Razlika između verzija stranice "Računar"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 18:
Smatra se da je [[Mehanizam iz Antikitere]] najraniji mehanički [[Analogni računar|analogni "računar"]]. Dizajniran je za izračunavanje astronomskih položaja. Ovako složeni uređaji neće se ponovo skoro hiljadu godina kasnije.
 
Mnoga mehanička pomagala za proračun i mjerenje izgrađena su za astronomsku i navigacijsku upotrebu. [[Planisfera]] je bila nebeska karta koju je izumio Ebu Rahim el-Biruni u ranom 11. vijeku.<ref name="Wiet">G. Wiet, V. Elisseeff, P. Wolff, J. Naudu (1975). ''History of Mankind, Vol 3: The Great medieval Civilisations'', p. 649. George Allen & Unwin Ltd, [[UNESCO]].</ref> [[Astrolab]] je izumljen u [[Helenizam|helenističkom svijetu]] u 1. ili 2. vijeku prije nove ere. Kombinacija planisfere i [[Dioptra|dioptre]], astrolaba je bila efektivan analogni računar sposoban da razradi nekoliko različitih vrsta problema u [[Sferna astronomija|sferičnoj astronomiji]]. Astrolabu koji je imao mehanički računarski [[kalendar]] <ref>Fuat Sezgin "Catalogue of the Exhibition of the Institute for the History of Arabic-Islamic Science (at the Johann Wolfgang Goethe University", Frankfurt, Germany) Frankfurt Book Fair 2004, pp.&nbsp;35 & 38.</ref><ref>{{Cite journal|last=Charette|first=François|year=2006|title=Archaeology: High tech from Ancient Greece|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=551–552|bibcode=2006Natur.444..551C|doi=10.1038/444551a|pmid=17136077}}</ref> i [[zupčanik]]e, izumio je Abi Bakr iz [[Isfahan]]a, [[Iran|Perzija]] 1235. godine.<ref>{{Cite journal|last=Bedini|first=Silvio A.|last2=Maddison|first2=Francis R.|year=1966|title=Mechanical Universe: The Astrarium of Giovanni de' Dondi|journal=Transactions of the American Philosophical Society|volume=56|issue=5|pages=1–69|doi=10.2307/1006002|jstor=1006002}}</ref> [[El-Biruni|Ebu Rahim el-Biruni]] je oko 1000. godine izmislio prvi mehanički usmjeren [[lunisolarni kalendar]]ski astrolab,<ref>{{Cite journal|last=Price|first=Derek de S.|author-link=Derek J. de Solla Price|year=1984|title=A History of Calculating Machines|journal=IEEE Micro|volume=4|pages=22–52|doi=10.1109/MM.1984.291305}}</ref> što je predstavljalo ranu mehaničku mašinu sposobnu da procesira infromacijuinformaciju.
 
[[Sektor (instrument)|Proporcionalni kompas]], računski instrument koji se koristio za rješavanje problema u proporciji, trigonometriji, množenju i dijeljenju i za različite funkcije, poput kvadrata i korijena, razvijen je u kasnom 16. vijeku i pronašao je primjenu u oružju, geodetici i plovidbi.
Red 26:
[[Logaritmar]] izumljen je oko 1620-1630, ubrzo nakon objavljivanja koncepta [[Logaritam|logaritma]]. To je analogni ručno upravljani računar za obavljanje množenja i dijeljenja. Kasnije je unaprijeđivan pa su dodate vage koje su pružale recipročne, kvadratne i četvrtaste korijene, kao i [[Transcendentalna funkcija|transcendentalne funkcije]] kao što su logaritmi i eksponencije, kružna i [[Hiperbolička funkcija|hiperbolička]] [[trigonometrija]] i druge [[Funkcija (matematika)|funkcije]]. I dalje se koristi za brzo izvršavanje rutinskih izračuna.
 
1770-ih, Pierre Jaquet-Droz, švicarski [[urar]], napravio je mehaničku lutku (automat) koja je mogla pisati držeći olovku. Mijenjanjem broja i redoslijeda njegovih unutrašnjih točkića mogla su se proizvesti različita slova, a samim tim i različite poruke. Lutka se nalazi u Muzeju d'Artumjetnosti eti d'Histoirehistorije u NeuchâtelNeuchâtelu, [[Švicarska]] i dalje radi.<ref>{{Cite web|url=http://www.chonday.com/Videos/the-writer-automaton|title=The Writer Automaton, Switzerland|date=11. 7. 2013|publisher=chonday.com}}</ref>
 
Mašina za predviđanje plime i oseke koju je 1872. godine izmislio [[William Thomson|Sir William Thomson]] bila je od velike koristi za plovidbu u plitkim vodama.
 
Diferencijalni analizator, mehanički analogni računar dizajniran za rješavanje [[Diferencijalna jednačina|diferencijalnih jednadžbi]] [[Integral|integracijom]], koristio je mehanizme kotača i diska za izvođenje integracije. Godine 1876. lord Kelvin već je raspravljao o mogućoj konstrukciji takvih kalkulatora, ali nije uspio. PojačavačPojačivač zakretnog momenta bio je napredak koji je omogućio ovim mašinama da rade. Počev od 1920-ih, [[Vannevar Bush]] i drugi razvili su razvili mehaničke diferencijalne analizatore.
 
=== Prvi računski uređaj ===
[[Datoteka:Difference_engine_plate_1853.jpg|mini|Dio [[Diferencijalna mašina|diferencijalne mašine]] [[Charles Babbage|Charles Babbage-a]]]]
[[Charles Babbage]], engleski inženjer mehanike i [[polimat]], načinio je koncept programabilnog računara. Smatra se "[[Spisak istaknutih pionira računarstva|ocem računara]]" jer je izumio prvi [[mehanički računar]] početkom 19. viekavijeka. Nakon rada na revolucionarnoj [[Diferencijalna mašina|diferencijalnoj mašini]], koja je pomagala u navigacijskim proračunima, 1833. shvatio je da je moguć dizajn koji će imati opću namjenu, a to je bila [[analitička mašina]]. Unos programa i podataka trebao je biti dostavljen mašini putem [[Bušena kartica|bušenih kartica]]. Za izlaz, mašina bi imala pisač, ploter i zvono. Mašina će također moći bušiti brojeve na karticama koje će kasnije čitati. Analitička mašina je uključivala aritmetičku logičku jedinicu, upravljanje tokom u obliku [[Kondicional|kondicionalnog grananja]] i petlji, te integrisanu memoriju, što je prvi dizajn za računar opće namjene koji bi se mogao opisati kao [[Turing potpun]].<ref name="babbageonline">{{Cite web|url=http://www.sciencemuseum.org.uk/onlinestuff/stories/babbage.aspx?page=5|title=Babbage|date=19. 1. 2007|website=Online stuff|publisher=Science Museum|accessdate=1. 8. 2012}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newscientist.com/article/mg20827915.500-lets-build-babbages-ultimate-mechanical-computer.html|title=Let's build Babbage's ultimate mechanical computer|date=23. 12. 2010|website=opinion|publisher=New Scientist|accessdate=1. 8. 2012}}</ref>
 
Mašina bila ispred svog vremena. Svi dijelovi za njegovu mašinu morali su biti izrađeni ručno. Na kraju je projekt raspušten odlukom britanske vlade. Neuspjeh Babbagea da dovrši analitičku mašinu uglavnom se može pripisati političkim i finansijskim poteškoćama, kao i njegovoj želji da razvije sve sofisticiraniji računar. Njegov sin, [[Henry Babbage]], dovršio je 1888. pojednostavljenu verziju računarske jedinice analitičke mašine. Uspješno je demonstrirao njegovu upotrebu u računarskim tablicama 1906. godine.
 
