Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Zagreb"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Zaštitio je stranicu "Zagreb" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21:03, 14 decembar 2020 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21:03, 14 decembar 2020 (UTC)))
zašto forsirate naopako kad može dobro? | Poništena izmjena 3239867 korisnika AnToni (razgovor)
oznake: poništenje vraćeno
Red 1:
{{Geokutijageokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornjigornji dio *** -->
|ime = Zagreb
|vrsta = Gradgrad
<!-- *** Imeime **** -->
|službeni naziv = Grad Zagreb
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slikaslika *** -->
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|opis_slike = Zagreb, kolažKolaž
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simbolisimboli *** -->
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
<!-- *** Državedržave, regije i.t.d. *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina =
Line 27 ⟶ 26:
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položajpoložaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** Površinapovršina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 641.00
<!-- *** Stanovništvostanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo grad = 688163
Line 43 ⟶ 42:
|gustoća =
|gustoća općina = 1232.47
<!-- *** Historijahistorija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Milan Bandić
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** Kodkod *** -->
|poštanski broj = 10000
|pozivni broj = (+385) 1
<!-- *** Kartakarta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Webweb stranice *** -->
| web stranice = [httphttps://www.zagreb.hr/ Grad Zagrebwww.zagreb.hr]
<!-- *** Bilješkabilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Banabana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.
 
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje već 1094. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu[[Kaptol]]u. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]].<ref>{{cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|title=Muzej grada Zagreba – 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu|accessdate=20. 6. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67295|title=Zlatna bula Bele IV. – Hrvatska enciklopedija|accessdate=20. 6. 2017}}</ref> Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top – pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]],; tu je i starastaro gornjogradskagornjogradsko jezgrajezgro s crkvomCrkvom sv[[Sveti Marko|Sv. Marka]] i najljepša zagrebačka barokna[[barok]]na crkvaCrkva sv[[Sveta Katarina|Sv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, sukočili kočilesu jači razvoj Zagreba u političkopolitički i privrednoprivredni središtecentar. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
 
U međuvremenu, [[Jezuitijezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet (1669). Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862,. godine; nakon jošgodinu jedne godinedana, proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija 1881.
 
Krajem 19. stoljećavijeka, Zagreb se širi i razvija: stižeuveden je prvi [[tramvaj]] na konjsku vuču, i [[uspinjača]], te svečano je otvorena zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište|Hrvatskog narodnog pozorišta]] ({{abbr|HNK|hrv. Hrvatsko narodno kazalište}}). Od 1921. do 1931. godine, broj stanovnika porastao je povećan za 70%, – što je najveći demografski porastrast u historiji gradaZagreba. Godine 1926. godine u gradu počinjeje raditipočela prvada radiostanicaradi uprva ovomradio-stanica dijeluna [[Evropa|EvropeBalkan]],u; 1947. održana je održana sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a; krajem 1950-ih iodržan je prvi '[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]'. Godine 1961., otvaraotvoren seje zagrebački aerodrom u naselju [[Pleso,]]; 1975. otvoren je hotel "'Intercontinental",'; 1987. grad je bio domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
 
ZagrebZnačaj Zagreba je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica, teuz [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] (Pleso) najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
 
DoSve do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj<!--kada?-->, bionalazio jese u sastavu užeg područja Grada Zagreba.
 
== Geografija ==
SmještenZagreb jese nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], dužuzduž rijeke [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijanČine (istok)|16.ga meridijan]].Gornji Sastoji se iz Gornjeg gradagrad (historijskoghistorijski središtacentar grada), DonjegDonji gradagrad (izgrađen početkom 19. stoljećavijeka) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik republike Hrvatske|predsjednikavinograd]]ima i [[Vlada Hrvatskedvorac|Vladedvorcima]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te [[Podsused]]aPodsuseda na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
=== Klima ===
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine<ref>{{cite web|url=http://www1.zagreb.hr/zgstat/osnovni_stat_podaci.html|title=OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU|accessdate=20. 6. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|title=Zagreb, Zagreb... – ZPR – FER|archive-url=https://web.archive.org/web/20070730134020/http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|archive-date=30. 7. 2007|url-status=dead|accessdate=20. 6. 2017}}</ref> i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.<ref name="normals">{{cite web|url=http://klima.hr/k1/k1_2/zagreb_maksimir.pdf|title=Zagreb Climate Normals|publisher=Croatian Meteorological and Hydrological Service|accessdate=2. 12. 2015}}</ref>
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12 °C.
 
