
| datum_smrti = {{datumDatum smrti i godine|1868|06|01|1791|04|23}}
| mjesto_smrti = [[Lancaster (Pennsylvania)]] Pennsylvania, SAD
| puno_ime = James Buchanan, Jr.
| nacionalnost = Amerikanac
| politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| supruga =-
| supružnik = <!-- -->
| djeca =-
| obrazovanje = Dickinson College
| vjera = Prezbiterijanska crkva
| potpis = [[Datoteka:James_Buchanan_Signature2.svg|100px]]
| web_stranica =
}}
'''James Buchanan''' bio je američki [[političar]], najpoznatiji po tome što je bio [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|15.]] [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]].
 
==Rani život==
Buchanan je rođen u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] kao drugo od desetero djece u porodici [[Irci|irskog]] porijekla. Tamo se školovao za pravnika, a od [[1812]]. bavio se [[advokat]]urom.
 
Kada je izbio [[Anglo-američki rat]], Buchanan se prijavio kao dobrovoljac i služio u odbrani [[Baltimore]]a. To mu je kasnije poslužilo u političkoj karijeri, koju je započeo kao zastupnik [[Federalistička stranka SAD|Federalističke stranke]] u pensilvanijskoj državnoj skupštini.
 
==Rana politička karijera==
Od [[1821]]. do [[1831]]. služio je kao [[Zastupnički dom SAD|zastupnik]] u američkom Kongresu, a na kraju je postao predsjednik Kongresnog odbora za pravosuđe. Nakon toga je imenovan za američkog ambasadora u [[Rusija|Rusiji]].
 
Pri povratku se priključio [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskoj stranci]], te je kao njen predstavnik izabran u [[Senat SAD-a|Senat]], gdje je služio od [[1834]]. do [[1842]]. godine. Nakon toga je imenovan za [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državnog sekretara]] u administraciji [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[James K. Polk|Jamesa K. Polk]]a, tokom koje je igrao značajnu ulogu prilikom pregovora kojima je podijeljena [[Oregonska teritorija]] između SAD i [[UK|Velike Britanije]].
 
Kada je na vlast došao vigovski predsjednik [[Zachary Taylor]], Buchanan se povukao iz politike te postao član upravnog odbora [[Franklin and Marshall koledž]]a u svom rodnom gradu [[Lancaster]]u. Izbor demokratskog predsjednika [[Franklin Pierce|Franklina Piercea]] vratio ga je u javnu službu, te je od [[1853]]. do [[1856]]. bio američki ambasador u Britaniji. Tamo se istakao kao jedan od tvorac tzv. ''[[Ostendski manifest|Ostendskog manifesta]]'' - tajnog plana da SAD, ako je potrebno, i oružanom silom preuzmu [[Kuba|Kubu]] od [[Španija|Španije]].
 
Iako je Ostendski manifest izdan u skladu s južnjačkim interesima - koje su uz pomoć ekspanzije u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i stvaranje novih robovlasničkih država nastojale održati ravnotežu sa slobodnim državama na sjeveru, Buchanan u sjevernjačkoj javnosti nije bio toliko kompromitiran da bi ga se shvatilo kao južnjačkog simpatizera. Zbog toga je na demokratskoj izbornoj konvenciji [[1856]]. lahko pobijedio Piercea te kao temelj svoje platforme istakao ignoriranje pitanja ropstva, koje je po njegovom mišljenju bilo "tehničko", a ne načelno. Buchanan je držao kako za njega nije nadležna federalna vlast, nego države-članice, odnosno, ako dođe do nekakvog spora, [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovni sud]].
 
==Predsjednik==
[[Datoteka:DemocraticPlatform1856Cartoon.jpg|mini|lijevo|Politički crtić protiv Buchanana sa izbora 1856.]]
 
Buchananu se na izborima prvi put suprotstavila novostvorena abolicionistička [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] i njen kandidat, [[John C. Fremont]]. Iako je dobila veliki broj glasova, prevagu je na kraju odnio Buchanan, najviše zahvaljujući tome što je Jug čvrsto stajao iza demokrata, dok su sjevernjaci bili podijeljeni između republikanaca i antiimigrantske [[Know Nothing|Američke stranke]] i njenog kandidata [[Millard Fillmore|Millarda Fillmorea]]. Tome je doprinio i kampanja koja je Buchanana prikazala kao umjerenog sjevernjaka, koji će biti u stanju spriječiti secesiju i mogući rat između država.
 