=== Analogni računari ===
Red 47:
 
==== Elektromehanički ====
Do 1938. [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Ratna mornarica Sjedinjenih Država]] razvila je elektromehanički analogni računar dovoljno mali da se može koristiti u [[Podmornica|podmornici]]. ''Torpedo Data Computer'' je pomoću trigonometrije riješio problem ispaljivanja torpeda na pokretnu metu. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] slični uređaji razvijeni su i u ostalim zemljama.
[[Datoteka:Z3_Deutsches_Museum.JPG|lijevo|mini|Replika [[Konrad Zuse|Zuse]] Z3, prvi potpuno automatizirani digitalni (elektromehanički) računar.]]
Rani digitalni računari su bili elektromehanički; električni prekidači pokretali su mehaničke releje da bi izvršili proračun. Bili su prilično spori, ali brzo su počeli da se pojavljuju mnogo brži potpuno električni računari, prvobitno napravljeni od [[Elektronska cijev|vakuumskih cijevi]]. Z2, kojeg je stvorio njemački inženjer [[Konrad Zuse]] 1939. godine, bio je jedan od najranijih primjera elektromehaničkog relejnog računara.<ref name="Part 4 Zuse">{{Cite web|url=http://www.epemag.com/zuse/part4a.htm|title=Part 4: Konrad Zuse's Z1 and Z3 Computers|last=Zuse|first=Horst|website=The Life and Work of Konrad Zuse|publisher=EPE Online|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080601210541/http://www.epemag.com/zuse/part4a.htm|archivedate=1. 6. 2008|accessdate=17. 6. 2008}}</ref>
Red 54:
 
==== Vakuumske cijevi i digitalni elektronički sklopovi ====
Elementi sa elektroničkim krugovima su ubrzo su zamijenili svoje mehaničke i elektromehaničke ekvivalente, a istovremeno digitalni proračun je zamijenio je analogni. Inženjer [[Tommy Flowers]] je 1930-ih počeo je istraživati moguće korištenje elektronike za telefonsku centralu. Eksperimentalna oprema koju je izgradio 1934. godine puštena je u rad pet godina kasnije, pretvarajući dio mreže telefonske centrale u elektronički sistem za obradu podataka, koristeći hiljade [[Elektronska cijev|vakuumskih cijevi]]. U SAD, [[John Vincent Atanasoff]] i [[Clifford Berry|Clifford E. Berry]] sa Državnog univerziteta Iowa razvili su i testirali [[Atanasoff – Berry Computer|Atanasoff-Berry Computer]] (ABC) 1942.<ref>15 January 1941 notice in the ''Des Moines Register'',</ref> Ovaj dizajn je također bio potpuno elektronički i koristio je oko 300 vakuumskih cijevi.<ref name="Copeland2006">{{Citation|last=Copeland|first=Jack|year=2006|title=Colossus: The Secrets of Bletchley Park's Codebreaking Computers|location=Oxford|publisher=[[Oxford University Press]]|pages=101–115|isbn=978-0-19-284055-4}}</ref>
 
Tokom Drugog svjetskog rata, Britanci u [[Bletchley Park|parku Bletchley]] postigli su brojne uspjehe u razbijanju šifriranih njemačkih vojnih komunikacija. Kako bi probili sofisticiraniji njemački stroj ''Lorenz SZ 40/42'', koji se koristio za jako bitnu komunikaciju, [[Max Newman]] i kolege su zadužili Flowers-a da napravi [[Colossus računar|Colossus]].<ref name="Copeland2006" /> Od početka februara 1943. godine proveo je jedanaest mjeseci dizajnirajući i gradeći prvi Colossus.<ref>{{Citation|title=Bletchley's code-cracking Colossus|publisher=BBC News|date=2. 2. 2010|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/8492762.stm|accessdate=19. 10. 2012}}</ref> Nakon funkcionalnog testa u decembru 1943., Colossusotpremljen je otpremljen u Bletchley Park, gdje je dostavljen 18. januara 1944.<ref name="The Colossus Computer">{{Cite web|url=http://www.tnmoc.org/colossus-rebuild-story|title=Colossus – The Rebuild Story|website=The National Museum of Computing|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150418230306/http://www.tnmoc.org/colossus-rebuild-story|archivedate=18. 4. 2015|accessdate=7. 1. 2014}}</ref> a svoju prvu poruku presreo je 5. februara. Colossus je bio prvi svjetski [[Elektronika|elektronski]] [[Digitalna elektronika|digitalni]] [[Računarsko programiranje|programibilni]] računar. Koristio je velik broj vakuumskih cijevi. Imao je unos pomoću papirne trake i mogao je biti konfigurisan za izvođenje različitih [[Booleova algebra|logičkih]] operacija sa svojim podacima, ali nije bio [[Turing potpun]].[[Datoteka:Eniac.jpg|mini|[[ENIAC]] je bio prvi elektronički [[Turing potpun]] uređaj i vršio je balističke proračune.|alt=]]
[[ENIAC]]<ref>John Presper Eckert Jr. and John W. Mauchly, Electronic Numerical Integrator and Computer, United States Patent Office, US Patent 3,120,606, filed 26 June 1947, issued 4 February 1964, and invalidated 19 October 1973 after court ruling on ''[[Honeywell v. Sperry Rand]]''.</ref> je bio prvi elektronički programibilni računar izgrađen u SAD-u. Iako je ENIAC bio sličan Colossus-uColossusu, bio je mnogo brži, fleksibilniji i bio je Turing potpun. Programeri ENIAC-a su bile su žene, njih 6šest, često zajednički poznatih kao "djevojke ENIAC-a".{{Sfn|Evans|2018}}{{Sfn|Light|1999}}
 
Mogao je sabrati ili oduzeti 5000 puta u sekundi, hiljadu puta brže od bilo koje druge mašine. Također je imao module za množenje, dijeljenje i uvrštavanje korijena. Izgrađen pod rukovodstvom John Mauchly-aMauchlya i J. Presper Eckert-aEckerta na Univerzitetu u Pensilvaniji, razvoj i izgradnja ENIAC-a trajali su od 1943. do pune operacije krajem 1945. godine. Mašina je bila ogromna, teška 30 tona, koristila je 200 [[Vat|kilovata]] električne snage i sadržavala je preko 18.000 vakuumskih cijevi, 1.500 releja i stotine hiljada otpornika, kondenzatora i induktora.<ref name="Eniac">{{Cite web|url=http://www.techiwarehouse.com/engine/a046ee08/Generations-of-Computer|title=Generations of Computer|publisher=techiwarehouse.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702211455/http://www.techiwarehouse.com/engine/a046ee08/Generations-of-Computer/|archivedate=2. 7. 2015|accessdate=7. 1. 2014}}</ref>
Colossus je bio prvi svjetski [[Elektronika|elektronski]] [[Digitalna elektronika|digitalni]] [[Računarsko programiranje|programibilni]] računar. Koristio je velik broj vakuumskih cijevi. Imao je unos pomoću papirne trake i mogao je biti konfigurisan za izvođenje različitih [[Booleova algebra|logičkih]] operacija sa svojim podacima, ali nije bio [[Turing potpun]].
[[Datoteka:Eniac.jpg|mini|[[ENIAC]] je bio prvi elektronički [[Turing potpun]] uređaj i vršio je balističke proračune.|alt=]]
[[ENIAC]]<ref>John Presper Eckert Jr. and John W. Mauchly, Electronic Numerical Integrator and Computer, United States Patent Office, US Patent 3,120,606, filed 26 June 1947, issued 4 February 1964, and invalidated 19 October 1973 after court ruling on ''[[Honeywell v. Sperry Rand]]''.</ref> je bio prvi elektronički programibilni računar izgrađen u SAD-u. Iako je ENIAC bio sličan Colossus-u, bio je mnogo brži, fleksibilniji i bio je Turing potpun. Programeri ENIAC-a su bile žene, njih 6, često zajednički poznatih kao "djevojke ENIAC-a".{{Sfn|Evans|2018}}{{Sfn|Light|1999}}
 
Mogao je sabrati ili oduzeti 5000 puta u sekundi, hiljadu puta brže od bilo koje druge mašine. Također je imao module za množenje, dijeljenje i uvrštavanje korijena. Izgrađen pod rukovodstvom John Mauchly-a i J. Presper Eckert-a na Univerzitetu u Pensilvaniji, razvoj i izgradnja ENIAC-a trajali su od 1943. do pune operacije krajem 1945. godine. Mašina je bila ogromna, teška 30 tona, koristila je 200 kilovata električne snage i sadržavala je preko 18.000 vakuumskih cijevi, 1.500 releja i stotine hiljada otpornika, kondenzatora i induktora.<ref name="Eniac">{{Cite web|url=http://www.techiwarehouse.com/engine/a046ee08/Generations-of-Computer|title=Generations of Computer|publisher=techiwarehouse.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702211455/http://www.techiwarehouse.com/engine/a046ee08/Generations-of-Computer/|archivedate=2. 7. 2015|accessdate=7. 1. 2014}}</ref>
 
=== Savremeni računari ===
 
==== Koncept modernog računara ====
Princip savremenog računara predložio je [[Alan Turing]] u svom seminarskom radu iz 1936. godine.<ref>{{Cite journal|last=Turing|first=A. M.|year=1937|title=On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem|url=http://plms.oxfordjournals.org/cgi/reprint/s2-42/1/230|journal=Proceedings of the London Mathematical Society|series=2|volume=42|pages=230–265|doi=10.1112/plms/s2-42.1.230}}</ref> TuringOn je predložio jednostavan uređaj koji je nazvao "Univerzalna računska mašina" i koji danas znamo kao univerzalna [[Turingova mašina]]. Dokazao je da je takva mašina sposobna izračunati sve što se da izračunati izvršavajući upute (program) pohranjene na vrpcitraci, omogućujući tako da se stroj može programirati. Glavni koncept Turingovog dizajna je [[pohranjeni program]], gdje su sva uputstva za računanje pohranjena u memoriji. Turingove mašine su do danas su glavni predmet proučavanja u [[Teorija računanja|teoriji računanja]].
 
