Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Inicijativa za REKOM"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
oznaka: vraćeno
m Vraćene izmjene korisnika Vrtleska225 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Semso98
oznake: vraćanje vraćeno
Red 1:
{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;"
<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Inicijativa za REKOM
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Inicijativa za REKOM logo.jpg|250px|Koalicija za REKOM]]</td></tr>
|-
!
!<tr><th>Osnovana</th><td>2006. u Sarajevu</td></tr>
!<tr><th>Inicijatori</th><td>[[Nataša Kandić]]<br>[[Vesna Teršelič]]<br>[[Mirsad Tokača]]</td></tr>
<tr><th>Područje djelovanja</th><td>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Crna Gora}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Kosovo}}<br>{{ZID|Sjeverna Makedonija}}<br>{{ZID|Srbija}}<br>{{ZID|Slovenija}}<br><sup> </sup></td></tr>
<td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.recom.link/ www.recom.link]</td>
|}
 
'''Inicijativa za REKOM''' ([[albanski jezik|alb.]]: ''Nisma për KOMRA''; [[hrvatski jezik|hrv.]]/ [[crnogorski jezik|crn.]]: ''Inicijativa za REKOM''; [[engleski jezik|eng.]]: ''Initiative for RECOM''; [[makedonski jezik|mak.]]/ [[srpski jezik|srp.]]: ''Иницијатива за РЕКОМ''; [[slovenski jezik|slo.]]: ''Pobuda za REKOM'') je skraćenica punog naziva '''Inicijative za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFR Jugoslavije od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine''', koju su sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje [[SFR Jugoslavija|SFRJ]]. ▼
 
Inicijativa za REKOM je u javnosti zastupljena preko '''REKOM mreže pomirenja''' (do 2019. '''Koalicija za REKOM'''), koja predstavlja najveću mrežu [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] (više od 2.200 članica) na prostorima država nastalih iz raspada SFR Jugoslavije. REKOM mreža pomirenja je 2019. odustala od daljnjeg insistiranje prema državama nasljednicama SFRJ na osnivanju međuvladine komisije. Tom prilikom je preuzela brigu i odgovornost da sama izradi poimenični popis žrtava ratova nastalih raspadom SFR Jugoslavije.<ref>{{cite web|url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/koalicija-za-rekom-preuzima-brigu-za-izradu-regionalnog-popisa-zrtava/?fbclid=IwAR02VqexhG4P5PaXQsrspiBfDAIRl8PQOnS9DLe9-1ici5V1ifwwAa9uAMA|title= Koalicija za REKOM preuzima brigu za izradu regionalnog popisa žrtava u vezi sa ratovima devedesetih na području bivše Jugoslavije|publisher= mreza-mira.net|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Koordinatorica REKOM mreže pomirenja je [[Nataša Kandić]].
 
== Historija ==
Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM) je trebala biti službena, međudržavna komisija koju su trebale zajednički osnovati nasljednice nekadašnje [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Kao vansudsko tijelo, REKOM je trebao imati zadatak da utvrdi činjenice o svim [[ratni zločin|ratnim zločinima]] i drugim teškim kršenjima [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u vezi sa ratom; da poimenično popiše sve žrtve u vezi sa ratom i utvrdi okolnosti njihove smrti; da prikupi podatke o mjestima zatvaranja, o osobama koja su protivpravno zatvarana, podvrgavana mučenju i nečovječnom postupanju, kaо i da izradi njihov sveobuhvatan popis; da prikupi podatke o sudbini nestalih, kao i da održi javna slušanja žrtva i drugih lica o nedjelima u vezi sa ratom. Regionalna komisija je trebala da bude nezavisna od svojih osnivača i da se finansira iz donacija.<ref>{{cite web|url=https://www.recom.link/sr/o-rekom-sr/sta-je-rekom/|title= Šta je REKOM|publisher=rekom.link|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
Proces oko osnivanja REKOM-a započet je debatom o instrumentima za otkrivanje i kazivanje činjenica o prošlosti u maju 2006. godine na Prvom regionalnom forumu za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama, koji je održan u [[Sarajevo|Sarajevu]], a koji su organizirali [[Fond za humanitarno pravo]] iz [[Beograd]]a, Istraživačko-dokumentacioni centar iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću]] iz [[Zagreb]]a. Učesnici, predstavnici oko 300 [[Nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] i udruženja porodica nestalih i žrtava iz postjugoslovenskih zemalja, dali su tom prilikom prednost regionalnom pristupu u suočavanju s prošlošću. U međuvremenu je inicijativa o regionalnom pristupu i kontekstu prerasla u inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriju bivše SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM).
 
