Razlika između verzija stranice "Centar za demografsku genetiku Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 45:
Nakon uspješne realizacije prvog strateškog cilja ANUBiH u razvoju [[genetika|genetičkih]] i [[biotehnologija|biotehnoloških]] istraživanja u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], odnosno makroprojekta Društvenog cilja VI (radni naslov: „Genetičko inženjerstvo i biotehnologija“), uključujući i odgovarajuću kadrovsku i infrestrukturnu podršku, ANUBiH pokreće i institualizaciju [[populacijska genetika|populalacijskogenetičkih]] istraživanja. Takva potreba zasniva se na rezultatima već utemeljenih istraživanja genetike stanovništva Bosne i Hercegocine, kao i činjenici da su bh. genetičari u toj oblasti već šire afirmirani kao vodeći u Regiji, kako po obimu, tako i kvalitetu i raznorodnosti pristupa lokalnoj [[demografska genetika|demografskoj genetici]].
Zahvaljujući pretežno individualnim, a rjeđe organiziranim institucijskim istraživanjima, genetička struktura bh. lokalnih populacija je bolje poznata nego stanovništva ostalih zemalja u Regionu. To se podjednako odnosi i na poznavanje genetičke strukture reprezentativnih uzoraka metapopulacije. U Bosni i Hercegovini su istraživani i mogući faktori genetičke diferencijacije lokalnih dijelova [[stanovništvo|stanovništva]], a bh. istraživači su surađivali i na demografsko-genetičkim istraživanjima danas susjednih država: [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]], uključujući [[Kosovo]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].<ref>Organizacione jedinice ANUBiH[https://www.anubih.ba/index.php/bs/organizacija/organizacione-jedinice/centar-za-demografsku-genetiku], pristupljeno 11. decembra 2020</ref>
Demografskogenetička istraživanje odgovarajuće strukture stanovništva, u Bosni i Hercegovini imaju relativno dugu povijest, utemeljenu na radovima austrijskih vojnih ljekara ([[Augustin Weisbach]], [[Heinrich Himmel]] i njihovi suradnici), koji su vodili pedantne austrougarske regrutne komisije širom Bosne i Hercegovine, a nakon toga odgovarajuće podatke publicirali u (i danas) glasovitom časopisu ''Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien'' (MAGW)<ref>Službena stranica časopisa[[https://core.ac.uk/display/65838436]]</ref>. Nakon toga slijedi dugo razdoblje, u kojem se pojavljuju sporadični podaci o učestalosti [[krvna grupa|krvnih grupa]] nekoliko antigenskig sistema. Istraživačni zamah u ovoj oblasti počinje krajem 1960-tih, od informacija o fenogenotipskoj strukturi našeg stanovništva po pojedinim svojstvima i njihovim komplaksima, preko proučavanja genetičke distance i sličnosti lokalnih [[populacija]], s obzirom na odabrana morfološkoanatomska i biohemijskofiziološka nasljedna svojstva, do kompleksnih molekulskogenetičkih istraživanja u recentnoj epohi.
| |||