==== Pohranjeni programi ====
Rane računarske mašine imale su fiksne programe. Promjena njegove funkcije zahtijevala je ponovno ožičavanje i restrukturiranje mašine.<ref name="Copeland2006" /> Računar sa pohranjenim programom uključuje dizajnirani [[Set uputstava|set instrukcija]] i može u memoriju pohraniti skup uputa ([[Računarski program|program]]) koji detaljno opisuje računanje. Teoretsku osnovu za računar sa pohranjenim programom postavio je [[Alan Turing]] u svom radu iz 1936. godine. TuringOn se 1945. pridružio Nacionalnoj fizičkoj laboratoriji u Velikoj Britaniji i započeo rad na razvoju elektroničkog digitalnog računara sa pohranjenim programom. Njegovo rad iz 1945. "Predloženi elektronički kalkulator" bilo je prva specifikacija takvog uređaja. [[John von Neumann]] sa Univerziteta u Pennsylvaniji također je objavio svoj ''Prvi Nacrt izvještaja o EDVAC-u'' iz 1945.
 
[[Manchester Baby]] je bio je prvi računar sa pohranjenim programom na svijetu. Izgradili su ga [[Frederic Calland Williams|Frederic C. Williams]], [[Tom Kilburn]] i [[Geoff Tootill]], a svoj prvi program izveli su 21. juna 1948.<ref>{{Citation|last=Enticknap|first=Nicholas|title=Computing's Golden Jubilee|website=Resurrection|date=Summer 1998|url=http://www.cs.man.ac.uk/CCS/res/res20.htm#d|accessdate=19. 4. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120109142655/http://www.cs.man.ac.uk/CCS/res/res20.htm#d|archivedate=9. 1. 2012}}</ref> Iako se prema standardima svog vremena računar smatrao "malim i primitivnim", to je bila prva radna mašina koja je sadržavala sve elemente neophodne za moderno elektroničko računalo.<ref>{{Citation|url=http://www.computer50.org/mark1/contemporary.html|title=Early Electronic Computers (1946–51)|publisher=University of Manchester|accessdate=16. 11. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105031620/http://www.computer50.org/mark1/contemporary.html|archivedate=5. 1. 2009}}</ref> Čim se ovaj projekat pokazao uspješnim, vrlo brzo je napravljen prvi upotrebljivi računar Manchester Mark 1. [[Grace Hopper]] je prva je osoba koja je razvila [[kompajler]] za programski jezik.{{Sfn|Smith|2013}}
 
Mark 1 je zauzvrat brzo postao prototip za [[Ferranti Mark 1]], prvi komercijalno dostupan računar opće namjene.<ref name="NapperMK1">{{Citation|last=Napper|first=R. B. E.|title=Introduction to the Mark 1|url=http://www.computer50.org/mark1/mark1intro.html|publisher=The University of Manchester|accessdate=4. 11. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026080604/http://www.computer50.org/mark1/mark1intro.html|archivedate=26. 10. 2008}}</ref>
 
==== Tranzistori ====
Koncept [[Unipolarni tranzistori|unipolarnih tranzistora]] prvi je predložio je [[Julius Edgar Lilienfeld]] 1925. godine. [[John Bardeen]] i [[Walter Brattain]], dok su radili pod William Shockley-em u [[Bell Laboratories|Bell Labs-uLabsu]], izgradili su prvi radeći [[tranzistor]]. Od 1955. pa nadalje, tranzistori su zamijenili [[Elektronska cijev|vakuumske cijevi]] u računarima, što je rezultiralo „drugom"drugom generacijom“generacijom" računara. U usporedbi s vakuumskim cijevima, tranzistori imaju brojne prednosti: manji su i manji su potrošači od vakuumskih cijevi.
 
Na UniversityUnverzitetu ofu ManchesterManchesteru, tim pod vodstvom Tom Kilburn-a dizajnirao je i izgradio mašinu koristeći novorazvijene tranzistore umjesto vakuumskih cijevi.<ref>{{Citation|last=Lavington|first=Simon|title=A History of Manchester Computers|year=1998|edition=2|publisher=The British Computer Society|location=Swindon|pages=34–35}}</ref> Prvi tranzistorski računar je postao je operativan 1953, a druga verzija je završena u aprilu 1955. godine. Međutim, mašina je koristila nešto malo vakuumskih cijevi, tako da nije bio potpuni tranzistorski računar. Prvi potpuno tranzistorski računar je [[Harwell CADET]] iz 1955.
[[Datoteka:MOSFET_Structure.png|desno|mini|[[MOSFET]], prikazuje vrata (G), kućište (B), izvor (S) i odvod (D) terminale. Kapija je odvojena od tijela izolacijskim slojem (roza).]]
[[MOSFET|Metal-oksidni-poluvodič tranzistor sa efektom polja]] (MOSFET), poznat i kao MOS tranzistor, su izmislili [[Mohamed M. Atalla]] i [[Dawon Kahng]] u Bell LabsLabsu, 1959.<ref name="computerhistory">{{Cite web|url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/metal-oxide-semiconductor-mos-transistor-demonstrated/|title=1960: Metal Oxide Semiconductor (MOS) Transistor Demonstrated|publisher=[[Computer History Museum]]|accessdate=31. 8. 2019}}</ref> To je bio prvi zaista kompaktni tranzistor koji je mogao biti minijaturisan i masovno proizveden za široku upotrebu. S velikom skalabilnošćunadogradivošću,<ref>{{Cite journal|last=Motoyoshi|first=M.|date=2009|title=Through-Silicon Via (TSV)|url=https://pdfs.semanticscholar.org/8a44/93b535463daa7d7317b08d8900a33b8cbaf4.pdf|journal=Proceedings of the IEEE|volume=97|issue=1|pages=43–48|doi=10.1109/JPROC.2008.2007462|issn=0018-9219}}</ref> i mnogo nižom potrošnjom energije i većom gustoćom od bipolarnih spojnih tranzistora,<ref>{{Cite news|url=https://www.eetimes.com/author.asp?section_id=36&doc_id=1334068|title=Transistors Keep Moore's Law Alive|date=12. 12. 2018|work=[[EETimes]]|access-date=18. 7. 2019}}</ref> MOSFET je omogućio izgradnju [[VLSI|integrisanih kola visoke gustoće]].<ref name="computerhistory-transistor">{{Cite web|url=https://www.computerhistory.org/atchm/who-invented-the-transistor/|title=Who Invented the Transistor?|date=4. 12. 2013|website=[[Computer History Museum]]|accessdate=20. 7. 2019}}</ref><ref name="Hittinger">{{Cite journal|last=Hittinger|first=William C.|date=1973|title=Metal-Oxide-Semiconductor Technology|journal=Scientific American|volume=229|issue=2|pages=48–59|bibcode=1973SciAm.229b..48H|doi=10.1038/scientificamerican0873-48|issn=0036-8733|jstor=24923169}}</ref> MOSFET je kasnije doveo do revolucije [[mikroračunar]]a, i postao pokretačka snaga [[Računarska revolucija|računarske revolucije]].<ref name="uspto">{{Cite web|url=https://www.uspto.gov/about-us/news-updates/remarks-director-iancu-2019-international-intellectual-property-conference|title=Remarks by Director Iancu at the 2019 International Intellectual Property Conference|date=10. 6. 2019|website=[[United States Patent and Trademark Office]]|accessdate=20. 7. 2019}}</ref> MOSFETTaj jese tranzistor koji se najviše koristi u računarima,<ref name="kahng">{{Cite web|url=https://www.invent.org/inductees/dawon-kahng|title=Dawon Kahng|website=[[National Inventors Hall of Fame]]|accessdate=27. 6. 2019}}</ref><ref name="atalla">{{Cite web|url=https://www.invent.org/inductees/martin-john-m-atalla|title=Martin Atalla in Inventors Hall of Fame, 2009|accessdate=21. 6. 2013}}</ref> i osnovni je dio digitalne elektronike.<ref name="triumph">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=q6fBEjf9WPw|title=Triumph of the MOS Transistor|date=6. 8. 2010|website=[[YouTube]]|publisher=[[Computer History Museum]]|accessdate=21. 7. 2019}}</ref>
 
==== Integralna kola ====
Sljedeći veliki napredak u računarskoj snazi došao je s pojavom [[Integralno kolo|integralnih kola]] (IC). Ideju o integralnom kolu prvi je zamislio radarski naučnik, [[Geoffrey Dummer|Geoffrey WA Dummer]]. DummerOn je predstavio prvi javni opis integralnog kola 7. maja 1952.
 