=== Koalicija za REKOM ===
{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;"
<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Koalicija za REKOM
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:KOALICIJA ZA REKOM LOGO.jpg|200px|Koalicija za REKOM]]</td></tr>
|-
!
!<tr><th>Osnovana</th><td>[[2008.]] u [[Priština|Prištini]]</td></tr>
!<tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]] (nezvanično)</td></tr>
<tr><th>Koordinatorica</th><td>[[Nataša Kandić]] ([[Fond za humanitarno pravo|FHP]])<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Područje djelovanja</th><td>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Crna Gora]]<br>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]<br>[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Kosovo]]<br>[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|25px]] [[Sjeverna Makedonija]]<br>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]<br>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]<br><sup> </sup></td></tr>
<td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.recom.link/ www.recom.link]</td>
|}
 
'''Koalicija za REKOM''' ([[albanski jezik|alb.]]: ''Koalicioni për KOMRA''; [[hrvatski jezik|hrv.]]/ [[crnogorski jezik|crnog.]]/ [[slovenski jezik|slov.]]: ''Koalicija za REKOM''; [[engleski jezik|eng.]]: ''Coalition for RECOM''; [[makedonski jezik|mak.]]: ''Коалицијата за РЕКОМ''; [[srpski jezik|srp.]]: ''Коалиција за РЕКОМ''), punog naziva '''Koalicija za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine''', koalicija je nevladinih organizacija, koja je formirana 28. oktobra 2008. godine u [[Priština|Prištini]]. Nastala je u okviru Četvrtog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama, odlukom 100 organizacija iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Kosovo|Kosova]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] koji su sudjelovali na forumu – nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, organizacija mladih, udruženje porodica nestalih i udruženja bivših logoraša. Time je Inicijativa za osnivanje REKOM-a postala vlasništvo Koalicije za REKOM, a Fond za humanitarno pravo i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, preuzeli su ulogu servisa za tehničko-administrativnu podršku konsultativnom procesu. Istraživačko-dokumentacioni centar je poslije Četvrtog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama istupio iz Koordinacijskog vijeća i odustao od daljeg angažmana i zastupanja Inicijative o osnivanju REKOM-a. U junu 2010. godine, u Koaliciju za REKOM su se uključile nevladine organizacije i udruženja žrtava i veterana iz [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], a potom i nevladine organizacije i udruženja izbrisanih iz [[Slovenija|Slovenije]]. Od tada je Koalicija za REKOM okupila 2.200 [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] koje se bave [[ljudska prava|ljudskim pravima]], udruženja logoraša, udruženj izbjeglica, udruženja porodica nestalih, umjetnika, književnika, pravnika i drugih istaknutih intelektualaca koji zagovaraju ideju da zemlje nastale na teritoriji bivše SFR Jugoslavije formiraju REKOM, čiji je zadatak da utvrdi činjenice o onome što se dogodilo u neposrednoj prošlosti.
 
