Razlika između izmjena na stranici "Batalova grobnica"

nema sažetka izmjene
(Nova stranica: '''Batalovu grobnicu''' (mauzolej) je 1915. godine otkrio kapetan Teplý na uzvišenju Crkvine u Turbetu kod Travnika. Crkvine predstavljaju višeslojno arheološko područ...)
 
'''Batalovu grobnicu''' (mauzolej) je 1915. godine otkrio kapetan Teplý na uzvišenju Crkvine u [[Turbe (Travnik)|Turbe]]tu kod [[Travnik]]a. Crkvine predstavljaju višeslojno arheološko područje koje datira u kulturno-istorijskom kontinuitetu od [[neolit]]a i [[Bakarno doba|eneolit]]a, pa preko [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|ranorimske]] nekropole i kasnoantičkog [[mauzolej]]a do kraja 14. ststoljeća. Iste godine obavljena su arheološka istraživanja pod rukovodstvom [[Ćiro Truhelka|Ćire Truhelke]]. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 25. do 31. januara 2004. godine, grobnica je proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531 |title= Batalova grobnicau |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 7. 2020}}</ref> Nacionalni spomenik čine arheološko područje sa ostacima grobnice i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
 
[[Batalo]] je srednjovjekovni bosanski [[vlastelin]] iz župe [[Lašva (župa)|Lašve]] na [[Travnik|travničkom]] području. Imao je titulu [[Tepčija|tepčije]] na vladarevom dvoru. Tepčije su vodile brigu o zemljoposjedima svojih gospodara (bilo vladara, bilo oblasnih gospodara ili župljana). Ovi dostojanstvenici se pojavljuju tokom razgraničenja posjeda (vladarskih, gospodarevih ili župskih).
 
== Opis ==
Batalova grobnica je bila smještena u ([[mauzolej]]) kvadratne osnove dimenzija 5,80 x 5,80 m. sa trijemom dimenzija 7,20 x 3,10 m. U vrijeme prvih [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja 1915. godine oko grobnice su zatečeni ostaci zidova mauzoleja, visine 80-85 cm, i velike količine razbacanih sedrenih blokova sa slikarskim dekoracijama živih boja. Oko mauzoleja je bilo manje dvorište opasano sa svih strana iskopanim jarkom, tako da je objekt podsjećao na malo utvrđenje.
 
Pokojnik je sahranjen u kamenom sarkofagu od pješčara i položen u dvostruku zidanu raku (dimenzija 2,05x1,05x1,26 m). Glava pokojnika je bila okrenuta prema zdjelici udubljenoj u gornjem uglu sarkofaga. U zidovima grobnice, iznad sarkofaga, bile su učvršćene konzole koje su držale unutarnju pokrovnu ploču. Na taj način raka je na prvi pogled izgledala prazna i zaštićena od pljačkaša. Ispod ploče je pronađena tekstilna zavjesa pričvršćena željeznim čavlima.
:''Ase leži] uzmo [žni] muž' t [ep']čija Batal[o] bosan'ski a pisa Radomil' dijak'.''
 
Tokom iskopavanja zatečene su samo razbacane kosti pokojnika i ostaci brokata. Nisu pronađeni nikakvi grobni prilozi. Između dva svjetska rata sagrađena je crkva svetog Jovana Krstitelja, koja je [[Apsida|apsidom]] nalegla na ulazni dio grobnice. Crkva je porušena tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Na njezinim temeljima 1970. godine sagrađena je nova. <ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Godine 1952. popravljena je grobnica kneza Batala, pod rukovodstvom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Narodne Republike Bosne i Hercegovine.
 
== Literatura ==
* Amir Kliko, Tepčija Batalo, gospodar župa Sane i Lašve, Divan 45, časopis Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Općinsko društvo Travnik, 2004.
== Reference ==
{{Refspisak}}
 
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]