Razlika između verzija stranice "Kupid (Michelangelo)"

'''Usnuli Kupid''' bila je skulptura koju je uradio [[italija]]nski [[Renesansa|renesansni]] umjetnik [[Michelangelo Buonarroti]], a koju je umjetno načinio starijom da bi izgledala poput [[Antika|antičkih]] skulptura po savjetu Lorenza[[Lorenzo di PierfrancescaPierfrancesco de' Medici|Lorenza de' Medicija]]. Upravo je ova skulptura prvi put skrenula pažnju pokrovitelja umjetnosti u [[Rim]]u i pomogla je pokrenuti karijeru jednog od najpoznatijih umjetnika u historiji. Skulptura Usnulog Kupida smatra se i jednom od najpoznatijih falsifikatakrivotvorina u historiji umjetnosti.<ref>Entry on "Cupid," ''The Classical Tradition'' (Harvard University Press, 2010), p. 245; Stefania Macioe, "Caravaggio and the Role of Classical Models," in ''The Rediscovery of Antiquity: The Role of the Artist'' (Collegium Hyperboreum, 2003), str. 437–438.</ref><ref name="VN">{{Cite web|url=https://www.thevintagenews.com/2017/12/11/michelangelo-forgery/|title=Umjetnički falsifikat koji je pomogao Michelangelu da započne karijeru umjetnika|work=thevintagenews.com|accessdate= 9. 1. 2021}}</ref>

Godine 1495. Michelangelo je započeo rad na svom poznatom djelu Usnuli Kupid godine, neposredno nakon povratka u [[Firenca|Firencu]] iz [[Bologna|Bologne]]. Michelangelo je skulpturu usnulog kupida tretirao kiselom zemljom da bi izgledao drevno. Izvještaj o nastanku i ranoj historiji ovog skulptorskog djela Michelangelov biograf [[Ascanio Condivi]] vjerodostojno povezuje. On iznosi poznatu priču o tome kako je Michelangelo prodao skulpturu Usnuli Kupid trgovcu umjetničkim predmetima Baldassareu del Milaneseu. Zatim ju je Baldassare prodao skulpturu kardinalu Raffaellu Riariju iz San Giorgia u [[Rim]]u, koji je kupio Usnulog Kupida vjerujući da je to antičko djelo. Kardinal je kasnije otkrio svoju grešku, vratio kip lukavom trgovcu i uzeo nazad svoj novac. Ali u isto vrijeme, kardinal je bio impresioniran Michelangelovom umjetničkom virtuoznošću, pa nije podigao nijednu optužnicu protiv njega.<ref Dozvolioname="VN"/>. Razlog za to je (prema historičaru umjetnosti Noa Charneyu) i činjenica da su se renesansni pokrovitelji umjetnosti u to vrijeme divili umjetnicima koji su mogli reproducirati djela antičkih majstora. Dobar imitator time je dokazao da ima istinski potencijal. Stoga je mogućnost pravljenja drevnog rimskog kipa pokazala nevjerovatan talent koji je Michelangelo imao.<ref name="AO"/> Zbog toga kardinal mu je dozvolio da zadrži svoj dio novca, a pozvao ga je i da dođe u Rim. Ovaj trenutak odredio je novo poglavlje u životu umjetnika, koji je još uvijek imao samo dvadeset godinai jednu godinu.<ref name="VN"/> Michelangelo je u međuvremenu otkrio da je Baldassare pretjerano zaradio prodajući njegovu skulpturu kardinalu, otišao je u Rim i od trgovca zatražio nazad svog Kupida.<ref>{{Cite web|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00043079.1957.11408401|title=Izgubljeni Uspavani Kupid Michelangela Buonarrotija|work=tandfonline.com|accessdate= 8. 1. 2021}}</ref> Trgovac je to odbio rekavši da bi je radije uništio.<ref>{{cite book |author= Rona Goffen |title= Renaissance rivals: Michelangelo, Leonardo, Rafael, Titian |publisher= Yale University Press |year= 2004 |page= 409, note 83}}</ref>

Godine 1698. skulptura Usnuli Kupid je vjerovatno bila uništena u velikom požaru u [[Palata Whitehall|Palati Whitehall]] u Londonu.<ref name="aaa">{{cite magazine|author=Sheila Gibson Stoodley |url=http://www.artsandantique.net/Articles/Miscellaneous/Featured-Misadventures-in-Collecting.asp |title=Misadventures in Collecting |magazine=Arts and Antiques |date=August 2008 }}{{dead link|date=December 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Da je sačuvana, skulptura Usnuli Kupid Michelangela Buonarrotija i dalje bi se smatrala neprocjenjivom, uprkos statusu krivotvorine.<ref name="VN"/>

== [[Stojeċi Kupid (Michelangelo)|Stojeċi Kupid]] ==

Još jedna skulptura Kupida, u stojećem položaju, urađena je za Riariovog bankara, Jacopa Gallija.<ref>Umberto Baldini, ''Michelangelo scultore'', Rizzoli, Milano 1973, pp. 90-91.</ref> Savremenici koji su imali priliku vidjeti ovo skulptorsko djelo opisali su ga kao Kupida ili Apolona, ​​s [[Vaza|vazom]] među stopalima.<ref name="VN"/>