Koalicija za REKOM je u periodu od maja 2006. do 26. marta 2011. godine organizovala sveobuhvatnu društvenu debatu o mandatu REKOM-a. U njoj je sudjelovalo 6.700 predstavnika civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave ljudskim pravima, žrtve, porodice žrtava i nestalih, izbjeglice, veterane, logoraše, pravnike, umjetnike, književnike, novinare i druge ugledne pojedince. Održano je 128 lokalnih i regionalnih skupova i osam regionalnih foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama. Iznijeti stavovi pretočeni su u Prijedlog Statuta REKOM-a, koji je 26. marta 2011. godine u Sarajevu usvojila Skupština Koalicije za REKOM.<ref>{{cite web|url=https://www.documenta.hr/assets/files/REKOM/CRO/04_f_2838_hr.pdf|title= Statut Koalicije za REKOM - Documenta|publisher=documenta.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
Nakon konsultativnog procesa, započela je druga faza procesa – institucionalizacija Inicijative za REKOM. Ova faza predstavlja prijenos Inicijative za REKOM sa nivoa civilnog društva na politički nivo. Da bi dobila javnu podršku za osnivanje REKOM-a, Koalicija je u maju i junu 2011. godine organizovala peticiju za osnivanje REKOM-a, koju je potpisalo 542.660 građana iz svih postjugoslavenskih država. U listopadu iste godine, 145 umjetnika i intelektualaca iz postjugoslavenskih zemalja uputilo je otvoreno pismo, u kojem su zatražili osnivanje REKOM-a. Pismo su, između ostalih, potpisali: [[Dino Merlin]], [[Mirjana Karanović]], [[Danis Tanović]], [[Slavenka Drakulić]], Slavko Goldstein, [[Jasmila Žbanić]] i dr.<ref>{{cite web|url=http://recom.link/wp-content/uploads/2011/10/Pismo-podr%C5%A1ke-intelektualaca-i-umjetnika-osnivanju-REKOM2.pdf|title= Pismo podrške umjetnika i intelektualaca osnivanju REKOM-a - REKOM|publisher=recom.link|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Potom je Koalicija formirala ''Tim javnih zagovarača'' i pokrenuta je akcija ''REKOM za budućnost''. Zagovaranje je rezultiralo odlukom predsjednika, odnosno [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], da imenuju lične izaslanike za REKOM. Izaslanici su dobili zadatak da analiziraju Statut REKOM-a koji je predložila Koalicija za REKOM i da provjere ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj pojedinačnoj državi.
 
Izaslanici za REKOM predali su 28. oktobra 2014. godine Koaliciji za REKOM Izmjene Statuta REKOM-a, kao usaglašeni dokument koji predstavlja pravni okvir za osnivanje REKOM-a. Te izmjene je Koalicija za REKOM podržala na Skupštini, 14. novembra 2014. godine. Međutim, u međuvremenu, održani su izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i izabrani novi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je izabrana nova predsjednica, pa se u prvoj polovini 2015. godine Koalicija za REKOM našla u situaciji da iznova traži podršku za osnivanje REKOM-a. Podršku su potvrdili predsjednici [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]]. Oni su podržali i strategiju Koalicije za REKOM da se pitanje osnivanja REKOM-a razmatra u okviru Berlinskog procesa. Za samo nekoliko dana, u maju 2017. godine, 52.919 građana Sarajeva, [[Banja Luka|Banjaluke]], Prištine, Zagreba i Beograda potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja o osnivanju REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. U Deklaraciji predsjedavajućeg samitu u [[Trst]]u, 12. jula 2017. godine, posebno je istaknuta preporuka Foruma civilnog društva za osnivanje REKOM-a, kao zajedničko nastojanje učesnika samita. U vezi sa samitom u [[London]]u, koji je održan 10. jula 2018. godine, Koalicija za REKOM je pozvala premijere Srbije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije da potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i pozovu preostale postjugoslovenske zemlje da se priključe zajedničkom poslu – izradi popisa ljudskih gubitaka u ratovima koji su nastali raspadom SFR Jugoslavije.<ref>{{cite web|url=https://www.recom.link/sr/o-rekom-sr/sta-je-proces-rekom/|title= Šta je proces REKOM|publisher=rekom.link|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
=== REKOM mreža pomirenja ===
{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;"
<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">REKOM mreža pomirenja
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:REKOM-mreža-pomirenja.jpg|200px|Koalicija za REKOM]]</td></tr>
|-
!
!<tr><th>Osnovana</th><td>[[2019.]] u [[Zagreb]]u</td></tr>
!<tr><th>Sjedište</th><td>[[Beograd]] (nezvanično)</td></tr>
<tr><th>Koordinatorica</th><td>[[Nataša Kandić]] ([[Fond za humanitarno pravo|FHP]])<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Područje djelovanja</th><td>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Crna Gora]]<br>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]<br>[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Kosovo]]<br>[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|25px]] [[Sjeverna Makedonija]]<br>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]<br>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]<br><sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Slogan</th><td>''Za REKOM!''<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Glasilo</th><td>''Glas Inicijative za REKOM''<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Članstvo</th><td> više od 2.200 nevladinih organizacija i pojedinaca<ref>{{cite web|url=http://www.mc.rs/mapa-puta-za-rekom-i-jacanje-regionalne-mreze-za-pomirenje.4.html?eventId=10861|title=Mapa puta za REKOM i jačanje regionalne mreže za pomirenje|publisher=mc.rs|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> <sup> </sup></td></tr>
<td colspan="2" height="30" style="padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;">Službena stranica: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[http://www.recom.link/ www.recom.link]</td>
|}
 
