Šiprage: razlika između verzija

Uklonjen 21 bajt ,  prije 1 godinu
m
Danas ova komunikacija postoji samo na geografskim mapama i u izvedbenim projektima dijela regionalne ceste, na relaciji [[Kruševo Brdo]] − dolina [[Bila (rijeka)|Bile]].
 
[[Južni Slaveni]] u dolinu Vrbanje doseljavaju tek u [[7. vijek|7. stoljeću nove ere]], gdje većinu čine domoroci („Dobri Bošnjani“). Miješajući se sa starosjediocima zadržili su se do suvremene epohe. Slavenizacijom [[Balkan]]a formiraju se prve južnoslavenske državice, među kojima je i prva [[Bosna|bosanska]] – u 10. stoljeću.<ref>Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, {{ISBN|953-6112-05-1}}.</ref> Sedreni [[Stećak|stećci]] u Šipragama svjedoče o [[Bogumili|bogumilskojstarobosanskoj]] naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća.<ref name="a1892">Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.</ref><ref name="Richter E. 1905"/> Stećci su bili pri ušću pritoke [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju (uz sāme obale rijeka).<ref name="a1892" /> Pedesetih i šezdestih godina XX vijeka, izrezani su i ugrađeni (moguće je – zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti") u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. U toj nekropoli bilo je:
{{citat|"uz desnu obalu Vrbanje 14 starobosanskih nadgrobnika, od kojih dva imaju oblik sarkofaga, dok su ostali samo ploče različite debljine. Ti su nadgrobnici načinjeni od vapnene sedre, što je onuda ima množina, te mi je udarilo u oči, da od onog jednog sarkofaga ima samo polovica njegove prijašnje podobe, te izgleda, kao da su ga nedavno prerezali. Kad sam o tome raspitivao, rekoše mi, da žitelji onoga kraja, i to kako muhamedanci, tako i hrišćani, onaj kamen rune, pa onda prah, s vodom pomiješan ljudima i životinjama u svakoj bolesti daju da piju kao lijek."<ref name="a1892"/>}} Jedan od najbolje sačuvanih stećaka - sarkofaga, vjerovatno onaj neprerezani, danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju, a svaka naredna jača bujica ga pomjera dalje. Na lokaciji nekropole danas se nalazi štala i neki drugi privremeni objekti.
 
Dualna vjera starobosanska ("bogumilska") u [[Bosna|Bosni]] se dugo opirala, unatoč povremenim upadima krstaša, čiji je cilj bio uvođenje katoličanstva, a zatim i pravoslavlja.<ref>Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon & Mak, Novi Sad – Visoko, {{ISBN|978-9958-9777}}, {{ISBN|978-86-84989-26-2}}.</ref><ref>Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.</ref>
 
Prema [[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], polovinom 12. stoljeća, u Bosni su, između ostalih, bile i župe Uskoplje, Pljeva i Luka. Prvi pisani dokumenti o naseljima u dolini Vrbanje datiraju iz [[1322.]], [[1323.]] i [[1412.]]. Poveljom [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] (bosanskog bana: [[1322.]] – [[1353.]]) župe Danica i [[Župa Vrbanja|Vrbanja]], s gradovima [[Ključ]] i [[Kotor (tvrđava)|Kotor]], darovane su u osobni posjed [[Vukosav Hrvatinić|Vukosavu Hrvatiniću]], [[1322.]], nakon što mu je ovaj pomogao u preuzimanju vlasti u sukobu sa [[Babonići]]ma. Kasnije ([[1404.]], ovaj feudalni posjed je proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji se titulirao kao gospodar [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] (od Vrbasa do preko Sane, a kasnije još i dalje), uključujući i dolinu Vrbanje. Iako su ugarski kraljevi pokušavali osvojiti Bosnu (kao [[Ludovik I, kralj Ugarske]]), nisu to uspjeli, zbog njenog snažnog otpora. Konačno je kralj [[Sigismund, car Svetog rimskog carstva|Sigismund I]] ([[1411.]] godine) [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] (koji je stolovao u Kotoru) zvanično priznao pravo posjeda[[Donji Kraji|Donjih Kraja]]. U to vrijeme gradovi Kotor i [[Zvečaj]] (pri Tijesnom kod Banja Luke) su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države. Sigismund je, međutim, u tim vojnim pohodima osvojio [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Češka|Češku]] i [[Njemačka|Njemačku]].<ref>Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.</ref>
4.024

izmjene