Prva radećafunkcionalna integralna kola izumili su [[Jack Kilby]] iz kompanije [[Texas Instruments]] i [[Robert Noyce]] iz [[Fairchild Semiconductor|kompanije Fairchild Semiconductor]].<ref>{{Citation|first=Jack|last=Kilby|authorlink=Jack Kilby|title=Nobel lecture|publisher=Nobel Foundation|year=2000|location=Stockholm|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2000/kilby-lecture.pdf|accessdate=15. 5. 2008}}</ref> Kilby je zabilježio svoje početne ideje o integriranom krugu u julu 1958., uspješno demonstrirajući prvi radni integrirani primjer 12. septembra 1958.<ref name="TIJackBuilt">[http://www.ti.com/corp/docs/kilbyctr/jackbuilt.shtml ''The Chip that Jack Built''], (c. 2008), (HTML), Texas Instruments, Retrieved 29 May 2008.</ref>
 
Razvoj MOS integralnog kola doveo je do pronalaska [[Procesor|mikroprocesora]],<ref name="computerhistory1971">{{Cite web|url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/microprocessor-integrates-cpu-function-onto-a-single-chip/|title=1971: Microprocessor Integrates CPU Function onto a Single Chip|website=[[Computer History Museum]]|accessdate=22. 7. 2019}}</ref> i najavio je ekspanziju u komercijalnoj i ličnoj upotrebi računara. Prvi mikroprocesor s jednim čipom bio je [[Intel 4004]],<ref>{{Citation|title=Intel's First Microprocessor—the Intel 4004|publisher=Intel Corp.|date=novembar 1971|url=http://www.intel.com/museum/archives/4004.htm|accessdate=17. 5. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513221700/http://www.intel.com/museum/archives/4004.htm|archivedate=13. 5. 2008}}</ref> kojeg je dizajnirao [[Federico Faggin]] sa svojom MOS tehnologijom sa silikonskim vratima, zajedno s [[Marcian Hoff|Ted Hoffom]], Masatoshi Shimaom i Stanley Mazorom u [[Intel]]u.<ref>The Intel 4004 (1971) die was 12&nbsp;mm<sup>2</sup>, composed of 2300 transistors; by comparison, the Pentium Pro was 306&nbsp;mm<sup>2</sup>, composed of 5.5&nbsp;million transistors, according to {{Citation|last=Patterson|first=David|last2=Hennessy|first2=John|year=1998|title=Computer Organization and Design|location=San Francisco|publisher=[[Morgan Kaufmann]]|isbn=978-1-55860-428-5|pages=[https://archive.org/details/computerorganiz000henn/page/27 27–39]|url=https://archive.org/details/computerorganiz000henn/page/27}}</ref><ref name="ieee">[[Federico Faggin]], [http://ieeexplore.ieee.org/stamp/stamp.jsp?arnumber=4776530 The Making of the First Microprocessor], ''IEEE Solid-State Circuits Magazine'', Winter 2009, [[IEEE Xplore]]</ref> Početkom 1970-ih, MOS IC tehnologija omogućila je [[VLSI|integraciju]] više od 10.000 tranzistora na jednom čipu.<ref name="Hittinger" />
 
[[Sistem na čipu]] sujesu kompletni računari na [[Integralno kolo|mikročipu]] (ili čipu) veličine novčića.<ref name="networkworld.com">https://www.networkworld.com/article/3154386/7-dazzling-smartphone-improvements-with-qualcomms-snapdragon-835-chip.html</ref> Mogu imati, ali ne nužno, integrisanu [[RAM]] i [[Flash memorija|fleš memoriju]]. Od izuma ENIAC mašine 1945. godine, računari su otišli jako daleko. Moderni sistemi na čipu su veličine novčića, a istovremeno su hiljade puta moćniji od ENIAC-a, integrišućis milijardemilijardama tranzistora i trošeći samo nekoliko [[vat]]i snage.
 
=== Mobilni računari ===
Prvi [[Prenosni računar|mobilni računari]] su bili su teški., a [[IBM 5100]] od 22 kilograma je rani primjer. Kasniji prenosivi prijenosniciprenosnici poput [[Osborne 1]] i [[Compaq prenosiv|Compaq Portable]] bili su znatno lakši. Prvi [[laptop]]i, kao što je [[Grid Compass]], imali su bateriju i uz kontinuiranu minijaturizaciju računskih resursa i napretka u trajanju baterija, prenosni računari su postali popularniji 2000-ih.<ref>{{Cite news|url=https://arstechnica.com/uncategorized/2008/12/global-notebook-shipments-finally-overtake-desktops/|title=Global notebook shipments finally overtake desktops|last=Chartier|first=David|date=23. 12. 2008|work=Ars Technica}}</ref> Isti razvoj omogućio je proizvođačima da integrišu računarske resurse u mobilne telefone do ranih 2000-ih.
 
Ovi [[Pametni mobitel|pametni telefoni]] i [[Tablet (računar)|tableti]] rade na različitim operativnim sistemima i nedavno su2010-ih postali su dominantni računski uređaj na tržištu.<ref>{{Cite web|url=http://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS24239313|title=Growth Accelerates in the Worldwide Mobile Phone and Smartphone Markets in the Second Quarter, According to IDC|last=IDC|date=25. 7. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140626022208/http://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS24239313|archivedate=26. 6. 2014}}</ref> Pokreće ih [[sistem na čipu]], koji su kompletni računari na mikročipu veličine novčića.<ref name="networkworld.com" />
== Vrste ==
 
Line 101 ⟶ 98:
 
* [[Analogni računar]]
* [[Digitalni računar]]
*[[Hibridni računar]]
*[[Harvard arhitektura]]
Line 110 ⟶ 107:
 
* [[Glavni centralni računar]]
* [[Superračunar]]
* [[Miniračunar]]
* [[Mikroračunar]]
Line 118 ⟶ 115:
* [[Tablet (računar)|Tablet računar]]
* [[Pametni mobitel]]
* [[Računar na jednoj ploči]]
* [[Jednopločni računar]]
 
== Osnovni principi ==
 
Rad računara može biti zasnovan na kretanju mehaničkih dijelova, [[elektron]]a, [[foton]]a, [[kvant]]nih čestica ili neke druge [[fizika|fizičke]] pojave. Iako se računari mogu izgraditi na mnogim postojećim [[tehnologija]]ma, gotovo svi današnji modeli sadrže u sebi elektroničke komponente. Kod većine današnjih računara zadati problemi se u biti rješavaju pretvaranjem svih relevantnih informacija u matematičke relacije korištenjem [[binarni sistem|binarnog sistema]] (nula i jedan).
 
PočetniciNakon ušto raduračunar saizvrši računarima,izračunavanje naročitozadanog djecaproblema, čestorezultat nese moguprikazuje shvatitina činjenicukorisniku da([[čovjek]]u) supristupačan računarinačin; samopreko uređajisignalnih i da ne mogu "misliti" odnosno "razumjeti"lampi, čak ni ono što prikažu kao rezultat svog "rada".LED Slikedispleja, bojemonitora, riječi i dr. koje vidimo na ekranu računarskog monitora su samo programirani prikazi koje ljudski mozak prepoznaje i daje im značenještampača i smisaodrugi. Računar prosto manipulira tokovima elektrona kojima, na svojoj osnovnoj razini funkcionisanja - [[tranzistor]]u, dodjeljuje logičke vrijednosti nula ili jedan, odnosno, stanju "nema [[napon]]a" ili "ima napona". Do sada nam nije poznat način kojim bi se uspješno imitiralo ljudsko razmišljanje ili samosvjesnost.
Kod većine današnjih računara zadati problemi se u biti rješavaju pretvaranjem svih relevantnih informacija u matematičke relacije korištenjem [[binarni sistem|binarnog sistema]] (nula i jedan). (Međutim, računari ne mogu riješiti sve matematičke probleme.)
 
Nakon što računar izvrši izračunavanje zadanog problema, rezultat se prikazuje na korisniku ([[čovjek]]u) pristupačan način; preko signalnih lampi, [[LED]] [[displej]]a, [[monitor]]a, [[štampač]]a i dr.
 
Početnici u radu sa računarima, naročito djeca, često ne mogu shvatiti činjenicu da su računari samo uređaji i da ne mogu "misliti" odnosno "razumjeti", čak ni ono što prikažu kao rezultat svog "rada". Slike, boje, riječi i dr. koje vidimo na ekranu računarskog monitora su samo programirani prikazi koje ljudski mozak prepoznaje i daje im značenje i smisao. Računar prosto manipulira tokovima elektrona kojima, na svojoj osnovnoj razini funkcionisanja - [[tranzistor]]u, dodjeljuje logičke vrijednosti nula ili jedan, odnosno, stanju "nema [[napon]]a" ili "ima napona". Do sada nam nije poznat način kojim bi se uspješno imitiralo ljudsko razmišljanje ili samosvjesnost.
 