▲'''Inicijativa za REKOM''' ([[albanski jezik|alb.]]: ''Nisma për KOMRA''; [[hrvatski jezik|hrv.]]/ [[crnogorski jezik|crn.]]: ''Inicijativa za REKOM''; [[engleski jezik|eng.]]: ''Initiative for RECOM''; [[makedonski jezik|mak.]]/ [[srpski jezik|srp.]]: ''Иницијатива за РЕКОМ''; [[slovenski jezik|slo.]]: ''Pobuda za REKOM'') je skraćenica punog naziva '''Inicijative za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFR Jugoslavije od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine''', koju suće sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje [[SFR Jugoslavija|SFRJ]].
Na 9. sjednici, 15. decembra 2019. godine u [[Zagreb]]u, Skupština Koalicije za REKOM je donijela odluku o restrukturiranju Inicijative za REKOM i promijeni imena Koalicije za REKOM u '''REKOM mreža pomirenja''' ([[albanski jezik|alb.]]: ''KOMRA rrjeti i pajtimit''; [[hrvatski jezik|hrv.]]/ [[crnogorski jezik|crnog.]]/ [[slovenski jezik|slov.]]: ''REKOM mreža pomirenja''; [[engleski jezik|eng.]]: ''RECOM Reconciliation Network''; [[makedonski jezik|mak.]]: ''РЕКОМ мрежа за помирување''; [[srpski jezik|srp.]]: ''РЕКОМ мрежа помирења'').. Tom odlukom je Statut REKOM-a, usaglašen zajedničkim radom izaslanika predsjednika Hrvatske, Srbije, dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije i eksperata Koalicije za REKOM 2014. godine, prestao da važi i simbolizira političku volju lidera postjugoslovenskih zemalja da zajednički osnuju REKOM. Razlog za rekonstruiranje inicijative je bio što ne postoji podrška Hrvatske za osnivanje REKOM-a, da pomirenje i osnivanje REKOM-a više nisu prioriteti politike članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog]] naroda, da bh. entitet [[Republika Srpska]] ne prihvata presude [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] kao osnov za utvrđivanje činjenica o žrtvama i da Slovenija smatra da u toj zemlji nema ratnih žrtava, te nema osnova da učestvuje u popisu ratnih žrtava. Na sjednici je odlučeno da umjesto država, REKOM mreža pomirenja preuzima brigu i odgovornost da izradi poimenični popis žrtava ratova nastalih raspadom SFR Jugoslavije.<ref>{{cite web|url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/koalicija-za-rekom-preuzima-brigu-za-izradu-regionalnog-popisa-zrtava/?fbclid=IwAR02VqexhG4P5PaXQsrspiBfDAIRl8PQOnS9DLe9-1ici5V1ifwwAa9uAMA|title= Koalicija za REKOM preuzima brigu za izradu regionalnog popisa žrtava u vezi sa ratovima devedesetih na području bivše Jugoslavije|publisher= mreza-mira.net|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
=== Podrška međunarodne zajednice ===
[[Slika:European Parliament Strasbourg Hemicycle - Diliff.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Evropski parlament]] je 2011. podržao Inicijativu za REKOM]]
[[Slika:European Commission flags.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Evropska komisija]] je 2012. podržala Inicijativu za REKOM]]
Pododbor za ljudska prava [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] je na svom zasjedanju 30. septembra 2010. godine u [[Strasbourg]]u, dao punu podršku Inicijativi za REKOM. Direktor delegacije za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, Eduard Kukan pozvao je Evropski parlament i [[Evropska komisija|Evropsku komisiju]] da dugoročno podrže ovu "jedinstvenu inicijativu". Istom prilikom, direktor za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje u Europskoj komisiji, Pierre Mirel je rekao, da je REKOM neophodna dopuna sudskim procesima i da se za ovu inicijativu mora dobiti puna podrška vlada i parlamenata. Za predsjednicu Podkomiteta za ljudska prava Europskog parlamenta Heidi Hautulu Inicijativa za REKOM je prva važna inicijativa "koja dolazi odozdo prema nama".
 
