Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Nizozemski jezik"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija jezik|ime=HolandskiNizozemski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=''Nederlandse taal''
|familycolor=lawngreen
Red 6:
|regije=Uglavnom [[Zapadna Evropa]], [[Južna Amerika]]
|govornici=maternji jezik: 24 miliona<br />
|rang=37.-4837–48. (zavisno od izvora)
|jezička porodica=[[Indoevropski jezici|indoevropski]]<br />
&nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]<br />
Red 12:
&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Donjonjemački jezik|donjonjemački]]<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Donjofranački jezik|donjofranački]]<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''holandskinizozemski'''
|država=[[HolandijaNizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[HolandskiNizozemski Antili]], [[Aruba]], [[EUEvropska unija]]
|ustanova= HolandskaNizozemska jezička unija (''Nederlandse Taalunie'')
|iso1=nl|iso2=dut (B)/ nld (T)|sil=DUT
}}
'''HolandskiNizozemski jezik''' (''Nederlandse taal'') (također: ''Nederduits''/ donjonjemački jezik), premapoznat holandskoji regiji [[Holandija|Holandiji]], iz čijih se narječjakao '''holandski književni [[jezik]] (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio''', ubraja se kao i [[njemački jezik]] u germansku granu [[indoevropski jezik|indoevropskih jezika]]. Holandski jezikVećinom se većinom koristi u [[HolandijaNizozemska|HolandijiNizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]], te nekim bivšim i sadašnjim holandskimnizozemskim [[kolonija]]ma. Varijanta holandskog koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.
 
== Porijeklo i razvitakrazvoj ==
Holandski jezikNizozemski je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika, te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od BenraterBenraterove linije. Nauka o indogermanskim jezicima / [[Germanistikagermanistika]] smješta holandskinizozemski jezik kaona zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskog jezikadonjosaskom i istočnodonjonjemačkeistočnodonjonjemačkoj granegrani njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju, u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i holandskinizozemski. HolandskiOvaj jezik se s pravom se može opisati kao strani jezik kojegkoji germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s holandskimnizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava doduše ne vrijedi i za govornike holandskog jezikanizozemskog koji nauče njemački.
 
Prvobitno se, a i danas pretežno, holandski govori u HolandijiNizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, u [[Brisel]]u, kao i u pograničnim regijama [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Na jezičnojjezičkoj granici prema njemačkom narječja holandskognizozemskog, odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su, također, franačkog porijekla.
 
HolandskiZasniva se zasniva na donjonjemačkom književnom jeziku 17. vijekastoljeća, koji je postupno biopostepeno obogaćivan izrazima iz narječja pokrajināu Brabantpokrajinama Brabantu i HolandijeHolandiji. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u [[AntverpenAntwerpen]]u, [[BrižBrugge]]u, a nedugo potom i u HolandijiNizozemskoj, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice dolazepotječu iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. ŠtoKad seje riječ rječnikao tičerječnicima, holandskinizozemski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. DaljiDaljnji jezični razvitakrazvoj i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspijeliuspjeli ući u holandski jeziknizozemski, pa tako u (književnomstandardnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u holandskomnizozemskom (npr. Oorlog''oorlog'', ''lenen'', ''kiezen'', ''verbazen''). Za razliku od književnogstandardnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene, =odnosno "''platt"'' (= "ravne"), dakle, nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom književnomstandardnom jeziku.
 
== Historijski pregled ==
Historija holandskognizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:
* '''StaroholandskiStaronizozemski''' (otprilike 800-1100.800–1100) – ovim pojmom označujuoznačavaju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem holandskomnizozemskom govornom području. Ti su dijalekti tek su slabo utvrđeni, budući dajer su njihovi tragovi neznatni.▼
* '''Pod srednjoholandskimsrednjonizozemskim''' (otprilike 1100-1500.1100–1500) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelimičnodjelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovogaovog razdoblja usmenom predajom su sačuvana značajnasu važna djela dvorskog i viteškog pjesništva. SrednjoholandskiSrednjonizozemski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".▼
* '''NovoholandskiNovonizozemski''' (od 16. vijekastoljeća) se, naprotiv, zasniva se na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (''nederdytsch''; ''nederduitsch''; "srednjodonjonjemački"). Od 17. vijekastoljeća te posebno sredinom 20. vijeka donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postupnopostepeno potiskivan od književnogstandardnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Holandiji seNizozemskoj, međutim, donjonjemački se razvio u savremeni holandskinizozemski književnistandardni jezik.▼
 
SredišnjiCentralni događaj u historiji holandskognizozemskog jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[DordrehtDordrecht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod [[Biblija|Biblije]] bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.▼
▲* '''Staroholandski''' (otprilike 800-1100.) – ovim pojmom označuju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem holandskom govornom području. Ti su dijalekti tek slabo utvrđeni, budući da su njihovi tragovi neznatni.
▲* '''Pod srednjoholandskim''' (otprilike 1100-1500.) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelimično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovoga razdoblja usmenom predajom su sačuvana značajna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjoholandski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
▲* '''Novoholandski''' (od 16. vijeka) se naprotiv zasniva na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjemački"). Od 17. vijeka te posebno sredinom 20. vijeka donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postupno potiskivan od književnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Holandiji se, međutim, donjonjemački razvio u savremeni holandski književni jezik.
 