=== Neke od bitnih odrednica za konstruktivna rješenja ===
 
==== Binarni ili decimalni? ====
Važan korak naprijed u razvoju digitalnog računarstva bilo je uvođenje binarnog sistema za unutrašnje numeričke procese. Ovim je prestala potreba za kompleksnim izvršnim mehanizmima koje su računari zasnovani na drugim numeričkim sistemima, npr. [[decimalni sistem|decimalnom]] ili [[heksadecimalni sistem|heksadecimalnom]], zahtijevali. Usvajanje binarnog sistema rezultiralo je pojednostavljenjem konstruktivnih rješenja kod implementacije [[aritmetika|aritmetičkih]] funkcija i [[logika|logičkih]] operacija, znači, i pojednostavljenjem sklopova i komponenata samog računara.
 
==== Mogućnost programiranja ====
Mogućnost da se računar [[računarski program|programira]], tj.i opremi nizom izvršnih instrukcija bez potrebe za fizičko-konstruktivnim izmjenama, osnovna je funkcionalna karakteristika većine računara. Ova osobina je značajno unaprijeđena njihovim razvojem do stepena na kojem su bili sposobni kontrolirati redoslijed izvršavanja instrukcija na osnovu podataka dobijenihdobivenih tokom samog vršenja određenog programa. Ovo konstruktivno unaprjeđenjeunaprijeđenje je još više pojednostavljeno uvođenjem (v. prethodnu cjelinu) binarne aritmetike kojom se mogu predstaviti različite logičke operacije.
 
==== Pohrana podataka ====
Tokom računskih operacija često je potrebno pohraniti među-vrijednostimeđuvrijednosti ("dva pišem a jedan pamtim") koje će se upotrijebiti u daljem računanju. Performanse nekog računara su najčešće ograničene brzinom kojom se vrijednosti čitaju/zapisuju iz/u memoriju i njenim kapacitetom. Prvobitno je zamišljeno da se memorija koristi samo za pomenute među-vrijednostimeđuvrijednosti, međutim, ubrzo su se i sami programi počeli pohranjivati na ovaj način i to se uveliko primjenjuje kod današnjih kompjutera.
 
== Hardver ==
{{Glavni|Hardver}}
Iako se tehnologija izrade računara značajno izmijenila od vremena prvih elektroničkih modela sagrađenih u četrdesetim godinama 20. vijeka, još uvijek je većina današnjih rješenja zasnovano na [[von Neumann]]ovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumijeva računar kao sklop sastavljen od četiri glavna dijela: ALUAritmetičko-logička jedinica ({{Jez-en|Arithmetic and Logic Unit}}) Aritmetičko-logička jedinica, kontrolna jedinica, memorija i I/Oulazni i izlazni sklopovi ({{Jez-en|Input and output}}, I/O) ulazni i izlazni sklopovi. Ovi dijelovi su međusobno povezani mnoštvom žica - "bus"; magistrala/sabirnicasabirnicom. Svi su obično pogonjeni vremenskim uređajem (tajmerprogramator, sat, [[generator takta]]), mada i drugi "događaji" mogu pogoniti kontrolne sklopove.
 
=== Historija računarskog hardvera ===
Line 150 ⟶ 143:
| rowspan="2" |Prva generacija (mehanička/elektromehanička)
|Kalkulatori
|[[Paskalov kalkulator]], [[Aritmometar]], [[Diferencijalna mašina]], Queved-oveQuevedove analitičke mašine
|-
|Programibilni uređaji
Line 222 ⟶ 215:
<li>[[Pisač]]
 
</ol>]]Ovdje se podrazumijeva da je [[Memorija računara|memorija]] niz obrojčenihobrojčanih/numerisanih ćelija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. [[Informacija]] može biti [[instrukcija]] kojom se računaru zadaje neki zadatak. Ćelija može sadržavati i [[Podaci (računarstvo)|podatak]] koji je potreban računaru da bi izvršio neku instrukciju. U svakom slučaju, bilo koja od ćelija može sadržavati djelić informacije koji u datom trenutku može predstavljati podatak a već u slijedećem - instrukciju. Znači, sadržaj memorijskih ćelija se neprestano mijenja.
 
Veličina svake ćelije i njihov broj, razlikuje se od računara do računara a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bile bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene [[živa|živom]] u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih [[tranzistor]]a, sve do [[integralno kolo|integralnih kola]] sa više miliona diskretnih i aktivnih elemenata.
Line 228 ⟶ 221:
=== Procesor ===
 
[[Procesor]] ili CPU - ''central processing unit'' je elektronički sklop koji može izvršavati računarske programe. Ovako široka definicija se može primijeniti i na rane računare koji su postojali mnogo prije nego što je izraz "CPU" dobio široku primjenu. Pojam i skraćenica se koriste u računarskoj industriji od 1960-ih.
 
Oblik, arhitektura i primjena procesora su pretrpjeli ogromne promjene od vremena prvih primjeraka ali je njihovo osnovno funkcioniranje ostalo približno isto.
 
Prvi procesori su bili rađeni po narudžbi kao dio većeg računara i ponekad su bili jedini primjerci svoje vrste. Međutim, izraditi samo jedan procesor ili tek nekoliko primjeraka namijenjenih samo određenoj aplikaciji bilo je skupo te je to otvorilo put za masovnu proizvodnju procesora koji imaju višestruku primjenu. Tranzistori, a zatim i integralna kola, omogućili su minijaturizaciju procesora i danas se ugrađuju u veliki broj uređaja: automobile, mobilne telefone, dječje igračke i slslično.
 
Artimetičko-logička jedinica ({{en|ALU - arithmetic and logic unit}}) jestejest sklop koji vrši osnovne [[aritmetika|aritmetičke]] operacije (sabiranje, oduzimanje i dr.), logičke operacije (Ii, ILIili, NEne) i upoređivanje, npr.kao na primjer da li se sadržaj dva [[bajt]]a podudara. U ovoj jedinici se zapravo "odrađuje glavni posao".
 
[[Kontrolna jedinica]] vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadrže instrukciju koju računar trenutno obrađuje, određuje koje operacije će ALU izvršavati, nalazi informacije u memoriji koje su potrebne za te operacije i prenosi rezultate na odgovarajuća memorijska mjesta. Kada je to obavljeno, kontrolna jedinica ide na narednu instrukciju (obično smještenu na slijedećem memorijskom mjestu) ukoliko instrukcija ne govori računaru da je slijedeća instrukcija smještena negdje drugo. Kada se poziva na memoriju, data instrukcija može na različite načine odrediti odgovarajuću [[memorijska adresa|memorijsku adresu]]. Uz to, neke [[matična ploča|matične ploče]] podržavaju dva ili više [[procesor]]a. Takve obično nalazimo kod [[server]]a.
Kada se poziva na memoriju, data instrukcija može na različite načine odrediti odgovarajuću [[memorijska adresa|memorijsku adresu]]. Uz to, neke [[matična ploča|matične ploče]] podržavaju dva ili više [[procesor]]a. Takve obično nalazimo kod [[server]]a.
 
=== Ulaz i izlaz ===
Line 251 ⟶ 243:
[[Arhitektura seta instrukcija|Računarske instrukcije]] nisu bogate kao što je ljudski jezik. Računar poznaje samo ograničen broj jasno definiranih i jednostavnih instrukcija. Evo nekoliko primjera: "kopirati sadržaj ćelije 7 u ćeliju 19", "ako je sadržaj ćelije 999 veći od 1, slijedeća instrukcija se nalazi u ćeliji 100", "sadržaj ćelije 6 oduzeti sadržaju ćelije 33 a rezultat upisati u ćeliju 50".
 
Instrukcije su u računaru predstavljene [[binarni sistem|binarnim sistemom brojeva]]. Operacija "kopiraj" je, npr. kod Intelovih mikroprocesora u binarnom sistemu predstavljena ovako: 10110000. Određeni niz instrukcija koje određeni kompjuter može razumjeti naziva se [[mašinski jezik]]. U stvarnosti, ljudi ne stvaraju instrukcije direktno u mašinskom jeziku već koriste [[programski jezik|programske jezike]] koje se prevode u mašinski jezik putem posebnih računarskih programa "prevodilaca" i [[kompajler]]a. Neki programski jezici su veoma bliski mašinskom jeziku, kao što je [[Assembler]] a drugi, kao [[Prolog]], su zasnovani su na apstraktnim principima koji imaju malo sličnosti sa stvarnim operacijama unutar računara.
 