Evropski parlament je u rezoluciji usvojenoj 19. januara 2011. godine podržao Inicijativu za REKOM, kao inicijativu čiji je proces podizanje svijesti i pomirenja širom Zapadnog Balkana, te tom prilikom pozvao vlasti Srbije i drugih zemalja da pruže podršku toj inicijativi. Parlamentarna skupština je 26. januara 2011. godine usvojila izvješće izvjestioca Komiteta za spoljne poslove [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] Pietra Marcenaro, koji je u tom izvještaju pozvao "sve zemlje u regionu bivše Jugoslavije da učestvuju u osnivanju REKOM-a, neovisno od njihovog statusa, kako bi ta komisija ostvarila funkciju punog pomirenja i priznanja žrtava". Parlamentarna Skupština usvojila je Rezoluciju 1786 (2011.) kojom je posebno istaknuta podrška Inicijativi za REKOM, koja ima za cilj da oda poštovanje i prizna sve žrtve.<ref>{{cite web|url=https://www.documenta.hr/assets/files/REKOM/CRO/10_f_2076_hr.pdf?fbclid=IwAR1wxnkDlFlmr-E_b4384ninH4uvFXh0oWxn3r_SJVGZEs2ivvWE-aSEVko|title= Javno zagovaranje Inicijative za REKOM|publisher=documenta.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> U svojoj rezoluciji iz 2018. godine Evropski parlament ponovio je svoju potporu Inicijativi za REKOM.<ref>{{cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-9-2019-002353_HR.html|title= Predmet: Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše Jugoslavije|publisher=europarl.europa.eu/|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
[[Evropska komisija]] je 12. oktobra 2011. Inicijativu za REKOM uključila u Strategiju proširenja i izvještaje Europske komisije. Zvanična politička podrška Inicijativi za REKOM istaknuta je i u odjeljku 2.3 izvještaja o napretku za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo, gdje se naglašava da svaka od tih zemalja "continues to actively support […] the RECOM initiative".<ref>{{cite web|url=https://www.recom.link/bs/inicijativa-za-rekom-ukljucena-u-strategiju-prosirenja-i-izvjestaje-evropske-komisije/|title= Javno zagovaranje Inicijative za REKOM|publisher=documenta.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Evropska komisija je u izvještaju o napretku Srbije za 2013. godinu navela kako nastavlja s podrškom procesu REKOM. U dokumentu Strategija proširenja i ključni izazovi 2013.-2014., Evropska komisija je pozdravila prvi sastanak izaslanika predsjednika država za REKOM.
 