Odmah pri Buchananovom stupanju na dužnost se pokazalo da neće biti tako. Vrhovni sud je donio kontroverznu [[odluka "Dred Scott"|odluku "Dred Scott"]] kojom je priznata robovlasnička prava na novoosvojenim teritorijama. Buchanan je vrlo brzo u sjevernjačkoj javnosti optužen da je bio jedan od ključnih ljudi u toj odluci, odnosno da je za nju lobirao među sjevernjačkim sucima. Buchananu se isto tako počela zamjerati pristranost prema robovlasničkoj frakciji u [[Kansas]]u, čiju je vlast mislio priznati usprkos postojanja protivničke abolicionističke frakcije.
 
[[Datoteka:James Buchanan inauguration 1857.jpg|mini|desno|Fotografija predsjedničke inauguracije Buchanana 1857. na [[Kapitol Sjedinjenih Američkih Država|američkom Kapitolu]]; najranija poznata inauguraciona fotografija.]]
 
Buchananu je ipak najviše naškodila velika ekonomska kriza [[1857]]. Dok su industrijske države na Sjeveru teško pogođene, dotle se na agrarnom Jugu gotovo nije ni osjetila. To je dalo zamah tamošnjim sve radikalnijim političarimma koji su zagovarali secesiju, držeći da im oslanajnaje na sjevernjačke političare i federalnu vladu donosi više štete nego koristi.
Line 58 ⟶ 65:
U skladu s najavama, država [[Južna Karolina]] je započela postupak otcjepljenja. Nastojeći postići kompromis u posljednji trenutak, Buchanan je izjavio kako otcjepljenje smatra protivustavnim, ali i da federalna vlada "nema ovlasti" kako bi to otcjepljenje spriječila. Takav stav je u praksi omogućio da južnjačke države bez ikakvog otpora federalnih vlasti preuzmu tvrđave, arsenale, skladišta i druge instalacije koje bi im omogućile oružani otpor u slučaju federalne vojne intervencije.
 
Do februara 1861. primjer Južne Karoline pratilo je još 6država6 država koje su formirale [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju američkih država]]. Njihovi predstavnici u federalnoj vlasti, uključujući Buchananov kabinet, su se povukli te ih je predsjednik bio prisiljen zamijeniti sjevernjačkim kadrovima, među kojima su se po prvi put našli Douglasovi demokrati - protivnici secesije. Pod njihovim pritiskom Buchanan je nevoljko odlučio zadržati federalni garnizon u tvrđavi [[Fort Sumter]] pred čarlstonskom lukom, ali je pokušaj njegovog snabdijevanja u januaru 1861. spriječen kad su južnjačke obalne baterije otvorile vatru. Nastojeći spriječiti krvoproliće, Buchanan je naredio da se konvoj povuče, što je u sjevernjačkoj javnosti shvaćeno kao nacionalno poniženje, a među južnjacima kao dokaz da secesija neće imati nikakve posljedica.
 
==Nakon predsjedništva==
[[Datoteka:James Buchanan - post presidency.jpg|mini|desno|150px|Buchanan u poznim godinama. c. sredinom 1860-ih.]]
 
Buchanan je bio uvjeren kako će u historiji ostati upamćen kao posljednji predsjednik SAD-a, te je [[4. mart]]a [[1861]]. izrazio veliko zadovoljstvo predajući Bijelu kuću [[Abraham Lincoln|Lincolnu]], za koga je smatrao da će daleko brže i efikasnije obaviti ulogu grobara američke federacije. Nakon toga se povukao iz javnog života u rodni Lancaster. Tamo je umro u dobi od 77 godina, a dan prije smrti je tvrdio da će "historija opravdati njegove postupke".
 
Međutim, u većini anketa među profesionalnim historičarima Buchanan se navodi kao najgori predsjednik u američkoj historiji te osoba koja ima lavovski dio odgovornosti, kako za izbijanje, tako i za dužinu i broj žrtava [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]].