=== Arhitektura ===
 
Kod današnjih računara, [[aritmetičko-logička]] i kontrolna jedinica smješteni su na jednom [[integralno kolo|integralnom kolu]] kojeg nazivamo [[centralna procesorska jedinica]] (CPU - central processing unit). Memorija računara smještena je na nekoliko malih integralnih kola pored centralnog procesora. Nesrazmjerno veliki dio ukupne mase računara zapravo je sadržan u sistemu napajanja električnom energijom. - [[napojna jedinica]] i I/O uređajima.
 
Neki od većih računara razlikuju se od gore opisanog modela uglavnom po većem broju procesora i kontrolnih jedinica koji rade simultano. Dodajmo ovome da i neki računari, čija je isključiva namjena naučno istraživanje i računanje, imaju sasvim drugačiju arhitekturu i zbog drugačijeg, nestandardiziranognestadardiziranog načina programiranja, nisu našli širu komercijalnu primjenu.
 
Dakle, u biti, princip funkcionisanja računara je prilično jednostavan; kod svakog takta, računar povlači instrukcije i podatke iz svoje memorije, izvršava instrukcije, pohranjuje rezultate i ponavlja ciklus. Ponavljanje se vrši sve do nailaska na instrukciju "stop".
 
== Softver ==
Line 356 ⟶ 346:
=== Programi ===
{{Glavni|Računarski program}}
[[Računarski program]]i su zapravo duge liste instrukcija koje računar treba izvršiti, nekad uključujući i tabele podataka. Mnogo računarskih programa sadrži milione instrukcija i mnogo njih se neprekidno ponavlja. Tipični moderni [[personalni računar]] (PC - en. personal computer) može izvršiti nekoliko milijardi instrukcija u sekundi. Recimo i to da izvanredne sposobnosti računara nisu posljedica izvršavanja složenih instrukcija već miliona jednostavnih koje [[programer]]i uobličavaju u svrsishodne funkcije. Dobar programer, naprimjer, izradi niz instrukcija kojim se izvršava neki jednostavan zadatak kao što je iscrtavanje jedne tačke na ekranu i taj niz zatim učini dostupnim drugim programerima.
 
Sadašnji računari su u stanju izvršavati nekoliko programa istovremeno. U stvarnosti, određeno kratko vrijeme procesor izvršava instrukcije jednog programa a zatim se prebacuje na drugi program i izvršava dio njegovih instrukcija. To određeno kratko vrijeme često nazivamo vremenski isječak. Ovaj način rada stvara iluziju izvršavanja nekoliko programa istovremeno a u stvarnosti se radi o tome da programi dijele procesorsko "radno vrijeme". [[Operativni sistem]] je program koji najčešće ima ulogu kontroliranja ovakvog dijeljenja procesorskog vremena.
Line 362 ⟶ 352:
==== Računarske greške ====
[[Datoteka:First Computer Bug, 1945.jpg|mini|Prva računarska greška: moljac. Tako je nastao naziv "bug" (engleski: buba) kako bi se opisala softverska greška. Bio je zarobljen na jednom od releja računara Harvard Mark II]]
Greške u računarskim programima nazivaju se "[[Raćunarska greška|bugovi]]". Mogu biti bezopasne i da ne utiču na korisnost programa., Ali,ali u nekim slučajevima mogu prouzrokovati da se program ili cijeli sistem sruši, te da ne reaguje na unos podataka kao što su klikovi [[Miš (hardver)|miša]] ili pritisak tipke. Za greške obično nije kriv računar. Obzirom da računari samo izvršavaju upute, greške su gotovo uvijek rezultat greške programera ili nadzora nad dizajnom programa.<ref>It is not universally true that bugs are solely due to programmer oversight. Computer hardware may fail or may itself have a fundamental problem that produces unexpected results in certain situations. For instance, the [[Pentium FDIV bug]] caused some [[Intel Corporation|Intel]] [[microprocessor]]s in the early 1990s to produce inaccurate results for certain [[floating point]] division operations. This was caused by a flaw in the microprocessor design and resulted in a partial recall of the affected devices.</ref> Admiral [[Grace Hopper]], američki informatičar i programer prvog [[kompajler]]a, je prvi je upotrijebio riječ "bug" (engleski: {{Jez-en|buba}}) nakon što je pronađen mrtvi moljac koji je spržio relej na računaru [[Harvard Mark II]] u septembru 1947.
 
==== Operativni sistem ====
{{Glavni|Operativni sistem}}
Da bi računar radio, barem jedan program mora biti neprestano u funkciji. Pod normalnim uslovima, taj program je [[operativni sistem]] (OS - {{en|operating system}}). Operativni sistemOn odlučuje koji će program u datom trenutku biti izvršavan, koliko i kojih resursa će mu biti dodijeljeno (memorija, I/O) i sl. OSOn također obezbjeđuje takozvani apstraktni omotač oko [[hardver]]a i programima dozvoljava pristup preko [[servis]]a kao što su [[kod]]ovi (upravljački programi - "drajveri" od {{en|driver}}) koji omogućavaju programerima pisanje programa bez potrebe za poznavanjem intimnih detalja o svim priključenim uređajima.
Većina operativnih sistema koji imaju te apstraktne omotače također imaju i standardiziran korisnički [[GUI|interfejs]]. Najzastupljeniji operativni sistemi današnjice su [[Microsoft Windows|Windows]], [[Slobodni softver|slobodni]] [[Linux]] i [[Apple Computer|Apple-ov]] [[Mac OS]].
 
== Profesije i organizacije ==
Line 380 ⟶ 370:
|[[Računarstvo]], [[Računarsko inženjerstvo|Računarski inženjering]], [[Interakcija čovjeka i računara]], [[Informaciona tehnologija]], [[Informacioni sistem]]i, Računarska nauka, [[Softversko inženjerstvo|Softverski inženjering]], [[Industrija video igara]], [[Web dizajn]]
|}
Potreba da kompjuteriračunari dobro rade zajedno i da mogu razmijeniti informacije sa sobom je donijela je potrebu mnogih organizacija.
{| class="wikitable"
|+Organizacije
Line 395 ⟶ 385:
== Umrežavanje i Internet ==
[[Datoteka:Internet_map_1024.jpg|mini|Vizualizacija dijela [[Rutiranje|rutiranja]] na Internetu|alt=]]{{Glavni|Računarske mreže|Internet}}
Računari se koriste za koordiniranje informacija između više lokacija od 1950-ih. SAGE sistem američke vojske bio je prvi opsežni primjer takvog sistema, koji je doveo do velikog broja komercijalnih sistema posebne namjene, poput Sabre-aSabrea. 1970-ih računarski inženjeri u istraživačkim institucijama širom Sjedinjenih Država počeli su povezivati svoje računare pomoću telekomunikacijske tehnologije. Projekt je finansirao ARPA (danas [[DARPA]]), a [[računarska mreža]] koju su napravili zvala se [[ARPANET]].<ref>{{Cite journal|last=Leiner|first=Barry M.|last2=Cerf|first2=Vinton G.|last3=Clark|first3=David D.|last4=Kahn|first4=Robert E.|last5=Kleinrock|first5=Leonard|last6=Lynch|first6=Daniel C.|last7=Postel|first7=Jon|last8=Roberts|first8=Larry G.|last9=Wolf|first9=Stephen|year=1999|title=A Brief History of the Internet|url=http://www.isoc.org/internet/history/brief.shtml|publisher=[[Internet Society]]|arxiv=cs/9901011|bibcode=1999cs........1011L|access-date=20. 9. 2008}}</ref>
 
Vremenom se mreža proširila izvan akademskih i vojnih institucija i postala je poznata kao [[Internet]]. U početku je bio dostupan prvenstveno ljudima koji rade u visokotehnološkim okruženjima, ali tokom 1990-ih širenje aplikacija poput e-mailapošte i [[World Wide Web|World Wide Web-a]], u kombinaciji s razvojem jeftinih, brzih mrežnih tehnologija poput [[Ethernet]]a i [[ADSL|ADSL-a,]] umrežavanje računara je postalo sveprisutno.
 
== Budućnost ==
Line 407 ⟶ 397:
 
=== Umjetna inteligencija ===
Računar će riješiti probleme na tačno onaj način na koji je programiran, bez obzira na efikasnost, alternativna rješenja, moguće prečice ili moguće greške u kodu. Računarski programi koji uče i prilagođavaju se su dio novog polja [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] i [[Mašinsko učenje|mašinskog učenja]]. Proizvodi koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji uglavnom spadaju u dvije glavne kategorije: [[Sistem zasnovan na pravilima|sistemi koji se baziraju na pravilima]] i sistemi za [[prepoznavanje uzorka]]. Primjeri sistema koji se baziraju na uzorcima uključuju [[prepoznavanje glasa]], [[prepoznavanje fontova]], prevođenje i on-lineonline marketing.
 