Inicijativa za REKOM je u javnosti zastupljena preko '''Koalicije za REKOM''', koja predstavlja najveću mrežu organizacija [[civilno društvo|civilnog društva]] (više od 2.200 članica) na prostorima država nastalih iz raspada SFR Jugoslavije.<ref>[https://www.recom.link/sr/o-rekom-sr/sta-je-koalicija-za-rekom/ Koalicija za REKOM] na web stranici Inicijative za REKOM</ref> Koordinatorica Koalicije za REKOM je [[Nataša Kandić]].
Glavni tužilac [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] Serge Brammertz je prilikom posjete Hrvatskoj 1. aprila 2012. godine pozdravio Inicijativu za osnivanje REKOM-a. On je tom prilikom poručio: "Inicijative kao što je REKOM važne su zato što ih potiču nevladine organizacije na razini država, i pripadnici civilnog društva, i one mogu nadopuniti rad Haškog suda i lokalnih sudova".<ref>{{cite web|url=https://www.recom.link/hr/medunarodna-podrska2/|title=Međunarodna podrška|publisher=recom.link|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Dana 17. maja 2013. šefovi misija [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a u Bosni i Hercegovini i Srbiji su podržali osnivanje REKOM-a, te tom prilikom pozvali na nastavak aktivnosti na tranzicijskoj pravdi i pomirenju kako bi se osigurala regionalna stabilnost i prosperitet.<ref>{{cite web|url=http://recom.link/hr/tranzicijska-pravda-i-pomirenje-kljuc-ponovne-uspostave-povjerenja-u-jugoistocnoj-evropi-kazu-sefovi-misija-osce-a-2/|title=Šefovi misija OSCE: Tranzicijska pravda i pomirenje ključ ponovne uspostave povjerenja u jugoistočnoj Evropi|publisher=recom.link|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
== Organizacija ==
Najviši pravni akt REKOMKoalicije mrežeza pomirenjaREKOM je Statut Koalicije za REKOM.<ref>{{cite web|url=https://www.documenta.hr/assets/files/REKOM/CRO/04_f_2838_hr.pdf|title= Statu Koalicije za REKOM|publisher=documenta.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> REKOMKoalicijom mrežomza pomirenjaREKOM upravlja Skupština članova MrežeKoalicije. Članovi Skupštine biraju članove Regionalnog savjetasavjet.
 
Inicijatori, Fond za humanitarno pravo, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Istraživačko-dokumentacioni centar, osnovali su Koordinacijsko vijeće 9. maja 2008. godine u [[Podgorica|Podgorici]]. Prvi zadatak Vijeća bio je da formira Koaliciju za REKOM, te da na nju prenese upravljanje konsultativnim procesom. Vijeće je imalo zadatak da nadzire sprovođenje odluka Skupštine Koalicije za REKOM. Koordinacijsko vijeće je prestalo da postoji osnivanjem Regionalnog savjeta. Na 7. sjednici Skupštine Koalicije za REKOM koja se održala 2014. u Beogradu, na prijedlog članova Skupštine, formiran je Regionalni savjet koji danas pruža tehničku i stručnu podršku, a čine ga organizacije civilnog društva koje učestvuju u REKOM-u. Svaka država ima po jednog predstavnika u Regionalnom savjetu, a savjet je također odgovoran za sprovođenje zaključaka Skupštine Koalicije za REKOM. Na čelu Regionalnog savjeta nalazi se koordinator Koalicije za REKOM.<ref>{{cite web|url=https://www.recom.link/bs/timeline/formirano-koordinacijsko-vece-2/|title=Formirano Koordinacijsko vijeće|publisher=recom.link|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Godine 2019. došlo je do rekonstruiranja Inicijative za REKOM, pa je tom prilikom prominjeno ime Koalicije za REKOM u REKOM mreža pomirenja.
 
=== Sastavi Regionalnog savjeta ===
[[Datoteka:Natasa Kandic-mc.rs.jpg|200px|thumb|[[Nataša Kandić]], koordinatorica Regionalnog savjeta]]
[[Datoteka:Edvin Kanka Cudic, Sarajevo.jpg|200px|thumb|[[Edvin Ćudić|Edvin Kanka Ćudić]], član Regionalnog savjeta iz Bosne i Hercegovine]]
Regionalni savjet je najviši rukovodećiizvršni organ uKoalicije za REKOM, mreži pomirenja između dvije Skupštine. Činikoji gačini sedam predstavnika organizacija civilnog društva iz država nastalih raspadom SFRJ. Njegov sastav, izbor članova, način odlučivanja i nadležnosti uređeni su Statutom Koalicije za REKOM. Za svoj je rad odgovara Skupštini REKOMKoalicije mrežeza pomirenjaREKOM. Članovi Regionalnog savjeta u javnosti predstavljaju REKOMKoaliciju mrežuza pomirenjaREKOM.<ref>{{cite web|url=https://www.documenta.hr/assets/files/REKOM/CRO/04_f_2838_hr.pdf|title= Statu Koalicije za REKOM|publisher=documenta.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
 