DaljaDaljnja značajnavažna izdanja, koja su uticalautjecala na nastanak jedinstvenog jezika, bila su prvi holandskinizozemski gramatički priručnik ''Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, Špigel'', djelo nastalo radom Hendrika LaurensconaLaurenszona i drugih članova ugledne amsterdamskeamsterdamskog "RederijkerskamerRederijkerskamera" oko 1584., i temeljno djelo ''Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste'', koje je 1650. napisao [[Just van den Vondel]].▼
▲Središnji događaj u historiji holandskog jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[Dordreht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod [[Biblija|Biblije]] bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.
 
== Rasprostranjenost ==
▲Dalja značajna izdanja, koja su uticala na nastanak jedinstvenog jezika, bila su prvi holandski gramatički priručnik Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, Špigel, djelo nastalo radom Hendrika Laurenscona i drugih članova ugledne amsterdamske "Rederijkerskamer" oko 1584., i temeljno djelo Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste, koje je 1650. napisao Just van den Vondel.
Osim u Kraljevini HolandijiNizozemskoj i Belgiji, holandski jeziknizozemski se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska HolandijaNizozemska. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamjeniozamijenio [[francuski jezik]].▼
 
Na svijetu postoji približno 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, ne računajući govornike afrikansa.
== Geografska rasprostranjenost ==
 
▲Osim u Kraljevini Holandiji i Belgiji, holandski jezik se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Holandija. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamjenio francuski jezik.
 
Ukupno na svijetu postoji oko 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, bez brojanja govornika afrikansa, jezika proizašlog iz holandskog koji se govori u Južnoafričkoj Republici.
 
== Službeni status ==
HolandskiNizozemski je službeni jezik [[Kraljevina HolandijaNizozemska|Kraljevine HolandijeNizozemske]] (koja obuhvata evropsku HolandijuNizozemsku, [[Aruba|Arubu]] i nekadašnje [[HolandskiNizozemski Antili|HolandskeNizozemske Antile]]). Također je jedini službeni jezik nezavisne države [[Surinam]]a, kojakoji je do [[1975]]. bilabio dio Kraljevine HolandijeNizozemske. U Belgiji ima status jednog od trijutri službenihslužbena jezika države, te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika EUEvropske unije.▼
 
Od [[1980]]. tijelo koje regulišeregulira ovaj jezik jejest Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie). ZadatakNjen oveje organizacije jezadatak usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je također zadužena i za promociju holandskognizozemskog jezika. Organizacija redovnoRedovno izdaje "zelenu knjižicu" (''groen boekje''), spisak službenih riječi holandskognizozemskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da sesu tu sada, uz belgijsko-holandskenizozemske, tu nalaze i brojni surinamski izrazi.▼
▲Holandski je službeni jezik [[Kraljevina Holandija|Kraljevine Holandije]] (koja obuhvata evropsku Holandiju, [[Aruba|Arubu]] i [[Holandski Antili|Holandske Antile]]). Također je jedini službeni jezik nezavisne države [[Surinam]], koja je do [[1975]]. bila dio Kraljevine Holandije. U Belgiji ima status jednog od triju službenih jezika države, te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika EU.
 
▲Od [[1980]]. tijelo koje reguliše ovaj jezik je Nederlandse Taalunie. Zadatak ove organizacije je usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je također zadužena i za promociju holandskog jezika. Organizacija redovno izdaje "zelenu knjižicu" (groen boekje), spisak službenih riječi holandskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da se sada uz belgijsko-holandske, tu nalaze i brojni surinamski izrazi.
 
== Jezici proizašli iz holandskog ==▼
 
▲== Jezici proizašli iz holandskognizozemskog ==
Bliski rođak holandskognizozemskog jezika jejest [[afrikans]] ili afrikanerski jezik, koji se govori u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik je nastao je većinom od raznih dijalekata holandskognizozemskog iz 17. vijekastoljeća. Govornici holandskog jezikanizozemskog obično [[Međusobna razumljivost jezika|mogu razumjeti]] i čitati afrikanerski jezikafrikans.
 
Također postoji određeni broj kreolskih jezika holandskognizozemskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.
 
== Dijalekti ==
[[Datoteka:Dutch-dialects.svg|300px|mini|desno|Dijalekti holandskognizozemskog jezika]]
Postoje razni dijalekti holandskognizozemskog, kakoi u Holandiji, takoNizozemskoj i u Belgiji. Obično se dijele u slijedeće dijalektnesljedeće grupe:
 
A. Jugozapadna grupa (Zeeuws / West-Vlaams)
 
# A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams ui Ceuvs-Vlams
 
B. Sjeverozapadna grupa
Line 67 ⟶ 63:
C. Sjeveroistočna grupa
 
D. SredišnjosjevernaCentralnosjeverna grupa
 
E. SredišnjojužnaCentralnojužna grupa
 
F. Jugoistočna grupa
Line 129 ⟶ 125:
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dutch pronunciation}}
* [http://www.learnonline.nl Učenje holandskognizozemskog prekoposredstvom Internetainterneta]
* [https://web.archive.org/web/20070927223723/http://www.leren.nl/rubriek/talen/nederlands/learn_dutch/ Naučite holandski jeziknizozemski]
* [http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie & Taalunieversum] (HolandskaNizozemska jezička unija)
 
{{Službeni jezici EU}}
 
[[Kategorija:Nizozemski jezik]]
[[Kategorija:Germanski jezici]]
[[Kategorija:Nizozemska]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Nizozemski_jezik"