==Zanimljivosti==
[[Datoteka:CER-10 computer, Tanjug 1963..jpg|mini|desno|180px|CER 10 u zgradi SKNE (Savezni komitet za nuklearnu energiju) 1963. godine. U vrijeme uključenja u rad (1960) bio je peti u Evropi a po dinamičkim osobinama drugi na svijetu.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/15283/polozio-ispit-na-tajnom-zadatku Položio ispit na tajnom zadatku], Stanko Stojiljković, Politika, 19.09.2006.</ref>]]
[[Datoteka:Galaksija home computer.jpg|mini|150px|desno|Galaksija, prvi jugoslavenski kućni računar.]]
[[Datoteka:TIM-011, skolski racunar 1987.jpg|mini|desno|180px|Rad učenika na računaru TIM-011 u srednjoj školi 1990. godine. Računar TIM-011 razvijen je 1987. godine u „Institutu Mihajlo Pupin" i bio je jedan od prvih domaćih "PC-XT" kompatibilnih računara.]]
[[Datoteka:Lira 512 2.jpg|mini|desno|180px|Školski i kućni računar Lira 512 Ei Niš (Intel 8088 osmobitni procesor, [[BASIC]], [[DOS|MS DOS]]) sa [[flopi disk]]om 3.5" (720Kb) iz [[1988.]] godine.<ref>[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=&page=10&all=RA_89_02 Lira - Nešto staro sa šlagom], Voja Gašić, Računari, 1989.</ref> Prvobitna generacija školskih YU računara bila je zasnovana na sistemu BASIC. Naredne godine izbačena je na tržište naprednija i skuplja varijanta Lira PC-AT (Intel 80286 16 bitni procesor) namijenjena za privredu i profesionalce.]]
 
