Razlika između verzija stranice "Franklin D. Roosevelt"

{{Infokutija politički vođa

| ime = Franklin D. Roosevelt

| slika = FDR 1944 Color Portrait.jpg

| vrijeme_na_vlasti = 4. mart 1933. – 12. april 1945.

| prethodnik = [[Herbert Hoover]]

'''Franklin Delano Roosevelt''' bio je američki državnik i [[političar]], a za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] biran je četiri puta uzastopno, što je jedinstven slučaj u historiji SAD-a.

 

Rođen je 30. januara 1882. Politkom se počeo baviti 1907, a već 1910. izabran je za senatora iz savezne države [[New York]] na listi [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Predsjednik [[Woodrow Wilson|Wilson]] imenovao ga je 1913. zamjenikom ministra mornarice. Na toj dužnosti ostao je do 1920, kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako je obolio od [[paraliza|paralize]] 1921, nastavio je političku djelatnost te je 1928. izabran za [[guverner]]a savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke 1931. izabran je za predsjedničkog kandidata.

 

Na izborima 1932. odnosi nadmoćnu pobjedu – samo šest država nije glasalo za njega. Na predsjedničkoj inaguraciji 1933. u martu obećao je [[New Deal]] (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije čuvenu, rečenicu:

 

S ''New Dealom'' Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su finansirani iz saveznog budžeta. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko miliona ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sistem, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i penzija. Također je izmijenio politiku Sjedinjenih Američkih Država prema državama [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika SAD, tačnije 1933. godine, sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. treći put se kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Država, što je to dotada bilo nezabilježeno u američkoj historiji.

 

Dana 15. marta 1933. pokušan je [[atentat]] na Roosevelta, ali hitac iz [[pištolj]]a koji je ispalio [[Giuseppe Zangara]] ubio je [[Anton Cermak|Cermaka]], gradonačelnika [[Chicago|Chicaga]]. Dana 20. novembra 1934. pred [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresom]] se pojavio [[general|general-major]] [[Smedley Darlington Butler|Smedley D. Butler]], koji je upozorio da postoji [[zavjera]] protiv Roosevelta. Butler je pod zakletvom izjavio da su osobe iz finansijskog sektora planirale, po uzoru na [[Vajmarska republika|Vajmarsku republiku]] i tadašnju [[Italija|Italiju]] , uvesti [[fašizam|fašistički]] režim u SAD-u. Naveo je imućne porodice'' DuPont, Morgan, Raskob i Murphy ''koje su neredima i [[demonstracija]]ma htjele svrgnuti Roosevelta. Nije moglo biti utvrđeno je li stvarno postojala zavjera i da li pokušaj atentata ima veze s tim.<ref>[https://www.bueso.de/node/4818 Franklin D. Roosevelt i uspjeh njegovog programa protiv Velike depresije] ''bueso.de'', objavljeno 24. 3.2003; pristupljeno: 7. 8.2014 {{de simbol}}</ref>

 

Dana 14. augusta 1941. Roosevelt i [[Winston Churchill|Churchill]] sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu ([[Kanada]]) i sastavili [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]], koja je sadržavala četiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja značila je začetak [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Sa Churchillom je potpisao i [[Zakon o zajmu i najmu]], kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv [[Sile Osovine|sila Osovine]].