==Stanovništvo Privreda ==
{{tačnost sekcija}}
U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
== Stanovništvo ==
=== Popis 2011 ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|popisuPopisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine]], Grad Zagreb imao je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom gradu Zagrebu 688.163.
 
==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr<!--potreban Republikaje Hrvatskaprecizniji –izvor--> Državni zavod za statistiku:] Naselja(Republika i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]Hrvatska)</ref>
|-
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
|-
| 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>
 
==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
|-
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
|-
| 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163
|-
|}
<!--
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->
 
=== Popis 1991. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisuPopisu stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991. godine]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg nacionalnogetničkog sastava:
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
Line 116 ⟶ 122:
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno Ukupno: 706,.770
| label1 = [[Hrvati]]: 594,.323
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]]: 44,.384
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]]: 14,.218
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]]: 11,.247
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]]: 6,.299
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]]: 2,.526
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]]: 2,.332
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]]: 1,.707
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]]: 1,.033
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]]: 973
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]]: 902
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]]: 392
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]]: 296
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]]: 261
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]]: 249
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]]: 214
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]]: 203
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]]: 144
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]]: 127
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]]: 117
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]]: 105
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]]: 77
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]]: 68
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]]: 56
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]]: 7
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = ostaliOstali: 621
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| label27 = neopredijeljeniNeopredijeljeni: 14,.498
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| label28 = regionRegion. opr.: 1,.297
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| label29 = nepoznatoNepoznato: 8,.094
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
Line 208 ⟶ 214:
|}
 
=== Popis 1910. ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="2" | Zagreb
|-
! Jezik !! Religija
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno Ukupno: 109,.029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 88,.595
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]]: 5,.469
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]]: 4,.512
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]]: 4,.104
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]]: 4,.024
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]]: 1,.234
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]]: 338
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]]: 134
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]]: 46
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]]: 22
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| label11 = ostaliOstali: 551
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
Line 254 ⟶ 260:
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno Ukupno: 109,.029
| label1 = [[Rimokatolička crkva|RimokatoliciKatolici]]: 98,.998
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]]: 4,.275
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]]: 4,.201
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]]: 598
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]]: 552
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]: 330
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| label7 = ostaliOstali: 75
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
Line 291 ⟶ 297:
|}
 
=== UniverzitetObrazovanje ===
=== Naučne institucije ===▼
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jestje [[Institut "[[Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okvirusklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[Hrvatska akademija znanostinauka i umjetnosti|Hrvatske akademije znanostinauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU;|Hrvatska nekadakademija JAZU)znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].▼
 
==== Univerzitet ====
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu'') drugi je najstariji univerzitet u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; (1396), i; među najstarijimanajstarijim je u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemuovdje diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
 
NaučnoNa Univerzitetu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – 'Učiteljskoj akademiji' i univerzitetskom studiju – 'Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.
 
▲=== Naučne institucije ===
▲U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
 
==== Srednje škole i gimnazije ====
U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
 
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="120px">
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]]
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]]
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]]
Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]]
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]]
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz una groblje [[Mirogoj]], izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]], {{abbr|JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti}} (danas zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]])
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice grada
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Zgrada Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalnenacionalne i univerzitetske biblioteke]]
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]]▼
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|[[Crkva svSv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]]
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|PravoslavnaCrkva crkvaPreobraženje PreobraženjaGospodnje; Gospodnjegpripada SPC-u
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva
▲Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]]
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave
|"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]]
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana/sala "[[Vatroslav Lisinski"]]
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkogrektorata univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnogpravnog fakulteta]]
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]]
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]]
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt/bašta
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]]
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[ZagrebačkaArena arena]]Zagreb
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|PlaviZagrebački plavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački"Franjo aerodrom]]Tuđman" (tada "Pleso") u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
 
{{Širokaširoka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|PanoramaZagreb, Zagrebapanorama}}
 
== Također pogledajte ==
* [[Cibonin toranj]]▼
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
▲* [[Cibonin toranj]]
 
== Literatura ==▼
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.▼
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};▼
 
== Reference ==
{{refspisakreflist}}
 
▲== Literatura ==
▲* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i, 1991. godine.)
▲* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zagreb}}
* [httphttps://www.zagreb.hr SlužbeniSlužbene sajtstranice Grada Zagreba]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba]
 
{{stub-grad-Hrvatska}}▼
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{Glavniglavni gradovi evropskih država}}
{{gradovi u Hrvatskoj}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{Županiježupanije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}
 
[[Kategorija:Zagreb|* ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]▼
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
 
▲[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
 
▲{{stub-grad-Hrvatska}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Zagreb"