* Prvi elektronski digitalni programabilni računar u svijetu je bio britanski [[Colossos (računar)|Colossos Мк 1]] iz januara [[1944.]] godine.<ref name="stanf">{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/entries/computing-history/|publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy|title=The Modern History of Computing}}</ref> Koristio je veliki broj vakumskih cijevi (oko 1.500)<ref>{{Cite book|title=Geheim Botschaften - Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet|last=Singh|first=Simon|publisher=Carl Hanser Verlag|year=1999|isbn=3-446-19873-3|location=Minhen|pages=296|jezik=de}}</ref> dok mu je osnovna namijena bila dešifrovanje njemačkih poruka odašiljanih sa kripto mašine [[Enigma (mašina)|Enigma]]. Nakon što je ispunio svrhu računar je, nakon što su Saveznici dobili rat, uništen zajedno s planovima za konstrukciju. O postojanju ovog računara javnost je prvi put saznala 1972. godine kada je skinuta oznaka državne tajne iz perioda [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
* Nakon rata, 1946. godine razvija se prvi američki elektronski digatalni programabilni računar [[ENIAC]] ('''E'''lectronical '''N'''umerical '''I'''ntegrator '''A'''nd '''C'''alculator). Deceniju kasnije, sredinom 1950ih, stručnjaci u Institutu Vinča predvođeni Tihomirom Alekesićem, [[Ahmed Mandžić|Ahmedom Mandžićem]] i [[Rajko Tomović|Rajkom Tomovićem]] počinju sa radom na razvoju računarske tehnologije u Jugoslaviji.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/15283/položio-ispit-na-tajnom-zadatku Položio ispit na tajnom zadatku], Stanko Stojiljković,
Politika, 19. 09. 2006.</ref>
* [[CER-10|CER]] (cifarski elektronski računar) model 10 prvi je digitalni računar napravljen u [[SFRJ]]. Njegova proizvodnja trajala je od 1956. do 1960. godine, jednim dijelom u Institutu „Vinča”, a dijelom u Institutu "Mihajlo Pupin". To je bio prvi računar sa elektronskim cijevima, tranzistorima i elektronskim relejima, koji su do tada u Evropi proizvodili samo [[Velika Britanija|Britanija]], [[Njemačka|Zapadna Njemačka]], [[Francuska]] i [[SSSR]]. Na čelu projekta za izradu prvog jugoslavenskog računara nalazio se profesor dr [[Tihomir Aleksić]]. Koristila ga je Savezna vlada za obradu statističkih podataka.
* Prvi [[mikroprocesor]] proizvela je firma [[Intel]] [[1971.]] godine i to je bio četvorobitni procesor sa oznakom 4004. Godinu dana kasnije (1972) ista kompanija je proizvela novi, osmobitni procesor 8008.
*Prvi personalni računar [[MITS]] [[Altair 8800]] u [[SAD]]-u pojavio se 1975. godine. Projektovali su ga Ed Roberts i Bill Yates, a bio je namijenjen hobistima. Prodavao se uglavnom preko časopisa u dijelovima, za sastavljanje, mada je postojala mogućnost kupovine i sastavljenog računara. Smatra se da Altair pokrenuo revoluciju [[mikroračunar]]a kao prvi komercijalno uspješan kućni računar.
*[[Steve Jobs]] i [[Stephen Wozniak]] također su se iz hobija bavili računarima. Oni su u Jobsovoj garaži razvili računar koji su nazvali [[Apple I]] koji se prodavao sastavljen ili u dijelovima, sa uputstvom za sastavljanje. Godine 1977. predstavljen je novi model, [[Apple II]], koji je uključivao tastaturu, napajanje i mogao generirati grafiku u boji; godine 1978. uvedena je i jedinica za diskete umjesto magnetnih kaseta. Do 1983. godine prodato je milion ovih računara, a naredne godine još milion. Kompanija koju su osnovali, Apple Computers, imala je najbrži rast u američkoj historiji.
*Nakon uspjeha računara Apple II, i kompanija [[IBM]] se upustila u posao s računarima zasnovanim na mikroprocesoru i razvila vlastiti mikroračunar pod imenom [[IBM PC]]. Računar je predstavljen 1981. i ubrzo je postao standard oko koga su brojne druge kompanije dizajnirale svoje računare. Godine 1983. IBM predstavlja novi računar IBM PC XT (Extended Technology) s memorijom od 128 do 256 kB i diskom od 10 MB. Naredne 1984. godine IBM predstavlja računar AT (Advanced Technology), baziran na Intelovom procesoru 80286, kome je kasnije dodat i koprocesor 80287. Na osnovu IBM AT u Jugoslaviji je predstavljen računar Lira PC-AT 1989. godine.
* Prvi mikroračunar [[Lola 8]] u Jugoslaviji razvijen je u Institutu ″Ivo Lola Ribar″ 1982. godine. Originalno je dizajniran kao industrijski kontroler, a nakon uspjeha "Galaksije" razvija se model Lola 8A koji je koristio standardnu tastaturu i mogao se naći i po školama. Početkom 1980ih popularni računari su britanski ZX 80 i ZX 81 (iz 1981. godine) (Clive Sinclair) i američki [[Commodore 64]] (iz 1982. godine). Ovi računari su imali procesor, memoriju i tastaturu. Kao izlaznu jedinicu koristili su TV, za čuvanje programa kasetofon, a programski jezik bio je BASIC.
* Prvi jugoslavenski [[kućni računar]] "Galaksija" konstruisao je [[Voja Antonić]] 1983. godine.<ref name="oslobodjenje">{{cite web|last1=Busuladžić|first1=Ajdin|title=GALAKSIJA: Jugoslovenski kompjuter iz 80-ih koji je mogao da pobijedi zapad!|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/tehnologija/galaksija-jugoslovenski-kompjuter-iz-80-ih-koji-je-mogao-da-pobjedi-zapad|website=Oslobođenje|accessdate=1. 3. 2018|date=14. 8. 2017}}</ref> "Galaksija" je postojala u dvije verzije. Komercijalnu verziju je proizvodio i prodavao školama "Zavod za učila i nastavna sredstva" u saradnji sa malom radionicom Elektronik Inženjeringom, dok je "uradi sam" verzija opisana u specijalnom izdanju časopisa "Galaksija" pod naslovom "Računari u vašoj kući". Prvi domaći samosklapajući računar je kroz časopis "Galaksija" doživio ogromnu popularnost i stigao u domove preko 8.000 ljudi.<ref name="oslobodjenje" /> Zasnovan je na osmobitnom procesoru Zilog Z80A, imao je 6 kb memorije, 4kb ROM-a a na ekranu monitora ili crno-bijelog televizora mogao je da ispiše 32x16 slova i 64x48 tačaka. Parirao je računaru [[Sinclair ZX81]] iz 1981. Jedan primjerak ″Galaksije″ nalazi se danas izložen u Muzeju računara u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>[http://www.computerhistory.org/collections/catalog/102766415 Computer History Museum]</ref>
* "Galaksija" je otvorila tržište kućnih računara u Jugoslaviji. Krajem 1980ih u zemlji postoje nekoliko proizvođača računara i komponenti. Počinju se praviti PC konfiguracije sa jačim procesorima. Tako 1989. godine u anketi časopisa "Svet kompjutera" nagradu "Kompjuterski Grand Prix 89″ i titulu najboljeg domaćeg računara osvaja [[Lira 512|Lira PC-AT]] iz Ei [[Niš]], drugo mjesto osvaja [[Bimar 400]] iz Birostroj [[Maribor]], dok treće mjesto su dijelili [[IRIS-8|IRIS MUV]] - [[Sarajevo]] i VUK Siniše Hristova sa saradnicima iz Niša.<ref>{{cite web|last1=Kuzmanović|first1=Miodrag|title=Namibija, Lira i istraživanje Marsa|url=https://www.sk.rs/2016/03/skvm01.html|publisher=Vremenska mašina – Svet kompjutera|accessdate=1. 3. 2018|date=mart 2016}}</ref><ref>{{cite web|last1=Stojičević|first1=Dušan|title=Nova Lira brzine vetra|url=http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=2914&page=8|publisher=Svet kompjutera|accessdate=1. 3. 2018|date=1989}}</ref> Država je u to vrijeme uvela obavezan predmet "računarstvo i informatika" u gimnazijama i stručnim srednjim školama u kojima su novoformirani informatički kabineti bili opremljeni računarima domaće proizvodnje. Osnivaju se prvi stručni časopisi, dok se na radiju i televiziji emituju prve specijalizovane emisije o računarima.
* U doba Jugoslavije postojala su ograničenja na uvoz stranih elektronskih uređaja kako bi se zaštitila domaća elektronska industrija koja je zapošljavala veliki broj ljudi. Iako su domaći uređaji neznatno kaskali za zapadnim proizvodima domaća privreda je donekle hvatala korak sa svjetskim tehnološkim rješenjima prilagođavajući potrebe prema mogućnostima jugoslavenskih potrošača. Zahvaljujući domaćoj elektronskoj industriji tokom 1980ih u skoro svakom domu nalazio se radio gramofon i televizor, a era računara, video rekordera (završena 2016), radio kasetofona i muzičkih linija je tek počinjala.
* Upravo je mikroračunar bio nosilac [[Digitalna revolucija|digitalne revolucije]], odnosno treće industrijske revolucije čije je glavno obilježje prelaz sa analogne na digitalnu tehnologiju. Sa razvojem mikroračunara i [[internet]]a nastalo je [[informatičko doba]]. Glavni nosioci novih tehnološih rješenja i komercijalnog uspjeha tokom ovog razdoblja su američke kompanije.
* Godine 1992. [[Microsoft]] uvodi operativni sistem Windows 3.1 i prodaje preko 10 miliona primjeraka.
* Godine 1993. zasnivaju se računari na procesoru [[Pentium]], a 1997. godine razvija se Pentium II. Ovaj procesor je kasnije modifikovan još u verzije Pentium III i Pentium IV, nakon čega su počeli da se proizvode računari zasnovani na procesorima koji unutar istog kućišta objedinjuju 2, 4 ili 8 procesorskih jezgara.
* U augustu 1995. Microsoft uvodi operativni sistem [[Windows 95]] čime pokreće novu računarsku revoluciju u skladu sa sloganom njihovog osnivača Billa Gatesa: "računar na svakom stolu u svakom domu". Te godine u svijetu je prodato 60 miliona računara, a 10 godina kasnije 200 miliona. I skoro svaki je imao instaliran Microsoftov operativni sistem. Tržište računara dostiglo je vrhunac 2011, sa 360 miliona primjeraka. Od te godine tržište je u padu, jer su mnogi korisnici računara zamijenili [[Pametni mobitel|pametnim mobitelom]] i [[Tablet (računar)|tabletima]], odnosno Steve Jobsovim [[iPhone]]-om i [[iPad]]-om. Tokom digitalne revolucije značajan doprinos u razvoju [[Baterija (elektricitet)|napajanja]] kod [[Laptop|prijenosnih računara]], tableta i pametnih telefona imao je stručnjak [[Dejan Ilić]], koji se nalazio na čelu istraživačkog tima njemačke multinacionalne kompanije "Varta".<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=u_W9DO6RjSc Profesionalci: Dejan Ilić, naučnik], RTS Prikazuje - Zvanični kanal</ref>
* Trenutno najbrži [[superračunar]] na svijetu je [[NR Kina|kineski]] "Sunway TaihuLight" sa 93 [[FLOPS|petaflopsa]] (jedan petaflops znači da računar može da izvede [[Bilijarda|bilijardu]] ili hiljadu [[bilion]]a operacija u sekundi).<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/393794/Superkompjuteri-iz-Kine-postali-najbrzi-na-svetu Superkompjuteri iz Kine postali najbrži na svetu], Aleksandar Todorović,
Politika, 05.12.2017.</ref> Izgradnja ovog superračunara kao i sve potrebne infrastrukture iznosila je 273 miliona američkih [[dolar]]a. Od 2015. godine najbrži superračunar na [[Balkan]]u je "Avitohol" u "Institutu za informatiku i komunikacione tehnologije" u [[Sofija|Sofiji]] sa ukupnom procesorskom snagom od 264 [[FLOPS|teraflopsa]] (1 teraflops = bilion operacija u sekundi).<ref>[https://vi-seem.eu/avitohol/ Avitohol - Bulgarian multifunctional high perfomance computing cluster]</ref>
*Kompanija IBM je tokom 2017. godine završila izradu superračunara "Summit" koji će tokom 2018. godine biti premješten u Oak nacionalnu labaratoriju u [[Tennessee|Tenneseeju]] gdje će zamijeniti zastarjeli superračunar "Titan" od 20 petaflopsa koji je započeo s radom 2012.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/239006/Titan-najbrzi-kompjuter-na-svetu Titan najbrži kompjuter na svetu], R.S., Politika, 05.11.2012.</ref> Summit superračunar bit će napajan električnom energijom kao i sistem za njegovo hlađenje jačine 15 megavata. Ova količina struje dovoljna je da snabde više od 12.000 domaćinstva. Očekuje se da dostigne brzinu proračuna od 150 - 300 petaflopsa. U novu tehnološku trku za razvoj superračunara značajnim sredstvima uključila se [[EU]] koja znatno zaostaje u odnosu na Kinu i SAD.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/396844/EU-ulaze-u-superračunare EU ulaže u superračunare], Aleksandar Todorović, Politika, 22.01.2018.</ref>
* U isto vrijeme, Kina, SAD, Japan i EU svaka posebno, uveliko rade na izradi egzaskejl superračunara, prvi računar brzine 1000 petaflopsa (1 [[FLOPS|egzaflops]] = hiljadu bilijardi ili milion biliona (ili milijardu milijardi) operacija u sekundi).<ref>[http://www.politika.co.rs/sr/clanak/398844/Мозаик/Борба-Кине-и-САД-за-нове-технологије Borba Kine i SAD za nove tehnologije], Aleksandar Todorović, Politika, 23. 03. 2018.</ref> Egzaskejl superračunar teoretski bit će brz kao ljudski mozak, a smatra se da za rad ovog računara biće potrebna količina električne energije koju može da proizvede manja nuklearna centrala.
 
== Također pogledajte ==
Line 465 ⟶ 428:
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Computer hardware}}
*
* [https://www.youtube.com/watch?v=NPDcvZwGBMA Voja Antonić o videoigrama na Galaksiji], insert iz TV-emisije ''Kompjuterska škola'' RTB 1984.
*[http://www.starikompjuteri.nasaskola.rs/strana/64/Kucni-kompjuteri-YU/ Kućni kompjuteri YU]
* [https://www.youtube.com/watch?v=MeG_3URH72o Elektronska industrija Niš (1986)], Film na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=PF7EpEnglgk Dječija reakcija na stare računare (Kids React To Old Computers)] na YouTube
* [https://www.youtube.com/watch?v=8ucCxtgN6sc Tinejdžerska reakcija na Windows 95 (Teens React To Windows 95)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=VA0zMSniwHE Branko Milutinović o četvrtoj industrijskoj revoluciji], TV N1 - Zvanični kanal
* [https://www.blic.rs/it/evo-kako-da-odlicno-zaradjujete-kao-freelancer/fxqk4yt IT freelance (Blic, 30.03.2018.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/406364/SAD-ponovo-na-prvom-mestu SAD ponovo na prvom mestu (Politika, R. M., 29.06.2018.)]
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/407854/Trka-za-osvajanje-prvog-egzaskejl-racunara Trka za osvajanje prvog egzaskejl računara (Politika, Aleksandar Todorović, 24.07.2018.)]
{{Hardver}}