Razlika između izmjena na stranici "Marš na Versailles"

Uklonjen 531 bajt ,  prije 2 mjeseca
nema sažetka izmjene
m (Uklanjanje Link FA/FL/GA)
 
[[Datoteka:Bed Lodewijk XIV.jpg|mini|Kraljeve odaje, soba gdje se porodica sakrila pred ruljom]]
 
'''Marš na Versailles''' ([[Francuski jezik|francuski]]: La Marche des Femmes sur Versailles) je bio jedan od najranijih i najznačajnijih događaja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Marš je započeo među ženama na pariškim pijacama koje su se 5. oktobra 1789. godine pobunile zbog visoke cijene i nestašice hljeba. Njihove demonstracije su se ubrzo ispreplele sa aktivnostima revolucionara koji su tražili liberalne političke reforme i [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]] za Francusku. To je dovelo do velikog marša na [[Versajski dvorac]] u kojem su postavili svoje zahtjeve kralju [[Luj XVI, kralj Francuske|Luju XVI]]. Sutradan je mnoštvo prisililo kralja, njegovu porodicu i veći dio francuske skupštine da se vrate sa njima u Pariz.
'''Marš na Versailles''' (''La Marche des Femmes sur Versailles'') bio je jedan od najvažnijih događaja koji su prethodili [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. Protest je pokazao da i razdražene žene, pripadnice radničke klase, koje su činile većinu sudionika, mogu promijeniti historiju.
 
Ovi događaji su okončali kraljevu nezavisnost i označili promjenu moći i početak uspostavljanja reformi. Ovaj marš je simbolizirao novi odnos snaga koji je potisnuo drevni privilegirani poredak [[Francusko plemstvo|francuskog plemstva]] favorizirajući obični narod koji je pripadao [[Treći stalež|Trećem staležu]]. Nakon okupljanja velikog broja ljudi koji su predstavljali [[Uzroci izbijanja Francuske revolucije|uzrok izbijanja Francuske revolucije]], marš na Versailles se pokazao presudnim trenutkom izbijanja Francuske revolucije.
Godina [[1789]]; u [[Pariz]]u su protesti protiv [[kralj]]a i [[monarhija|monarhije]] u punom jeku. Nestašica i visoke cijene [[hljeb]]a razljutile su [[Pariz|Parižanke]]. Grupa žena ubila je pekara i njegovu ženu, jer su povisili cijenu svog hljeba. Dana [[5. oktobar|5. oktobra]] [[1789]]. proširile su se glasine da kraljevska porodica drži zalihe brašna na svom dvoru. Razljućene i potaknute revolucionarskim idejama, rulja od 6,000 gladnih žena sa tržnice odlučila je napasti [[Versailles]] (Versaj). Jedan od mlađih članova kraljevske porodice našao se u Parizu kada se ljutita rulja okupila. Videći da su u opasnosti, trčao je kroz šumu do palače, kako bi upozorio [[kraljica|kraljicu]] na njihove namjere. Održan je hitni sastanak na kojem je [[Marija Antoaneta]] opet molila [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] da napuste [[Francuska|Francusku]]. Luj je opet odbio.
 
== Pozadina ==
Pošto je bila svjesna da je ona glavna meta bjesa Parižanki, Marija Antoaneta je te večeri odlučila spavati sama. Guvernati svoje djece poručila je da, u slučaju nužde, djecu odmah odvede kralju.
Nakon slabe žetve, [[deregulacija]] tržišta žitarica koju je 1774. godine izvršio glavni kontrolor finansija [[Anne Robert Jacques Turgot|Turgot]], je bila glavni uzrok gladi koji je doveo do [[Rat oko brašna|rata oko brašna]] 1775. godine. Na kraju [[Stari poredak|starog poretka]], strah od gladi je bio neprestano prisutan strah kod donjih slojeva Trećeg staleža pa su glasine o "[[Pakt gladi|Paktu gladi]]" razbjesnile siromašno stanovništvo. Puke glasine o nestašici hrane su dovele do [[Réveillonovi neredi|Réveillonovih nereda]] u aprilu 1789. godine. Glasina o zavjeri koja je imala za cilj uništavanje usjeva pšenice kako bi se izgladnilo stanovništvo su izazvale [[Veliki strah]] u ljeto 1789. godine. Tokom izbijanja Francuske revolucije 1789. godine, revolucionarna sposobnost nije bila u potpunosti ostvarena. Nakon [[Pad Bastilje|pada Bastilje]] obični građani su otkrili novostvorenu želju za sudjelovanjem u politici jer je zavladala inflacija cijena i velika nestašica, pa su se najsiromašniji građani isključivo bavili pitanjem hrane jer su trošili gotovo polovinu svojih prihoda na hljeb.{{Commonscat|The Women's March on Versailles}}
 
Pokisle žene su provalile u palaču u ranim jutarnjim satima, pjevajući kako će ubiti Mariju Antoanetu. Ubile su čuvare koji su im stajali na putu, a njihove glave pobile na svoje štapove. Kraljica i njene dvije dvorske dame su pobjegle u kraljeve odaje kroz tajni prolaz tek nekoliko trenutaka prije nego što je rulja provalila u odaje Marije Antoanete. U kraljevoj sobi ih je već čekala Lujeva mlađa sestra Elisabeth, a nedugo nakon Marije Antoanete stigla su i njena djeca, Marie-Thérèse (Mari-Terez) i Louis-Charles (Luj-Šarl). Nakon njihova ulaska vrata su zaključana.
 
Golema rulja se okupila u dvorištu palače i zahtjevala da kraljica izađe na balkon. Marija Antoaneta se pojavila na balkonu, u spavaćici, zajedno sa djecom. Žene su tražile da se djeca vrate unutra. Marija Antoaneta je tako stajala sama na balkonu, gledajući u muškete uperene u nju. Gledala ih je tako deset minuta, a zatim pognute glave vratila u sobu. Pojedine žene je zadivila njena hrabrost dok je stajala sama gledajući smrti u lice, pa su povikale: ''"Viva la Reine"'' ("Živjela kraljica!")
 
Rulja se smirila, ali su i dalje tražili hljeb. Također su zahtjevale da kraljevska porodica napusti Versailles, da dođu u Pariz i da tu vode narod. Luj XVI se nezadovoljno složio da se kraljevska porodica preseli u parišku palaču Tuileries (Tuler). Cijela dvorska svita pratila je kralja i njegovu porodica na putu za Pariz. Dočekani su sa oduševljenjem i odobravanjem Parižana. Ovo je, međutim, bila fatalna greška za cijelu porodicu; više nikada neće vidjeti Versailles.
 
{{Commonscat|The Women's March on Versailles}}
 
[[Kategorija:Francuska revolucija]]