{|class="wikitable"
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=65 | <center><span style="color:white;">'''Regionalni savjet 2014.-20182014–2018.'''</span></center>
|--
! Država
! Ime i prezime
! Organizacija
! Mandat
! Mandat započeo
! Mandat završio
|--
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Bosna i Hercegovina || Dženana Karup Druško || TPOS BiH || član || 2014. || 2019.
|--
| [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] Crna Gora || Daliborka Uljarević || CGO || član || 2014.|| 2018.
|--
| [[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] Hrvatska || |[[ Vesna Teršelič]] || [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] || član || 2014. || 2018.
|--
| [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] Kosovo || Bekim Blakaj || FHP Kosovo || član || 2014. || 2018.
|--
| [[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|25px]] Sjeverna Makedonija || Mile Aleksoski || CRPM ||član || 2014. || 2018.
|--
| [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] Srbija || [[Nataša Kandić]] || [[Fond za humanitarno pravo|FHP]] ||koordinatoricakoordinatorka || 2014. || 2018.
|--
| [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] Slovenija || Svetlana Slapšak || SKC Danilo Kiš ||član || 2014. || 2018.
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=65 | <center><span style="color:white;">'''Regionalni savjet 2018.-trenutno2018–trenutno'''</span></center>
|--
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Bosna i Hercegovina || [[Edvin Ćudić|Edvin Kanka Ćudić]] || [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije|UDIK]] || član || 2019. || ''Trenutno''
|--
| [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] Crna Gora || Daliborka Uljarević || CGO || član || 2018.|| ''Trenutno''
|--
| [[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] Hrvatska || |[[ Vesna Teršelič]] || [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] || član || 2018. ||''Trenutno''
|--
| [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] Kosovo|| Bekim Blakaj || FHP Kosovo || član || 2018. ||''Trenutno''
|--
| [[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|25px]] Sjeverna Makedonija || Mile Aleksoski || CRPM ||član || 2018. ||''Trenutno''
|--
| [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] Srbija || [[Nataša Kandić]] || [[Fond za humanitarno pravo|FHP]] ||koordinatoricakoordinatorka || 2018. ||''Trenutno''
|--
| [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] Slovenija || Svetlana Slapšak ||SKC Danilo Kiš ||član || 2018. ||''Trenutno''
|}
 
Line 156 ⟶ 100:
 
==Regionalni forumi i skupštine ==
Regionalni forumi tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama su jedna od aktivnosti Koalicije za REKOM. Forumi se bave izazovima, problemima i aspektima bitnim za tranzicijsku pravdu u postkonfliktnim društvima zapadnog Balkana. Svakom forumu prisustvuje nekoliko stotina aktivista iz regiona. U okviru foruma, redovno se sastaje se i Skupština REKOMKoalicije mrežeza pomirenjaREKOM.
 
{|class="wikitable"
Line 164 ⟶ 108:
! Država
! Mjesto
! Regionalni forum
! Forum
! Skupština Koalicije za REKOM
! Datum
|--
Line 189 ⟶ 133:
|--
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Bosna i Hercegovina || [[Sarajevo]] || XI regionalni forum || VIII skupština || 29–30. januar 2018.
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Regionalni forumi tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama i skupštine REKOM mreže pomirenja'''</span></center>
|--
| [[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] Hrvatska || [[Zagreb]] || XII regionalni forum || IX skupština || 15–16. decembar 2019.
|-
| [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] Srbija || ''Online''</small><sup>1</sup> || XIII regionalni forum || - || 21.-22. decembar 2020.
|-
|colspan="8"|<sup>1</sup>Regionalni forum će se održati videokonferencijom zbog [[Koronavirus|pandemije koronavirusa]]
|}
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Inicijativa_za_REKOM"